Sedmom Mediteranskom turističkom forumu na Malti uz brojne europske i mediteranske novinare političare i stručnjake iz područja turizma nazočili su i hrvatski turistički novinari i članovi FIJET- a Hrvatska. Reportažu s tog događanja održanog od 12. do 15. lipnja autorice Petre Somek, glavne urednice Meridijana, prenosimo u cijelosti.
Sedmi Mediteranski turistički forum na Malti - Turizam ima vodeću ulogu u održivoj budućnosti Zemlje / Tekst: Petra Somek (glavna urednica časopisa Meridijani) / Fotografije: Petra Somek /
Meridijani su ove godine prisustvovali važnom događaju u svijetu turizma – 7. Mediteranskom turističkom forumu (MTF), koji se, kao i prethodnih godina, održao na Malti. Forum je okupio brojne stručnjake iz različitih područja koji su progovorili o temama poput održivog turizma, klimatskih promjena, važnosti umjetne inteligencije i inteligentne tehnologije, rastućoj globalnoj inflaciji te globalnoj pandemiji bolesti COVID-19 i njezinu utjecaju na sektor turizma i ugostiteljstva. Na forumu je sudjelovalo oko 80 govornika te oko 1000 sudionika iz 28 zemlja svijeta, a Meridijani su bili jedan od medijskih pokrovitelja. Doznajte više o glavnim porukama tog foruma na kojem je završnu riječi imala naša bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović
Na 7. Forumu najviše se govorilo o oporavku turizma, ugostiteljstva i putovanja na Sredozemlju nakon pandemije te o njegovu unapređenju uz održivi razvoj te primjenu novih tehnologija i inovacija
Posljednji, najdulji i ponajbolji govor na MTF-u imala je naša bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je govorila o važnosti sporta u promociji zemlje i turizmu na primjeru Hrvatske.
Malta ima izvrstan geostrateški položaj između južne Europe, sjeverne Afrike i Bliskog istoka, na pola puta između Gibraltara i Sueskog kanala pa mnogi vole reći da se nalazi – usred Sredozemlja! Upravo zbog takvog položaja ta mala otočna država (jedva nešto veća od našeg otoka Hvara) imala je iznimno burnu prošlost, no sada je najviše okrenuta turizmu. Stoga ne čudi da su na maloj Malti čelnici turističkog sektora odlučili organizirati Mediteranski turistički forum – važno turističko događanje za sve zemlje Mediterana ili Sredozemlja. Njima pripada i naša Hrvatska u kojoj je, baš kao i na Malti, turizam najvažnija gospodarska grana. Turizam u malteškom BDP-u sudjeluje s oko 20 posto, a u tercijarnim djelatnostima zaposleno je više od 75 posto stanovnika (ukupno ih je oko 525 tisuća). Na Forumu se moglo čuti i to da turizam zemalja Sredozemlja čini oko 30 posto svjetskog turističkog tržišta te daje oko 23 posto globalnog prihoda turističkog sektora.
Semi po redu
Mediteranski turistički forum (Mediterranean Tourism Forum - MTF) održava se od 2014. godine, ove je godine bio sedmi put, a imao je jednogodišnju stanku (2021.) zbog pandemije bolesti COVID-19. Organizatori Foruma su Fondacija za mediteranski turizam u suradnji s Ministarstvom turizma, Turističkom zajednicom Malte i malteškom Udrugom hotelijera i restorana. Kao i prijašnjih godina, organizatori su se pobrinuli okupiti razne visoke državnike, čelnike EU-a, ministre turizma, ambasadore, gradonačelnike gradova, poslovne ljude, kao i one iz IT sektora, umjetnike, glazbenike, hotelijerske i ugostiteljske poduzetnike, turističke novinare i druge stručnjake kako bismo progovorili o raznim aktualnim temama vezanim uz turistički sektor na Sredozemlju, koji je u fokusu događanja.
Na Forumu je govorilo oko 80 govornika te mu prisustvovalo oko 1000 sudionika iz 28 zemlja svijeta. Glavna želja organizatora bila je da trust mozgova, odnosno raznorodni govornici progovore o opcijama koje su nakon pandemijskog iskustva dostupne turističkoj industriji kako bi zajedničkim snagama izgradili održiviju i uravnoteženiju budućnost. Sektor putovanja, turizma i ugostiteljstva baš sada, nakon pandemije, ima priliku resetirati se te napisati bolja pravila kako bi se u budućnosti što odgovornije ponašali prema resursima i prirodi – smatraju organizatori.
FIJET - glavni medijski pokrovitelj
Meridijani su bili ondje kao članovi delegacije FIJET-a Hrvatska. Podsjetimo, FIJET je svjetska federacija turističkih novinara i pisaca, koja je i jedan od osnivača Fondacije za mediteranski turizam (organizatora foruma) te njihov medijski partner. Delegaciju FIJET-a vodio je sam predsjednik Tijani Haddad, bivši ministar turizma Tunisa, uz sudjelovanje članova Izvršnog odbora, kao i predsjednika nacionalnih udruženja iz Bugarske, Francuske, Italije, Maroka, Rumunjske, Slovačke, SAD-a, Španjolske, Tunisa, Turske i Hrvatske. Malu hrvatsku skupinu činili su predsjednica FIJET-a Tina Eterović Čubrilo, tajnica hrvatskog i svjetskog udruženja Marijana Rebić, novinarka portala Gastronaut Karin Mimica, fotograf Voljen Grbac, turistički djelatnik Dario Ćinić, novinar Slobodan Bukvić te moja malenkost. Na Forumu je sudjelovao i Željko Neven Bremec iz Splita sa suprugom Almom Haršić Bremec, voditelji kuharske Akademije ŠKMER (Šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija). (naslovna fotogafija)
Organizatori su prvo dodijelili Mediteranske turističke nagrade (Gala Mediterranean Tourism Awards) pa je Forum započeo u večernjim satima 13. lipnja dodjelom uz svečanu večeru pod visokim pokroviteljstvom malteškog predsjednika dr. Georgea Velle. Na terasi konferencijskog centra malteških vitezova u Valletti, s koje se pružao spektakularan pogled na malteški zaljev, dr. Vella je dodijelio nagrade ustanovama i pojedincima koji inoviraju i razvijaju turizam Sredozemlja. Na naše iznenađenje, nagrade su dodijeljene gradonačelniku Makarske Zoranu Paunoviću i našoj bivšoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Kako još nije stigla iz Pariza, njezinu nagradu preuzela je dr. Ivana Zerec, naša generalna konzulica u Istanbulu, s kojim smo se ugodno družili ostatak večeri.
Turizam u EU osigurava 23 milijuna radnih mjesta
Glavna događanja, paneli i radionice upriličeni su već sljedeći dan, 14. lipnja, u hotelu Intercontinental, koji se nalazi u novijem dijelu Malte - u St. Julian'su, poznatom po velikim hotelskim lancima i burnom noćnom životu. Nakon pozdravnoga govora tajnika Zaklade za mediteranski turizam Andrewa Agiusa Muscata, malteški ministar turizma Clayton Bartola rekao je da je ključni moto turističke budućnosti „oporaviti se, promisliti i revitalizirati”. „Ugostiteljski sektor na Malti treba biti primjer drugim mediteranskim zemljama. Malta mora djelovati kao svjetionik koji će druge voditi održivom turizmu budućnosti“, između ostalog rekao je Bartola. Uslijedio je odličan govor dužnosnice iz Europske unije Valentine Superti, direktorice EU-a za međunarodno tržište, koja je istaknula da je mediteranska regija jedna od najvažnijih turističkih regija svijeta koja nudi sunce i more, ali i pruža jedinstven doživljaj povijesti, kulture, gastronomije i prirode. Istaknula je kako turizam u Europskoj uniji osigurava posao za oko 23 milijuna ljudi te da u pojedinim zemljama EU-a čini 10 do 30 posto BDP-a. Govorila je i o europskoj strategiji za razvoj turizma koji uključuje razne projekte vezane uz održivost, pametnu mobilnost (karbonsku redukciju), razvoj malih poduzetnika, očuvanje bioraznolikosti, digitalizaciju (u smislu boljeg korištenja podataka i mjerenja ekološkog otiska) te edukaciju o tome koja će to znanja i vještine biti potrebni u turizmu budućnosti.
U glazbenom programu Foruma sudjelovali su glazbenici iz plemena Tuarega iz Alžira, jedna balerina uz atraktivan TV show, a glavno iznenađenje bilo je predstavljanje prve virtualne operne kuće na svijetu – Malteške kraljevske opere. Sagrađena 1862. godine, preživjela je potrese i požare, no ipak je, nažalost, srušena u Drugome svjetskom ratu. Uz nevjerojatnu 3D animaciju u koju su bili inkorporirani i stvarni izvođači, na Forumu je čudesno oživjela!
Na Forumu je virtualno sudjelovao i poznati talijanski tenor Andrea Bocelli, najprodavaniji umjetnik crossovera. Tijekom njegova ranijeg posjeta Malti, u glavnoj malteškoj crkvi Sv. Ivana te na vidikovcu s pogledom na luku (kod vrtova Barrakka), snimljeni su atraktivni orkestrirani glazbeni brojevi prikazani na Forumu, a Bocelli se i virtualno javio iz svog doma.
Poticajni govor aktivista iz Libanona. Daljnji program Foruma pod nazivom „MEDITERRANEAN BRAIN – Business Research and Innovation Network“ vodili su moderatori Rajan Datar s BBC-ja i Nikoletta Kritikou iz Euronewsa.
Uslijedili su razni multidisciplinarni paneli s po nekoliko govornika koji su podijelili svoja iskustva o prilagođavanju poslovanja povezanog s turizmom u vrijeme dinamičnih gospodarskih i društvenih promjenama s kojima se svi suočavamo, ponajviše vezanih uz pandemiju, rat u Ukrajini, globalno zatopljenje i financijsku krizu.
Među prvim govornicima bio je ekološki aktivist Michael Haddad iz Libanona, koji ima tešku ozljedu leđne moždine zbog koje je paraliziran. Usprkos invalidnosti, velikom snagom volje te pomoću tehničkih pomagala i cijeli timom ljudi koji ga prati, on hoda, ali s plemenitim ciljem. Svojim mukotrpnim kretanjem ukazuje na ekološke probleme svijeta. Kako bi istaknuo nužnost hitnih klimatskih akcija, na Forumu je predstavio svoj sljedeći cilj – hod 100 km preko Arktika.
Teme dvadesetak multidisciplinarnih govornika bile su vezane uz oporavak turizma nakon pandemije, krizu radne snage (s obzirom na to da su u protekle dvije godine radnici otpuštani te su prelazili u druge, sigurnije sektore), nove prakse i načine rada, kako privući domaće goste, kako poboljšati kvalitetu, ponuditi bolje proizvode, biti gostoljubiviji… a sve u službi turističke industrije, kao industrije mira, kako je rekao mađarski političar Istvan Ujhely, predsjednik odbora za promet i turizam u Europskom parlamentu.
Digitalne tehnologije u službi turizma.
Govorilo se i o tome kako stvoriti nove vrijednost i steći lojalnost klijenata globalnije promišljajući o potrebama turista. Spomenuti su primjeri poput servisa Uber koji je iz temelja promijenio taksiranje, bez ulaganja u vozila i vozače koji već postoje na terenu ili portala Airbnb koji je promijenio način pronalaska smještaja. Takve inovacije zahtijevaju drugačija, pomalo renesansna promišljanja, za što dobar uzor može biti Leonardo da Vinci, čulo se od redatelja Mehmeta Binaya. Bilo je riječi i o mentalnom zdravlju, novim konceptima poput metaverzuma, novim trendovima na društvenim mrežama, a kada je na pozornicu stigao robot Pina, govorilo se i o mogućnostima korištenja robota u turizmu. Pina će možda biti naše oči i uši te posjećivati lokacije umjesto nas?! Organizatori su uistinu privukli dobre motivacijske govornike, od kojih su neki odlično promišljali o tome kako inovirati u turizmu, ali da se pritom primarno zaštite ljudi i mjesta koja se posjećuju.
Sport kao pokretačka snaga turizma.
Na kraju Foruma održan je 20-minutni razgovor voditelja s našom bivšom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja je na Forum stigla iz Pariza, gdje je prisustvovala utakmici naših nogometaša u Ligi nacija (baš smo pobijedili Francusku 1:0!). Proživljeno i elokventno govorila je o velikoj važnosti sporta u turističkoj promociji zemlje na primjeru Hrvatske.
Naglasila je da su „sportaši, njihova postignuća, ljudska lica… jako važan medij uz koji se ljudi vežu“. Govorila je o važnosti brendiranja država, o tome da u gostima treba potaknuti emocije ako se želi uspjeti u turizmu, da treba prihvatiti inovacije i nove trendove, omogućiti mladima da putuju…Malteški domaćini predstavili su je kao glavnu zvijezdu Foruma, i to s razlogom. Iako nije od početka prisustvovala Forumu, dobro je upućena u problematiku te je odlično sublimirala sve probleme s kojima se trenutačno susreće turistička industrija, kao i koji je izazovi očekuju u budućnosti. Smatra da rat u Ukrajini i pandemija neće ostaviti prevelik utjecaj na hrvatski turizam jer već dostižemo pretpandemijske brojke. Naglasak je svakako bio na ulozi sporta u promociji zemlje i turizma te njezinoj novoj ulozi u međunarodnom olimpijskom odboru. Domaći i drugi uzvanici ushićeni govorom pohitali su na fotografiranje.
Zanimljive radionice
U sklopu Foruma održano je i nekoliko tzv. Brain Think Tanks radionica razvrstanih u 10-ak grupa specijaliziranih za različita područja turizma, na kojima su svoja mišljenja mogli razmijeniti svi sudionici. U poslijepodnevnim satima organizirane su i tzv. master class radionice: 1. Uloga žena u turizmu i zašto trebaju imati veću ulogu u inovacijama, 2. Kako poboljšati doživljaj restorana kroz hranu i vina, 3. Digitalna transformacija, nov način rada, nove vještine i organizacija posla u turizmu, 4. Projektiranje ekoloških turističkih prostora i održivi turizam, 5. Kako privući održiva strana ulaganja i inovacije, 6. Kako pružiti izvrsnu uslugu i razviti emocionalnu povezanost s gostima, 7. Primjena novih tehnologija u ugostiteljstvu i turizmu.
Šteta što zbog brojnosti uzvanika nismo mogli sudjelovati na svima pa se dio hrvatske ekipe priključio četvrtoj radionici koju je otvorio predsjednik FIJET-a Tijani Haddad. Nekoliko međunarodnih stručnjaka - dizajner rasvjete, arhitekt, profesor iz Bukurešta, jedan znanstvenik (sada farmer), graditelj jahti i drugi - raspravljali su o tome zašto „zeleni turizam“ više nije samo sposobnost recikliranja, nego je postao i ključan faktor za sve turističke destinacije koje žele ostati konkurentne. Dali su primjere nekih inovativnih rješenja koja se već primjenjuju u poljoprivrednim gospodarstvima koja surađuju s hotelima, u rasvjeti hotelskih objekata, u automatizaciji i korištenju umjetne inteligencije u navigaciji i slično.Nove generacije su ekološki sve osvještenije pa će odabrati hotele i ugostiteljske objekte koji su održivi, koji brinu o smanjenju ugljičnog otiska i minimiziraju svoj ekološki utjecaj, ali istodobno nude dobru tehnološku podršku. Zelene prakse dugoročno će pružiti veći povrat ulaganja, za razliku od onih koji neće poduzimati nikakve ekološki svjesne napore.
Govorilo se o tome da su od korištenja obnovljenih materijala do obnovljivih izvora energije održive prakse već pronašle svoj put u turizmu te je zaključeno da će sve turističke destinacije koje žele ostati konkurentne morati poraditi na dizajniranju ekološki prihvatljivih prostora (od hotela i restorana do zračnih luka), na raznim eko i tehničkim inovacijama te će morati više paziti na svoj ekološki otisak.
Sve veći utjecaj novih tehnologija.
Kolege koji su sudjelovali na radionici o primjeni novih tehnologija u ugostiteljstvu i turizmu rekli su nam da ćemo u skoroj budućnosti moći očekivati hotele s virtualnim recepcijama, samoposlužnim boksovima u restoranima, tekstualne poruke koje će hoteli slati gostima i slično, a nove tehnologije kao što su blockchain, proširena i holografska tehnologija također će se sve više integrirati u turističku industriju radi poboljšavanja iskustva gostiju uz povećanje prihoda i operativne učinkovitosti. No živi bili pa vidjeli, ali jedno je sigurno - pandemija bolesti COVID-19 još je više ubrzala digitalizaciju turističkog sektora.Za uspješnu realizaciju još jednog, sedmog Mediteranskog turističkog foruma na Malti najzaslužniji su Andrew Agius Muscat i njegov tim suradnika: Mona Khalilieh Salah, Toni Cini i predsjednik MTF-a Tony Zhara. Zahvaljujemo im na pozivu i gostoprimstvu, kao i svim njihovim suradnicima koji su pridonijeli uspješnoj realizaciji Foruma, čija je glavna poruka: uz zajedništvo, Mediteran treba sačuvati! Čuli smo zanimljiva promišljanja, izmijenili mišljenja, družili se te doznali brojne nove informacije i prakse iz svijeta turizma koje će nam svima biti od koristi. Zato se veselimo novom susretu već nagodinu!
INFO Mediterranean Observer
Organizatori Foruma pokrenuli su internetski portal Mediterranean Observer na kojem će razni putopisci i turistički novinari promovirati Mediteran kao vodeću svjetsku turističku destinaciju.https://mediterranean.observer Info: www.medtourismfoundation.com .
Zanimljivosti o Malti
- Maltu čini arhipelag od tri naseljena otoka - Malta, Gozo i Comino - te tri nenaseljena otočića - Cominotto, Filfla i Saint Paul.
- Veći je dio arhipelaga bez prirodne vegetacije zbog ljetnih suša i vapnenačke podloge.
- Na otočju nema stalnih rijeka ni jezera pa Maltežani muku muče s pitkom vodom - većinom je dobivaju iz uvoza i desalinizacijom mora.
- Na Malti ima oko 98,6 posto deklariranih katolika, a konzervativnost društva slična je kao na jugu Italije. To je jedina država u Europskoj uniji u kojoj je pobačaj potpuno ilegalan, što se do 2011. godine odnosilo i na razvod.
- Malta ima jedan od najkvalitetnijih zdravstvenih sustava na svijetu, a nova bolnica Mater Dei Hospital jedna je od najvećih u Europi.
- Gotovo svi Maltežani tečno govore engleski, voze lijevom stranom i piju pivo u pintama (malo više od pola litre).
- Malta je bila britanska kolonija od 1813. do 1964. godine, a na njoj je kratko (od 1949. do 1951.) boravila i britanska kraljica Elizabeta sa suprugom Filipom.
- Na Malti ima oko 360 crkvi, koliko i dana u godini.
- Glavni su suveniri Malte, uz malteške vitezove, obojeno staklo te rukotvorine od vune i čipke. (H. D.)
Glavna znamenitost Vallette - katedrala Sv. Ivana
U glavnom gradu i luki Malte – Valletti, jedna od najvećih znamenitosti je katedrala Sv. Ivana (S. Giovanni) iz 16. stoljeća. Skromne vanjštine, ova konventualna crkva malteškog reda iznimno je bogato ukrašena. Svod prekrivaju bogate freske Mattije Pretija, a zidove pozlaćene štukature, dok je pod popločan s oko 400 mramornih nadgrobnih ploča (!) – grobnica malteških vitezova.
U oratoriju katedrale mogu se vidjeti dvije Caravaggiove slike: „Pogubljenje svetog Ivana“ (1608.) i „Sveti Jeronim“ (1607.). Caravaggio se na Malti skrivao zbog ubojstva (bio je u bijegu jer je u Italiji u dvoboju ubio čovjeka) te su ga tu kao novaka reda svetog Ivana prihvatili malteški vitezovi. Za njih je naslikao nekoliko sakralnih kompozicija i portreta, a posebno je potresno remek-djelo „Pogubljenje svetog Ivana“, ujedno i njegovo najveće i jedino potpisano platno. (P. S.)
Malta – lokaliteti na UNESCO-ovoj listi
Povijesna jezgra glavnoga grada Malte - Vallette s razvijenim sustavom utvrda i ortogonalnom mrežom ulica pod zaštitom je UNESCO-a od 1980. godine kada su na UNESCO-ovu listu uvršteni lokaliteti iz razdoblja neolitika.
Prapovijesni podzemni hram - Hal Saflieni Hypogeum, najstariji na svijetu - otkriven je slučajno pri bušenju bunara 1902. godine, kada je otkriven niz hodnika, dvorana i prolaza uklesanih u stijenu. U Hypogeumu su pronađene i masovne grobnice s više od 7000 ljudskih ostataka, kao i brojni ostaci materijalne kulture i zidne slike. Te svojevrsne katakombe duboke 10 metara nastale su od 3600. do 2500. godine prije Krista, a građene su tzv. kiklopskim načinom gradnje, od velikih kamenih blokova bez upotrebe veziva.
Uz Hypogeum na području otoka Malte i otoka Goza nalazi se još nekoliko jedinstvenih neolitičkih spomenika koji su sagrađeni od golemih kamenih megalitskih blokova. Na popisu UNESCO-a su dva hrama na otoku Gozu te hramovi Hal Tarxien, Hagiar Qim, Mnaidra, Ta'Hagrat i Skorba na Malti. (P. S.)
Glavna zvijezda Arheološkog muzeja Malte je ova mala neolitička figura žene koja spava, pronađena u najstarijem prapovijesnom podzemnom hramu Hypogeumu. Stara je oko 5000 godina!
