Pavao Pavličić predstavio stoti roman „Bakrene sove“ i drugo kolo izabranih djela

pavao pavličić

Književnik Pavao Pavličić predstavio je  u Društvu književnika u Zagrebu svoju stotu knjigu, roman "Bakrene sove" i drugo kolo izabranih djela koje sadrži pet naslova u izboru književnice Julijane Matanović.Predstavljajući šest novih izdanja njegovih naslova, glavni urednik Mozaika knjiga Zoran Maljković istaknuo je da je riječ o piscu koji bi s obzirom na svoj opus trebao imati barem 30 knjiga uvrštenih u izabrana djela. Da je izbor bio težak složila se i autorica pogovora i izbornica izabranih djela Julijana Matanović.

 - Napraviti izbor za drugo kolo njegovih izabranih djela nije bio nimalo lak jer za razliku od prvoga kola u koje su uključeni isključivo lektirni naslovi, drugo je zasnovano više na osobnoj čitateljskoj naklonosti rekla je te napomenula da su knjige koje je odabrala stvarane u razdoblju kada je uz Pavla Pavličića bila isključivo kao kritičarka i urednica, kazala je nadalje Matanović, istaknuvši da je tu riječ o spomenicima za sva vremena.Kao prvi naslov odabrala je "Nevidljivo pismo", roman iz 1993." gdje Pavličić, iako je roman predao u tisak u proljeće 1991., naslućuje pad rodnoga grada".

- Jedan grad jednostavno nestaje u Dunavu. Roman tematizira odnos malog pojedinca i velike povijesti. Glavni se junak pita je li naša osobna povijest - naše osobne stvari, naše bilježnice, naše narukvice, naši novčići – jesu li oni dio velike povijesti. Drugi je roman "Škola pisanja" iz 1994.  - Taj roman je svojevrsna implicitna polemika s postmodernom. Mladi ljudi u autorovu rodnom gradu pronalaze stroj koji može pisati priče. On može pisati bolje priče nego što su to klasična djela hrvatske književnosti a problem nastaje u onom trenutku kad oni u njega ubace biografiju vlastita života i stroj pokaže život kakav junak nije u stvari htio i kakav nije očekivao - objasnila je urednica. - To je ono gdje više ne razlikujemo granicu između dobra i zla, ljubavi i mržnje. A da je ponovo smješten u autorov rodni grad, u kojem se tih godina to nije razlikovalo, ne treba puno poznavati povijest da bi se to moglo zaključiti - dodala je.Sljedeći je roman "Diksilend" iz 1995., prvi koji je Matanović potpisala kao urednica tadašnje biblioteke Hit. - Riječ je o diksilend sastavu u Vukovaru, koji se prvi put u toj knjizi spominje imenom. Oni prvi puta uspiju uštimati svoje instrumente na dan kada pogine njihov učitelj glazbe u napadu na Vukovar 1991. - istaknula je Matanović.

Svakome je izdanju pridodano nešto novo. "Nevidljivo pismo" je tako prošireno Pavličićevim pismom "Madoni Markantunovoj",  gdje se on pita je li sve ono što on piše u stvari povijesni roman, a "Diksilendu" su primjerice dodana pisma i tekstovi Pavličićeve majke Marije - pisana za vrijeme njezina boravka u Vukovarom pod opsadom, gdje ona zapisuje kako su oni to proživljavali i kako smo mi izašli iz Vukovara. Mislim da će to biti jedno vrlo zanimljivo svjedočanstvo iz prve ruke, koje s druge strane otkriva od koga je Pavličić naslijedio svoj talent za pripovijedanje - zaključila je Matanović.Predstavljen je i autorov jubilarni stoti naslov, roman "Bakrene sove", fantastični triler o pokušaju da se matematički izračunaju budući događaji. U zgradi Državnog arhiva konzervatori otkrivaju tajnu sobu, a u njoj crteže na kojima je netko – još na  razmeđu 19. i 20. stoljeća – prikazao vedute današnjega Zagreba, sa svim zgradama koje su nastale u najnovije vrijeme. Pokazat će se i da su se izračuni – koje junaci priče također pronalaze – najprije ticali umjetnosti, potom povijesti i politike, a na kraju i samih fizikalnih fenomena.

O knjizi je govorio njezin recenzent Zlatko Kramarić, koji je istaknuo da je Pavao Pavličić "hrvatski Balzac", pisac koji je svojim proznim opusom zaslužan za čitav niz "žanrovskih fajlova" u hrvatskoj književnosti, "koje je upravo on popunio". - Danas kad govorite o hrvatskom krimiću, morate pomisliti na Pavla Pavličića; kad govorite o fantastičnom romanu, prva vam je asocijacija Pavao Pavličić - rekao je Kramarić. Pavličić je zahvalio svima koji su sudjelovali u realizaciji izdanja i njihovu predstavljanju. - Svaku od tih knjiga pisao sam s jednakim zalaganjem, s jednakom snagom i jednakim očekivanjima - rekao je. -Neke su prošle bolje, neke su prošle slabije, ja ne mogu o tome suditi, ali izbor koji je načinjen meni se jako sviđa - dodao je pisac.Isječke iz romana čitala je Anja Šovagović Despot, koja se posebno osvrnula na film "Ritam zločina", po Pavličićevoj priči "Dobri duh Zagreba", u kojemu je, kako je ocijenila, njezin otac Fabijan Šovagović "ostvario jednu od svojih možda najboljih filmskih uloga".

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.