Istaknuta kostimografkinja Ika Škomrlj preminula je 15. listopada u 87. godini, čime su hrvatsko kazalište i hrvatska primijenjena umjetnost ostali bez jedne od svojih najznačajnijih predstavnica, priopćio je u četvrtak ULUPUH. Posljednji ispraćaj velike umjetnice održat će se u krugu obitelji a komemoracija je zakazana za 22. listopada u 14 sati u foajeu zagrebačkog HNK. Okupljenima će se obratiti intendantica Dubravka Vrgoč, predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal, teatrologinja Martina Petranović te koreograf i redatelj Milko Šparemblek.
Ika Škomrlj rodila se u Zagrebu 1932. godine. Scenografiju je diplomirala na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost u klasi profesora Kamila Tompe, 1956. godine. Prve kostimografske radove ostvarila je krajem pedesetih, a u skoro šezdesetgodišnjoj karijeri realizirala je više od pet stotina kostimografija na svim važnijim hrvatskim kazališnim scenama, najviše u zagrebačkome HNK, ali i u drugim zagrebačkim kazalištima poput GK Komedija, ZDK Gavella, Teatra ITD i drugim te u kazalištima u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Dubrovniku itd.
Više od pet desetljeća bila je stalna suradnica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, u kojemu je s mnogim hrvatskim redateljima i koreografima različitih generacija, primjerice Vladom Habunekom, Kostom Spaićem, Ivicom Kunčevićem, Milkom Šparemblekom, Miljenkom Vikićem, ostvarila velik broj iznimnih, originalnih i nadasve inspirativnih kostimografskih kreacija. Velik dio svojega aktivnog umjetničkog vijeka surađivala s kostimografkinjom Dianom Kosec Bourek.
Profinjena senzibiliteta, poštujući povijesno-stilske i etnografske zadanosti, istančanošću poznavatelja svih umjetnosti, a posebno kazališne i njegovih zakonitosti, u svoje je kostime unosila slikarsku dimenziju te osebujna i specifična izvorna viđenja. Stvorila je antologijske kostimografije za brojna kazališta u zemlji i inozemstvu, radeći s jednakim uspjehom na televiziji i filmu.
Podjednako nadahnuta ostvarenja realizirala je u dramskome (Kralj Gordogan, Ćelava pjevačica, Hamlet, Skup, Dubrovačka trilogija, Cyrano de Bergerac, Koriolan, Aretej, Breza, Slamnati talijanski šešir, Držićev san), operno-glazbenome (Prodana nevjesta, Nikola Šubić Zrinjski, Pikova dama, Gubec beg, Grička vještica) i baletno- plesnome repertoaru (Labuđe jezero, Orašar, Romeo i Julija, Pjesme ljubavi i smrti, Kraljevo). Osmislila je i kostime za počasnu hrvatsku gardu. Surađivala je i s brojnim mladim umjetnicima i odigrala važnu ulogu u obrazovanju generacija kostimografa te pridonijela oblikovanju suvremene hrvatske kostimografije.
Godine 2014. Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti ULUPUH objavila je monografiju Prepoznatljivo svoja kostimografkinja Ika Škomrlj. Za umjetnička ostvarena dobila je mnoga važna priznanja i nagrade, primjerice Nagradu Inga Kostinčer zagrebačkoga HNK, Nagrade za životno djelo ULUPUH-a, Nagrade grada Zagreba, Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, Orden Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića i dr.
