Marija Barić
Počelo je još jedno zimsko računanje vremena. S pomicanjem kazaljki noćas u tri sata ujutro za jedan sat unatrag, tako da se 3 sata računaju kao 2 sata otvorilo je vrata i novom gubitku vremena, barem na razinama radne skupine i onih koji odlučuju i koji će morati sastančiti da bi se opredijelili za jedno ili drugo računanje vremena.Također, gubi se i jedinstvenost jer ako je dogovoreno uvođenje jedinstvenog ljetno/zimskog računanja vremena u vrijeme kada je takva odluka donijeta bilo radi ekonomskih razloga, počevši od uštede električne energije pa do prevladavanja dijela vremenskih razlika imajući u vidu početak i kraj radnog vremena, tada nova konfuzija do koje će doći s obzirom na mogućnost izbora svake zemlje pojedinačno, barem u početku neće donijeti previše dobra.
Ispitivanje provedeno diljem Europske unije pokazalo je da milijuni ljudi žele ukinuti pomicanje satova te da je većina za zadržavanje tzv. ljetnog vremena kao trajnog, a predsjednik Europske komisije Jean-Claude Junkers ističe da je cilj da se predložene izmjene provedu prije europskih izbora u proljeće iduće godine.
Do travnja bi svaka europska zemlja trebala razmotriti prema kojem vremenu se želi ravnati, što će značiti iznimno brzu primjenu odluke s obzirom na europske standarde prema kojima su za provođenje većine odluka potrebne godine. Europska komisija nedavno je predložila da svaka zemlja za sebe može odlučiti koje će vrijeme odabrati, dok radne skupine trebaju procijeniti implikacije koje promjena donosi, ne samo za pojedince, već za cijele poslovne sektore poput željezničkog i zračnog prometa te prometa robe. Za očekivati je određeni kaos jer vlade koje moraju donijeti pojedinačne odluke morati će zasigurno voditi računa i o zemljama koje su njihovi ekonomski relevantniji partneri te uskladiti svoje računanje vremena s njihovim, te se sada nameće i pitanje tko će odlučiti prvi i tko će se kome morati prilagođavati.
Hrvatska Vlada još se nije opredijelila, iako bi prema svemu sudeći i nama zbog turizma više odgovaralo ljetno računanje vremena.O svemu će se razgovarati ponajprije na razini europskih ministara prometa, koji će iza zatvorenih vrata razgovarati idućeg tjedna u Grazu. Njemačka državna željeznica Deutsche Bahn navodno nije zabrinuta oko svojih međunarodnih usluga. Vrijeme u susjednim zemljama može se kažu jednostavno označiti kao "lokalno vrijeme", navodi glasnogovornica njemačkih željeznica. To je već praksa koja se koristi na liniji prema Moskvi.
A da konfuzije, neslaganja odnosno drugačijih izbora i opredjeljenja ima pokazuju podaci da Estonija, Litva i Latvija, koje su po vremenskoj zoni sat vremena ispred većine europskih zemalja, preferiraju trajni ostanak ljetnog računanja vremena, dok primjerice. Slovačka želi da trajno ostane tzv. zimsko vrijeme, a Portugal da se kazaljke i dalje miču.
Trenutačno u EU postoje tri vremenske zone. Sedamnaest zemalja se ravna po srednjoeuropskom vremenu (CET), koje ljeti postaje ljetno srednjoeuropsko vrijeme (CEST). Osam zemalja na istoku Europe, počevši od Finske i baltičkih zemalja na sjeveru, do Grčke i Cipra na jugu, jedan su sat ispred te grupe. Tri zemlje, Portugal, Britanija i Irska su, pak, sat vremena iza.Austrija, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, želi spriječiti konfuziju te predlaže da se ostane pri "ljetnom vremenu", no Beču je još važnije da se uspostavi zajednička vremenska zona u srednjoj Europi. Zemlje Beneluxa također se namjeravaju međusobno konzultirati. I Njemačka, najveća u Europskoj uniji prema većini kriterija, sklonija je trajnom zadržavanju ljetnog računanja vremena.
Kad je riječ o prometu, dok se u željezničkom sektoru ne vide prevelike poteškoće, sektor zračnog prometa očekuju dodatne komplikacije u odnosu na međunarodni raspored letenja, a posebno vezano na činjenicu da bi zrakoplovi zimi polijetati prekasno, što bi moglo produljiti vrijeme zabrane noćnih letova na mnogim aerodromima.
Prijedlog Komisije ima potporu u Europskom parlamentu, u kojem zastupnici pozivaju na brzu odluku oko promjene sustava koji je na snazi u Europskoj uniji od 1996, kada je bilo dogovoreno da će sve pomicati svoje satove u ožujku i listopadu.Cilj te prakse bilo je produženje dnevnog svjetla i ušteda energije, no to se pokazalo kontroverznim, prije svega zbog strahovanja vezanih uz utjecaj na zdravlje ljudi. Promjena sata, odnosno pomicanje sata unazad za 60 minuta utječe na naš bioritam te u tijelu dolazi do manjih promjena jer su većina naših hormona i ponašanje, san, glad, razina energije i imunološki sustav vezani uz naš tjelesni sat na koji utječe ciklus dan-noć.
S povratkom na zimsko računanje vremena u Hrvatskoj električna energija utrošena od 7 sati do 21 sata obračunava se prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 21 sata do 7 sati prema nižoj tarifi (NT). Također, u razdoblju zimskog računanja vremena vozači moraju i za vrijeme vožnje danju na svojim vozilima upaliti dnevna, odnosno kratka svjetla.
Ljetno računanje vremena je povoljnije za južne zemlje, a zimsko za sjevernije, a za nas bi ako bismo ostali na zimskom računanju vremena, mrak primjerice u kolovozu pao već u 19 sati i 15 minuta, a dnevno svijetlo bismo imali 84 dana do 19 sati i 15 minuta. Mrak bi još uvijek bio čak 42 dana ujutro u 7 sati i 30 minuta. Ako se odlučimo za ljetno računanje vremena, u Hrvatskoj bismo 168 dana imali danje svjetlo do 19 sati i 15 minuta, a 130 dana bi mrak bio u 7 sati i 30 minuta ujutro
