Kako mitološki Kurenti u Ptuju i Ormožu to postaju od dječjih dana

ORMOŽ-PTUJ – Na ovogodišnji pustni (karnevalski utorak) skupina slovenskih turističkih novinara predvođena Lidijom Pavlin, koja je stručno pripremila studijsko putovanje, zaputila se u pomalo neobičan prvi cilj za zemlju kurenta i to u jednu osnovnu školu u pograničnom Ormožu, nedaleko Varaždina. Već na ulazu, gdje nas je pozdravio ravnatelj Aleksander Šterman čuli smo poznati zvon kurentskih zvona (slično istarsko-primorskim zvončarima), koje kurenti nose za pojasom u odorama iz ovčjega krzna. Kada smo ušli u dvoranu, koja je mirisala na „pustne“(karnevalske) krafne ugledali smo prizor općeg veselja. Svi su bili ili u maškarama ili u kurentovom krznu –i stariji, među kojima su bili i gosti iz grada i okolice, i učitelji – učiteljice , profesori-profesorice i naravno mlađi učenice i učenici i poneki iz vrtića. Bilo je ne samo krafna, nego i drugih slatkiša, pa kobasica i drugih dobrih zalogaja, a od skakanja s teretom zvona znojni i žedni, školarci su pili sokove, a stariji dobra vina iz ormoških kleti. Ravnatelj nam je govorio kako u tom ugošćavanju kurenta su dobili krafne iz šećerane Agragold, ali i cjelogodišnju količinu šećera na poklon, a toga treba, jer kaže ravnatelj, da se u školskoj kuhinji dnevno pripremi čak 600 obroka.

Hvalili su nam taj šećer zbog finoće, čistoće i uredne dostave i lijepe ambalaže, a eto skoro susjedi su, pa smo i mi baš na poziv Agrogolda, koji je u sastavu austrijske korporacije Agrana-Studen iz Beča došli vidjeti, kako su nam rekli nešto neobično u vrijeme kurentovanja. Naravno pokazali su nam šećeranu, koja više ne proizvodi šećer, ali ga izvozi. I tako smo došli na prostor gdje dolazi šećer iz velikih tvornica, ali i druga hrana u rifuznom stanju, primjerice: Suncokretovo ulje, biljno ulje i to za različite namjene, šećer više vrsta i podvrsta (kristalni,u prahu, u kockama, smeđi, želirni, za izradu sirupa, za posipanje, za serviranje), kava Mingos, a sve to u različitim pakovanjima i težinama, od vrećica do vreća, a vreće i do težine jedne tone. Sve to je prosijano, očišćeno, pregledano i laboratorijski ispitano. O tome kako se distribucija šećera i ostalih proizvoda iz Ormoža dostavlja u više država šire regije govorili su nam je potpredsjednik austrijske korporacije Mitja Kovačič i direktorica korporativnih komunikacija Nataša Pucar. Od 19 poduzeća u regiji, tri su u Hrvatskoj(u Zagrebu dva i jedno u Pločama).Hrvatska uvozi iz Ormoža 30 tisuća tona šećera što je tri četvrtine ukupnog hrvatskog uvoza.

Gradonačelnik Ormoža Danijel Vrbnjak rekao nam je da poslovanje Agrogolda vrlo korisno djeluje za taj pogranični kraj iz više razloga, što se vidi i na primjeru povezivanja s lokalnim običajima kao što je legendarno kurentovanje.U razgovorima s ljudima iz politike i gospodarstva u Ptuju i Ormožu, svi su nam isticali, da podržavaju ideju saborske zastupnice iz Varaždina (pripadnice slovenske manjine) da se poveća povezanost javnog putničkog prometa između pograničnog područja Slovenije i Hrvatske, a posebno na relaciji Varaždin-Ptuj, jer i jedan i drugi gradi obiluje cjelogodišnjim zanimljivostima za posjetitelje iz susjedstva. To smo još više doživjeli u živostima Ptuja toga dana, koji je bio i raspjevan i raznobojan i sve je djelovalo veselo, raspoloženo, neposredno i kulturno. Kurent se postaje kao dijete, i doista dječake smo vidjeli kako snažno okreću veliki i dugi bič oko sebe što čini lijepi prasak koji najavljuje da se nastavlja jedna lijepa tradicija od generacija na generacije.

Glazba na više mjesta u gradu. Izdaleka čujemo „Nek živi ljubav“ i zatim još nekoliko šlagera Vlade Kalembera, koje izvode nekakvi kauboji u dobrom godinama. Otišli smo od njih s pjesmom „Vino na usnama“ i to ravno u Hišu Kurenta, otvorenu na početku veljače. To vam je nešto posebno. Kuća tih magičnih kurenta-domaćih likova davne mitologije, koji se po legendi bore protiv svakoga zla i samo za dobro i veselo do ludila. Naravno slušali i gledali smo prizore u interakcijskim prizorima, kao uživo, a oko nas neviđena bijela kulisa od ovčje vune istegnute u velike zavjese. Stara kuća obnovljena je u kurentovom stilu, a nudi i vino Mistik, koje je zaštićeno vino Kurenta s ograničenih vinorodnoga područja, gdje su kurenti „iznikli“, nedaleko od Ptuja prema Ormožu i to je upravo bio naš put, u kojemu se za vrijeme karnevala (pustovanja) svakog dana nešto veselo događa, a mi smo bili samo jedan dan, od jutra do zalaza sunca koje je još osvjetljavalo svojim nježnim crvenilom stari grad nad Ptujem u lijepoj panorami. Vrijedi se vratiti Ptuju i navraćati drugih dana kada se recimo organiziraju rimske igre u tom nekada rimskom gradu Poetoviji, s očuvanim rimskim hramom i drugim nalazima iz dobra Rimljana. A tako se dobro jede u to pravo vrijeme za „kmečke pojedine“, a mi smo to činili nekoliko veselih urica u Gostišču Pri Tonetu.