"Bilo gdje krenem o tebi sanjam, putovi me svi tebi vode, čekam s nekom čežnjom na svjetla tvoja, Sarajevo ljubavi moja" - tako je ljubav Sarajlija prema svome gradu opjevao popularni Sarajlija, pjevač Kemal Monteno. Sa sjetom i ljubavlju i s nekim tihim divljenjem uvijek im se i mi iznova pridružujemo, jer uistinu je riječ o posebnom gradu, a koji smo zajedno s kolegama iz susjednih nam pet zemalja posjetili na poziv Turističke zajednice Kantona i njezinog predsjednika Harisa Fazlagića te naših kolega novinara Daria i Mevlide Novalić. Kemalova pjesma u biti predstavlja taj duh melankolije kojim odiše sevdah - pjesma o ljubavi, kojoj su na poseban način svoj obol dali i nekad popularni sarajevski bendovi poput Indexa, Bijelog Dugmeta, Plavog orkestra... i ljubav kojom Sarajevo zrači zauvijek utisnuli i u naše duše. A predstavnik bosanskohercegovačke estrade, diplomirani pravnik inženjer građevine i sportski trener Zijad Šipović taj nam je sevdah i približio nastupivši za nas u restoranu Careva ćaršija.
Sarajevo je dragulj Balkana, smješten u srcu Bosne i Hercegovine koji vas na prvi susret osvaja svojom ljepotom, šarmom grada na razmeđu dviju kultura, a napose uzbudljivom poviješću i multikulturalnošću te baštinom koja je mješavina istoka i zapada jer taj je grad od davnina stjecište putnika namjernika koji u njemu rado borave i dolaze u njega tijekom cijele godine. Iako njegova povijest seže duboko u prošlost, sve do rimskog doba, a vjerojatno i ranije, najveći značaj u povijesti dobiva u 15. stoljeću kada postaje središtem Otomanskog vladara Isa-bega Ishakovića, a ubrzo zatim i kao važno trgovačko i kulturno središte na Balkanu.
Njegova je prošlost dijelom očuvana te je i danas vidljiva u starom dijelu grada, poznatom kao Baščaršija, predjelu grada koji još odiše svojim starim orijentalnim šarmom ali ne kao neki spomenik već kao pulsirajući živi grad u gradu s mnoštvom očuvanih starih zanata, kujundžiluka, kazandžiluka, ćevabdžinica, buregdžinica, aščinica… u čijim uskim i prisnim prostorima možete popričati s ljubaznim zanatlijama ili pronaći originalni suvenir za uspomenu i sjećanje na tu nesvakidašnju staru sarajevsku čaršiju.
Tu se odvija i većina onog iskonskog života naročito za muslimanski dio življa, ali i mnoštvo turista koji ovdje pronalaze duh orijenta i ljepote jednostavnosti života koji je drugdje, osobito u zapadnom svijetu, već odavno nestao.
Ali najbolje ćete čitav grad vidjeti iz daleka s vidikovca Zmajevac gdje se nalazi jedan od prelijepo uređenih tradicionalnih restorana te možete kao što smo to učinili i mi uživati uz večeru s pogledom na grad koji polako, u smiraj dana, tone u mrak i onda samo odjednom bljesne osvijetljen tisućama svjetala, kao da govori - ova ljepota je ljepota Sarajeva koju ćete upiti u dušu i pamtiti zauvijek.
Baščaršija duh Orijenta koji očarava
Baščaršija je srce Sarajeva, mjesto gdje se prepliću mirisi začina, zvukovi zanatlijskih, obrtničkih, radnji i okusi tradicionalnih bosanskih specijaliteta. Šetajući kamenim ulicama Baščaršije, naići ćete na radnje bakrađija, zlatara i ćevabdžinica. Ovdje se mogu kušati slavni bosanski ćevapčići, sočno mesno jelo koje je postalo neizostavan dio bosanske kuhinje, begova čorba odnosno krem juha od piletine i bamija, razne vrste baklava od kojih je najpoznatija džandar baklava, čuvene hurmašice ili halva te tradicionalne bosanske pite različitih nadjeva – od sira, krumpira, zelja, jabuka ili mesa… A osim pita i pitica prema riječima naše vodičkinje Emine omiljeno pecivo Sarajlija je i "pitac" u nas poznatiji kao burek.
Još jedna ikona Sarajeva je most koji spaja dva svijeta tzv. Latinski most. Izgrađen u 16. stoljeću, a predstavlja spoj različitih kultura i religija. Njegova prepoznatljiva silueta prelazi preko rijeke Miljacke i predstavlja simbol jedinstva i harmonije u gradu. Nedaleko od tog je mosta i čuvena Inat kuća, kao simbol ponosa i očuvanog dostojanstva nekadašnjih žitelja Sarajeva i naravno da i ona priča svoju priču.
Zbog događaja koji su se odigrali u 20. stoljeću, a osobito onih na početku Prvog svjetskog rata Sarajevo dobiva poseban značaj za svjetsku povijest. Kumuje početku raspada austrougarskog carstva i početku Prvog svjetskog rata zbog atentata na austrijskog prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda, 1914. godine, koji je izvršio Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna. Danas posjetitelji mogu posjetiti "Most Principa", gdje je atentat izvršen, ali i saznati više o povijesnom kontekstu tog događaja u Muzeju Sarajeva 1878-1918.
Još jedna značajna znamenitost je Sarajevska kuća kulture, koja je nekad bila gradska vijećnica. Ova prekrasna zgrada sagrađena u austro-ugarskom stilu bila je svjedok mnogim važnim trenucima u povijesti grada. Danas je kuća kulture dom mnogim kulturnim događanjima, izložbama i koncertima. Bila je Nacionalna i sveučilišna biblioteka Bosne i Hercegovine te je tijekom rata bila izložena barbarskom napadu, paljenju i razaranju. Kod povijesne obnove bečki arhitekt je koristio orijentalne ukrase, a na vrhu je zgrade instalirao kamene ukrase u obliku bosanskog ljiljana.
Sarajevo je također grad koji obiluje muzejima koji pružaju dublji uvid u njegovu bogatu povijest i kulturu istoimenog kantona - Muzej Sarajeva, Muzej zločina protiv čovječnosti, Muzej umjetnosti, Muzej književnosti... samo su neki od muzeja koji čuvaju dragocjene artefakte i priče iz prošlosti grada i Bosne i Hercegovne u cjelini.
Sraz prirodnih ljepota i adrenalina na olimpijskim planinama kantona Sarajevo
Naravno, ne smijemo zaboraviti ni na prirodnu ljepotu koja okružuje Sarajevo. Planina Trebević nudi spektakularan pogled na grad, koji smo doživjeli iz panoramske gondole, a žičara do vrha vozi iz samoga središta grada već šezdesetak godina. Sarajevo je grad gdje prošlost i sadašnjost zajedno dišu stvarajući jedinstvenu atmosferu i bogatstvu doživljaja u kojima ćete uživati na svakom koraku. Bogata povijest, raznolika kultura, prekrasne znamenitosti i srdačni ljudi čine Sarajevo neodoljivim odredištem za sve koji žele upoznati i doživjeti jedan od najljepših gradova Balkana.
Važna aktivnost za turiste i domaće posjetitelje je skijanje na planinama Sarajeva, a osim zimskih sportova planine su i sve omiljenija odredišta za bijeg iz vreve života za mnoge koji u čistom zraku i ljepoti zelenila žele uživati bilo kada tijekom cijele godine.
Zbog Zimske olimpijade Sarajevo 1984. na obližnjim planinama koje su postale omiljena odredišta za skijaše iz cijelog svijeta neka su od najpopularnijih svjetskih ski i centara te su planine Jahorina, Bjelašnica i Igman koje su bile mjesta održavanja Zimskih olimpijskih igara 1984. i danas simboli sportske tradicije i bogatstva prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine.
Znak za Zimske olimpijske igre 1984. godine u Sarajevu predstavlja stiliziranu verziju olimpijskog plamena.
Glavni element znaka je plamen koji se sastoji od pet plamenova koji su postavljeni u obliku cvijeta. Svaki plamen predstavlja jedno od pet prstiju ruke i simbolizira jedinstvo i suradnju među pet kontinenata koji su predstavljeni na igrama, a dizajnirao ga je slovenski arhitekt, dizajner i slikar Edi Šelhaus. Znak za Olimpijadu 1984. u Sarajevu postao je prepoznatljiv simbol tih igara te ostaje važan dio sportske povijesti Bosne i Hercegovine koji je na planinama istaknut i danas. On je podsjetnik na iznimno važan događaj koji je Sarajevu donio svjetsko priznanje i ostavio neizbrisiv trag u srcima svih koji su sudjelovali ili bili svjedoci tog sportskog spektakla. A mi smo se ovom prigodom iz Sarajevu žičarom popeli na 1500 metara visoki vrh Trebevića i uživali u panorami grada te potom posjetili planine Igman i Bjelašnicu.
Predivna Bjelašnica - raj za skijaše i adrenalinske sportove
Posebnošću nas je osvojila planina Bjelašnica - iznimno popularno skijalište u Sarajevu koje se nalazi otprilike 25 kilometara jugozapadno od grada. Ova planina je domaćin skijaških natjecanja i svjetskih kupova. Staze na Bjelašnici pružaju izazove za sve skijaše, od strmih padina za ekstremne skijaše do blažih staza za početnike. Osim skijanja, Bjelašnica nudi i mogućnost snowboardinga, sanjkanja i drugih zimskih aktivnosti.
Uz moderne ski centre s raznim objektima kao što su restorani, kafići, nudi se i iznajmljivanje ski opreme i organizirane škole skijanja.
Zbog svoje popularnosti Bjelašnica je postala pravi hit i za graditelje apartmana i iznajmljivače, a od novih hotela izdojili bismo hotel Nomad 5+++++ u kojem smo uživali u prelijepom pogledu na skijalište i na čiju se terasu dolazi direktno sa skijaške staze i u pancericama ulazi u hotel. Nomad+++++ je hotel za cjelogodišnji užitak te gostiju ne nedostaje niti izvan glavne sezone skijanja kada su cijene niže, a planina odzvanja tišinom prepunom ptičjeg pjeva i opaja dušu svježinom čistoga zraka i ljepotom bujnog zelenila.
Posjetitelji i ovdje na planini mogu uživati u ukusnoj domaćoj hrani i piću, te se odmoriti i opustiti u Welnessu i uživati u prelijepom pogledu na okolne vrhove, adrenalinske staze, razna dječji igrališta… U Restoranu Javorov Do iz kojega pogled puca na malo planinsko jezero s jedne te djeci prilagođeno skijalište i adrenalinsku stazu i igralište s druge strane, kušali smo begovu čorbu i izbor možda i najboljih pita u Sarajevu te iznimno ukusnih ćevapčića, šišćevapa, sudžuka, pljeskavica i drugih jela s roštilja i završili ručak uz sočnu pitu od jabuke s orasima. Jer, ono što čini boravak ili skijanje u Sarajevu još posebnijim je ta bogata kulturna baština i povijest ovog područja, gastronomija bazirana na miješanom mljevenom mesu, te šerbetu kad je riječ o slasticama.
Tunel spasa kao sjećanje na herojsku obranu Sarajeva ali i opomena da se takvo što više ne ponovi
U znak sjećanja na sarajevsku tragediju tijekom nedavnog rata kao muzej uređen je i Tunel spasa koji obilazi mnoštvo posjetitelja u znak empatije za njegove žrtve ali i sjećanje na ogromnu hrabrost Sarajlija u borbi za preživljavanje i herojski otpor spram agresora.Tijekom rata ispod Sarajevskog aerodroma prokopan je tunel dužine 800 metara visine oko 1,5 i širine 1 metar, kojim su spojene dvije slobodne teritorije Dobrinja i Butmir, nazivan u šifriranim razgovorima kao "Tunel kojeg nema", nakon što je očuvaao na životu i spasio stotine tisuća stanovnika pod opsadom dobio je ime Tunel spasa. Kroz njega je prolazilo oko 3000 ljudi dnevno, hrana, lijekovi i oružje pa i domaći i strani poilitičari. U muzej je uređen dio tunela od oko 20 metaara i u njemu se čuvaju eksponati iz vremena opsade Sarajeva, fotografije, oprema i alati...
Itinerer FAM tripa
Sarajevo je danas grad s bogatom multikulturalnom atmosferom, gdje se susreću istočna i zapadna kultura počevši od običaja do arhitekture iz vremena Austro-Ugarske monarhije odnosno Osmanskog carstva.
Tu su kao nigdje drugdje u jednoj ulici smješteni objekti četiriju religija prevladavajuće islamske, ali i katoličke, pravoslavne i židovske, jer su pripadnici svih konfesija Sarajevu kroz povijest dali i još uvijek daju svoj autentičan pečat.
Zbog blizine planina skijaši mogu svakodnevni sići u Baščaršiju i uživati u čarima orijenta ili lokalnoj kuhinji i tržnicama, jer odmor ili skijanje na planinama Sarajeva nudi spoj vrhunskih skijaških mogućnosti, prirodne ljepote i kulturnog bogatstva pa bilo da ste ljubitelj adrenalina na stazama ili tražite samo opuštajući odmor, očekuje vas nezaboravno iskustvo i obilje uzbudljivih trenutaka i doživljaja za pamćenje. Dođite i uživajte, jer vjerujte uživali smo i mi turistički novinari iz pet susjednih zemalja - Hrvatske, Slovenije, Srbije, Sjeverne Makedonije i BiH.
A ako krenete itinererom koji su za nas priredili domaćini očekujte obilje uzbudljivih doživljaja i lijepih uspomena. Prvog dana dočekani smo uz svečanu večeru s pozdravnim govorom domaćina u restoranu Vidikovac na Zmajevcu, da bismo drugi dan otpočeli uz organizirani pješački obilazak Baščaršije u pratnji šarmantne Emine, licenciranog turističkog vodiča te čitavo prijepodne proveli na slikovitoj Baščaršiji. Razgled je uključivao Sebilj – glavnu česmu s drvenim krovićem, a postoji i legenda koja glasi - ako se napijete vode svakako se vraćate u Sarajevo, a ako se napijete s obje strane česme možete postati i sarajevski zet ili snaha.
Prošetali smo i niz slikovite ulice s nazivnima zanatljina,upoznali se s načinom tučenja (kao u mužaru) dibek kave, razgledali najstariji konak - Morića han i slikali se uz staru Gradsku vijećnicu ukrašena kamenim ukrasima sličnim onima kod obitelji Medici u Firenci, što je zasluga austrougarskog arhitekta. Gradska kuća decenijama je bila sjedište Nacionalne i sveučilišne biblioteke, ali je u posljednjem ratu bila izložena barbarskom napadu, paljenju i razaranju te je postala suvremenom metaforom urbicida i kulturocida.
Saznali smo pritom i da je „Sarajevo – europski Jeruzalem“ jer u njemu je Stara pravoslavna crkva, Gazi Husrev-begova džamija, Jevrejski hram i Muzej Jevreja BiH, Katedrala Srca Isusova, što predstavlja i vjerski i kulturni suživot poput onog u Jeruzalemu, a nedaleko je i Latinska ćuprija, Muzej Sarajevo (1878-1918) i niz drugih znamenitosti.
Dibek kava, džandar baklava, čevapčići, sevdah i Vrelo Bosne
Degustacija tradicionalnih kolača i bosanske kafe uz sevdalh i performans KUD-a „Baščaršija“ upriličena nam je u Muzeju književnosti i kazališne umjetnosti, a posebna poslastica bila je džandar baklava. Vožnja žičarom s najljepšim pogledom na Sarajevo do Trebevića bila je prigoda za panoramske fotografije i selfije, a šetnja uz bob stazu pravi dar za pluća, udisali smo čisti planinski zrak i pritom se razgibali pa nam je ručak na Baščaršiji s degustacijom specijaliteta tradicionalne bosanskohercegovačke kuhinje u restoranu Pod lipom posebno prijao.
Nakon kraćeg odmora u obnovljenom hotelu Holiday, u koji smo smješteni sva tri dana, slijedila je večera u restoranu Careva ćuprija na Baščaršiji. Bila je to večera uz glazbu uživo i kao takva još jedan doživljaj za pamćenje jer za glazbenu potku pobrinuli su se glazbenici predvođeni Zijadom Šipovićem poznatim estrdnim umjetnikom i solistom zbora sarajevske radiotelevizije koji nas je na staro Sarajevo podsjetio otpjevavši nekoliko sevdalinki uključujući i onu Šantićevu izvanvremensku Pjesmu o Emini i ljubavnim pjesmama - sevdahu s kojim smo i započeli našu priču o Sarajevu.
Treći dan počeo je uz obilazak spomeničko-muzejskog kompleksa Tunel spasa simbola herojskog otpora u oslobodilačkom ratu 1992.- 1995. Tunel je ispod aerodromske piste na slobodnom teritoriju izgrađen za četiri mjeseca nakon godine dana opsade i donio olakšanje i nadu opkoljenom Sarajevu jer je omogućio preživljavanje i obranu oko 350.000 preostalih stanovnika grada. Danas je tunel sjećanje i opomena da se takav rat više ne ponovi.
Vožnja fijakerom do Vrela Bosne bila je nova avantura, a predivan krajolik koji uz drvored kestena od Ilidže vodi prema mirnim jezerima vrela, a potom i divljim brzacima na izvoru rijeke Bosne očarao je sve nazočne. Uslijedila je pauza za kavu u restoranu Labud i polazak s Vrela Bosne prema Igmanu i predivnoj smaragdno zelenoj Bjelašnici. Ručak - tradicionalni specijaliteti bosanskohercegovačke kuhinje posluženi su nam na već spomenutoj lokaciji Javorov do, a završna večera uz oproštaj od naših kolega Melvide i Daria Novalića (uskoro veleposlanika BiH u Sloveniji) uz tradicionalni roštiljski menu u popularnom restoranu Brajlović na rijeci Željeznici u blizini Ilidže.
