Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice grada Nina i Karin Mimica, osnivačica Kluba Gastronaut pokrenule su iznimno zanimljiv projekt gastronomskog brendiranja jela od morske šparoge, rijetke samonikle biljke koja raste u morskim plićacima, a posebna je delicija ako je uberete u plićacima Ninske solane, gdje je zbog visoke koncentracije soli i drugih minerala njezin okus još potpuniji i bogatiji. Tome su dodale i druge posebnosti Nina, poput ninskog šokola - posebne tradicijske mesne delicije, te cvijeta soli kao posebnosti Ninske solane, a uz sve to na tanjurima su se našli i plodovi mora, ribe, kozice, školjke, pršut, te ekološki uzgojena janjetina, a sve posluženo s vinima na daleko poznatih sorti ovog kraja i prirodnim sokovima. Našao se tu i nagrađivani pošip ”Kraljevskih vinograda“ i maraština obližnjeg uspješnog OPG-a Butić.
U turističku šetnju povijesnim Ninom danas će vas povesti vodič kostimiran u Petra Zoranića, autora prvog prvog hrvatskog romana "Planine" kojeg je napisao 1536., a objavljen je u Mletcima 1569., nakon piščeve smrti. Turistički vodič Ivan Škriljevečki, kostimiran u Zoranića, romanopisca i pjesnika, koji je u svom pastoralnom romanu pisao o životu i narodnim vjerovanjima ovog kraja u šetnja će vas povesti u pratnji jedne od osam vila, koje opisuje. Saznat ćete i o podrijetlu bure i o mnogo drugih pučkih vjerovanja.
Najstariji hrvatski kraljevski grad
Nin je najstariji hrvatski kraljevski grad, kolijevka hrvatske države. U njemu je najmanja katedrala na svijetu i krunidbena crkva sv. Nikole, ali i jedna od najljepših pješčanih plaža - Kraljičina plaža. Nin ima i očuvanu prirodu te izvanredno lijep okoliš, zbog čega nosi i titulu Eden - europsko odredište izvrsnosti.
Znano je i da ljekovito blato ninske lagune pouzdano liječi mnoge bolesti. Nin ima i solanu u kojoj se proizvodnja soli i danas temelji na tisućljetnoj tradiciji. Bogat je arheološkim ostacima svoje burne povijesti, počevši od Liburna i Rimljana pa do Srednjeg vijeka te u njemu pronalazimo jedinstvenu riznicu ovoga kraja i cijelog čovječanstva. Numizmatičarima – i ne samo njima – zanimljiv je Judin srebrnjak, jedan od 16 evidentiranih primjeraka u Europi. Znamenita su i ninska antička vrata i kameni mostovi. U stari je grad na otoku, naime, moguće doći jedino prolaskom preko jednog od dva mosta izgrađena u 16. st. ili kroz očuvana Donja i Gornja gradska vrata (16. - 18. st.). Put je to u istraživanje gradskih znamenitosti, mnogih vrijednih spomenika.
Iz antičkog su vremena i ostaci najvećeg rimskog hrama na istočnoj obali Jadrana iz 1. st., mozaika iz 2. st. i ostaci stambenih jedinica iz rimskog doba oko crkve sv. Križa u središtu grada. Ona pak važi za jedinstveni svjetlosni, sunčani kalendar i jedini je sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja do danas. Dugačka je 7,80 m, široka 7,60 m, visoka 8,20 m (unutarnje mjere) a debljina zidova je 57 cm. Izgrađena je na ostacima antičkih kuća čiji su ostaci i danas vidljivi. U doba hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela obližnjega kneževa dvora. Oko crkve je otkriveno mnogo srednjovjekovnih grobova. Crkvica je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije Festivala sunca i svjetlosti.
U starogradskoj jezgri Nina u Branimirovoj ulici u zidove su ugrađeni dijelovi oltarne pregrade koji su rasuti ležali nakon potpunog uništenja Nina, usred Trga Kraljevac nalazi se originalna bunarska kruna iz 13. st. s grbom obitelji Šubića Bribirskih, na Višeslavovom trgu postavljen je dio korintskog stupa i nije slučajno tamo, već su ga postavili mještani, a upotrebljava se prigodom procesije na Blagdan Gospe od Zečeva. Naime prema tradiciji na njega se polaže Gospino cviće, a povrh cvijeća se postavi Gospin kip. Nakon blagoslova narod uzima cvijeće vjerujući da je čudotvorno. Korintski stup se stoga naziva Gospina stina ili Gospin stolac, a na povijesnom otočiću možete vidjeti i ostatke gradskih zidina. Ni to, naravno, nije sve – na prostoru staroga Nina prošlost i sadašnjost udruženi su u istu, svim gostima zanimljivu priču čija su svjedočanstva očigledna u knjigama i muzejima, ali i na ulicama kojima hodate i trgovima na kojima ste zastali.
Condura Croatica
Povijesna priča o Ninu priča je o blagostanju temeljenom na soli ali i na dugoj pomorskoj tradiciji te prepoznatljivim brodovima Condura Croatica. Ono što je nekima zlato, Ninu je sol - prirodno bogatstvo, izvor egzistencije, ali i tradicija koja je odnedavno pretočena u jedinstvenu ustanovu i turističku atrakciju - Muzej soli. Želite li vidjeti kako se na tradicionalni način proizvodi sol, zanimaju li vas suveniri od soli ili biste htjeli kušati „cvijet soli“ kojeg mnogi zovu i „kavijarom soli“ – na pravom ste mjestu. U Muzeju ninskih starina sačuvana je Condura Croatica, ovi su brodovi pronađeni na ulazu u ninsku luku 1966. godine, a izvađeni 1974. godine da bi u Zadru započela njihova desalinizacija, konzervacija i restauracija. Plovili su krajem 11. i početkom 12. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. To je i razlog da su brodovi nazvani Condura Croatica. Jedna replika izložena je u moru pokraj Donjeg gradskog mosta. No, to nije sve – u istom se muzeju može vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. stoljeća, istog onakvog kakvi su pronađeni u antičkoj luci staroga Nina u današnjem Zatonu.
Glagoljica i biskup Grgur Ninski, najmanji od tri kipa Ivana Meštrovića
Znamenitost Nina je i kip Grgura Ninskog, djelo kipara Ivana Meštrovića, kip čiji palac prema vjerovanju donosi sreću, pa je oko njega uvijek mnoštvo turista. Osim u Ninu originalni Meštrovićevi spomenici Grgura Ninskog postavljeni su i u Varaždinu i Splitu. Biskup Grgur Ninski, jedan od najistaknutijih ninskih biskupa, posebno se zalagao za hrvatsko narodno pismo glagoljicu i staroslavenski jezik u liturgiji. Glagoljicom su pisani najstariji književno-povijesni spomenici ovoga kraja što je bio očit dokaz starodrevne kulture i svijesti o nacionalnom identitetu te rodoljublju. O tome je povjesničar Kerubin Šegvić 1925. godine napisao: "Među kulturne prednosti kojima se može podičiti hrvatski narod, spada i ta, što on imade svoje posebno narodno pismo. Svaki narod, kad je primao krštenje i ulazio u kršćansku zajednicu, dobivao je odmah na svojem jeziku prevedene svete knjige i svoje svećenstvo. Kad su se pokrstili i dali pismeno obećanje rimskom Papi da će mirovati sa pokrajnjim narodima, Hrvati su morali dobiti i dobili su svete liturgijske knjige, svoje narodne svećenike i svoga narodnoga biskupa ninskoga, kako ga nalazimo u 9. i 10. stoljeću. Glagoljica je pismo kojem su pisani naši najstariji književno-povijesni spomenici. Hrvati ponosno upiru prstom na ovaj spomenik, dokaz njihove starodrevne kulture i otporne snage."
Glagoljski zapisi iz 20. st. u Ninu mogu se vidjeti na spomeniku knezu Branimiru i na pokrovu zdenca ispred crkve sv. Anselma, zapravo prve katedrale u Hrvata, iako je najmanjom katedralom u svijetu nazvana ninska crkva Svetog križa. Opčinjen njenom ljepotom, poznati engleski arhitekt Thomas Jackson, nazvao ju je najmanjom katedralom na svijetu.
Uzbudljiva turistička meka
Nin nudi mnoštvo turističkih sadržaja, osim što se izdvaja ljepotom pješčanih plaža, a zanimljiva je i povijesna priča o Kraljičinoj plaži. Nin osim zbog plaža, privlači i zaljubljenike u aktivni odmor i rekreaciju, pa se u njegovim lagunama rado okupljaju i kit surferi, ribiči, podvodni ribolovci... Zbog bogate flore i faune, te posebno ptica poput vlastelice, omiljeno je mjesto okupljanja promatrača ptica i vrlo posjećen kao lječilište ljekovitim blatom. Priroda i čovjek učinili su ga ugodnim za odmor, zanimljivim zbog bogate povijesne baštine i izvrsnim za zdravlje. Nin je najstariji hrvatski kraljevski grad, kolijevka hrvatske države. U njemu je najmanja katedrala na svijetu i krunidbena crkva sv. Nikole. Ima bogatu kulturnu riznicu i očuvanu prirodu te izvanredno lijep okoliš te ne čudi da je dobio i titulu Eden - europsko odredište izvrsnosti.
Gastronautska gastronomska šetnja
Gastronomska šetnja Ninom prvi je dan počela u Pizzeriji ”Za kvarat ure“, a osim pizza sa šparogom i šokolom, bilo je tu i salata s morskim šparogama i ribom.
U Konobi ”Branimir“, smještenoj tik do crkvice sv. Križa, uz šparoge u savuru od skuše, poslužena je i mesna delicija ovog kraja - janjetina s ražnja nasoljena solju iz Solane Nin. Drugog dana ujutro u Gostionici ”Burela“ sladila su se nepca s brudetom od škampa, škampa, hame i morskih šparoga te salatom od slanutka, šparoga i vlastitog tanko narezanog šokola. Nakon vođenog razgledavanja povijesnih znamenitosti u Pizzeriji ”Peperoni“, koje su vlasnici trojica zetova Oleg Glavan, Marijan Jurišić i Tome Ivanov, poslužena nam je vrhunska pizza u nekoliko inačica - od šokola, artičoke, gorgonzole, mladog luka i morske šparoge. U konobi "Sentimenti", Antonio Šarlija, vlasnik i chef poslužio je morsku šparogu u kremi s tuna tartarom i dalmatinskim tartufom. Slijedio je i zeleni rižoto od škampa i dimljenih daganja, a šokol je sljubio i uz pureće medaljone.
Poznati TV chef Marko Perić, nakon nastupa u Show programu "Kruške i jabuke", dobio je pravo korištenja imena te danas u svom Restoranu ”Kruške i jabuke“ smještenom u Zaton Holiday Resortu Nin nudi prave delicije. Kod njega se
kušalo menu od Cromarisove uzgojene ribe, tvrtke koju smo posjetili ranije, a koja se bavi uzgojem riblje mlađi u iznimno sofisticiranim pogonima - mriještilištima, a dio i prodaje kao konzerviranu ili svježu ribu.
Chef Perić poslužio nam je file brancina s morskom šparogom i pestom od agruma, punjenu jadransku lignju s kozicama i morskom šparogom, bila je tu ni zapečena jakobova kapica s plavim sirom i ninskom morskom šparogom, i salata s kozicama i šparogom te već po tradiciji ribe s gradela. Na dan odlaska domaćin nam je bio De Salt - Street Food & BAR, koji nudi savršen Burger Grgur Ninski s Ninskim šokolom i bruscette s kozicama i slanušom/morskom šparogom.
Partneri na projektu gastronomskog brendiranja grada Nina bili su Solana Nin na čijem području rastu morske šparoge, OPG Butić koji sa svojim čuvenim pršutom, ekološkom janjetinom, vinima od starih sorti grožđa i prirodnim sokovima snabdijeva ugostiteljske objekte, Kraljevski vinogradi čija su vina okićena brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima za kvalitetu, a pridružili su se i Cromaris, iz čijeg mrjestilišta u Ninu tako uzgojena riba osvaja međunarodna tržišta i luksuzan Zaton Holiday Resort Nin. U brendiranje tj. prezentaciju svoje ponude od posebnosti niskog kraja - morskih šparoga, šokola, cvijeta soli i drugih delicija, uključili su se ninski restorani: Konoba BRANIMIR, Gostionica BURELA, DE SALT STREET FOOD & BAR, Restoran KRUŠKE I JABUKE, Konoba SENTIMENTI, Pizzeria PEPERONI i Pizzeria ZA KVARAT URE.
Morske šparoge i kako je sve krenulo
Morska šparoga (Salicorina Europea, caklenjača) (Morska šparoga, salicornija, slanuša ili po ninski rižina (riž'na) je rijetka delicija, koju je najbolje probati tamo gdje i raste - u kraljevskom gradu Ninu, u plićacima čistog mora na koje se nadovezuje s kopno. Sezona joj je u svibnju i lipnju. Bere se ručno. Kao biljaka koja raste iz mora, uspijeva komprimirati i njegove okuse i doprinijeti im svojima. Bogata je mineralima, željezom, kalcijem i vitaminima, a posebice vitaminom A. Prepoznavši potencijale ove delikatesne biljke Turistička zajednica grada Nina je u suradnji s Klubom Gastronaut pokrenula projekt izgradnje gastronomskog brenda u koji se uključilo 10-ak ninskih ugostitelja i uvrstilo delicije s morskim šparogama u svoju ponudu. Pa da ponovimo:
U Konobi Branimir s njima pripremaju: Savur od skuše; Ragu od sipe i morskih šparoga s palentom od koromača; Raviole s puinom (skutom) i morskim šparogama na posteljici od gorgonzole i pesta od koprive i paškog sira te Kokota ispod peke s morskim šparogama.
U Gostionici BURELA rade s njima kanapee, dodaju ih u Brudet "Dali Burela" s kozicama, hamom i morskim šparogama te stavljaju u salate. DE SALT STREET FOOD & BAR nudi Bruschettu s ninskim morskim šparogama.
Restoran "Kruške i jabuke" nudi File brancina s morskim šparogama i pestom od agruma; Punjenu jadransku lignju s kozicama i morskom šparogom; Zapečenu Jakobovu kapicu s plavim sirom i morskom šparogom; Salatu s kozicama i morskom šparogom.
U Konobi SENTIMENTI možete probati Tartar jadranske tune na kremi od morskih šparoga, krema od bijelog tartufa, svježi zadarski crni tartuf; Kremasti zeleni rižoto s jadranskim škampima, dimljenjem dagnjama i glaziranim morskim šparogama. U Pizzeria PEPERONI morske šparoge su sastavnica pizze 4 mora i salate od kozica. U Pizeriji ZA KVARAT URE možete ih probati na pizzama s plodovima mora, Margarita i s tunom.
Ninski Šokol
Ninski šokol delicija je neponovljivog okusa koja se od davnina proizvodi u kraljevskom gradu Ninu i čitavom ninskom kraju. Jedinstveni je suhomesnati proizvod od svinjske vratine koji izgledom nalikuje budžoli, a okusom je različit. U cilju očuvanja tradicije izrade ovog autohtonog ninskog proizvoda od 2003. organizira se nadaleko poznata Ninska šokolijada. Fešta od šokola organizirana trećeg vikenda u srpnju, a u 20 godina trajanja osvojila je sljedeće nagrade:
- "Simply the best" sa zlatnim znakom za manifestaciju Šokolijada za očuvanje i spas tradicije pripreme Ninskog Šokola i kreativan razvoj gastronomske turističke ponude uručila je "Udruga hrvatskih putničkih agencija" i časopisa "Way to Croatia" 19. studenoga 2014. - Srebrnu povelju "Suncokret ruralnog turizma Hrvatske" za očuvanje Ninskog šokola u kategoriji "Tradicijska ruralna gastronomija", a prema kandidaturi Zadarske županije, uručila je Udruga "Klub članova – Selo" i tvrtka ʺHF Eko Etno Grupaʺ 2. listopada 2014. - Brončana povelja ʺSuncokret ruralnog turizma Hrvatskeʺ u kategoriji ruralno turistički projekti za 2010. uručio je ʺKlub članova Seloʺ i ʺHrvatski farmer Zagrebʺ 22. veljače 2011.
Pizzeria ZA KVARAT URE nudi hladnu platu sa šokolom i Pizzu s Ninskim šokolom. Gostionica BURELA proizvodi za potrebe svog restorana svoj šokol, a nude ga kao hladni narezak i u kanapeima Maris u kojima svoje okuse udružuje s dimljenom oradom. Pizzeria PEPERONI nudi Ninsku pizzu sa šokolom. Konoba SENTIMENTI nudi Pureće medaljone s domaćim ninskim šokolom i aromatiziranom palentom uz šareni buketić od sezonskog povrća. DE SALT STREET FOOD & BAR nudi Burger Grgur Ninski s Ninskim šokolom.
Cvijet soli
Cvijet soli ninske Solane, kavijar je među solima, dar mora i sunca, vjetra i ručnog branja soli. Pizzeria ZA KVARAT URE nudi Salate s Cvijetom soli. Gostionica BURELA ima u ponudi Salatu "Stella" s jajima, cherry rajčicama, slanutkom, morskim šparogama i cvijetom soli. DE SALT STREET FOOD & BAR ima u ponudi Fleur DeSalt sliced rump steak s ninskim Cvijetom soli.
