Ante Gavranović
Piše: Ante Gavranović
Pandemija je posljednje dvije godine prilično nagrizla turistički sektor, ali tijekom nje pojavilo se i nešto što bi trebalo iskoristiti u nadolazećim godinama. U pitanju je statistika smještajnih kapaciteta koja prvi put bilježi obrnute trendove: raste broj kreveta u hotelskom smještaju, dok broj kreveta u komercijalnom smještaju pada.Iako je riječ o sitnim pomacima, oni su neobični za zemlju u kojoj je privatni smještaj, do pojave pandemije, rastao desetak posto godišnje. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, broj ležajeva u hotelskim kapacitetima porastao je, u odnosu na srpanj 2019. godine, za 1,7 posto, a onaj kod domaćina pao za 1,4 posto.
Tako danas, u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, u hotelima imamo sve skupa 179.454 kreveta odnosno njih gotovo tri tisuće više dok je broj komercijalnih kreveta u domaćinstvu trenutno na 611.525, odnosno imamo ih gotovo sedam tisuća manje te 1204 objekta manje nego početkom srpnja 2019. godine. Nitko ozbiljan, međutim, ne vjeruje da se broj iznajmljivača zaista smanjio. Oni rade I dalje, ali sada neprijavljeni I bez plaćanja minimalnih davanja po ležaju. Dakle, komunalne službe imale bi dosta posla, ako su zainteresirane za povećanje legalnih prihoda. Bojim se, međutim, da nam je sustav kontrole ozbiljno zakazao. Rentijerski turizam cvate, što je vidljivo po prihodima priobalnih područja, napose istaknutih turističkih destinacija, ali ugrožava odnosno gotovo onemogućuje razvoj proizvodnih djelatnosti I bitno utječe na strukturu prihoda.
"Prema mojim informacijama, većina odjavljenih kreveta bila je razine tri zvjezdice ili manje i vjerujem da će oni iskoristiti ovo vrijeme da svoje apartmane dignu na višu razinu. Među ostalim, na to će ih ponukati inflacija" smatra Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.. Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić također naglašava da je smanjenje broja ležajeva u privatnom smještaju posljedica pandemije, a ne neke promišljene odluke kojom se utjecalo na strukturu domaćeg smještaja. “Mislim da je to jako delikatno pitanje, posebno s obzirom na činjenicu da smo dopustili da dođe do tako velikih razlika. Sve to, naravno, determinira naš turizam koji je više okrenut gostima koji manje troše i imaju manju platežnu moć", kazao je Ostojić. Dugoročno to ne bi smio biti cilj naše turističke politike, ali struktura ponude ne pruža puno manevarskog prostora da se stvari stubokom izmijene.
EU uvodi nova pravila
Drugi problem s kojim će se iznajmljivači apartmana sučeliti je najnovija direktiva EU. Naime, Europska komisija je pokrenula inicijativu za smanjenje broja iznajmljivača na crno. To će se ostvariti boljim kontrolama iznajmljivanja i iznajmljivača koji svoje apartmane ili kuće stavljaju na internetske stranice za najam. Svaki će iznajmljivač dobiti svoj registracijski broj koji će se potom moći provjeriti, a kažnjavat će se oni koji nemaju ovaj broj, a iznajmljuju svoj smještaj.
Potaknuta sve većim brojem iznajmljivanja, Europska komisija je ovog tjedna donijela Prijedlog uredbe za povećanje transparentnosti u području kratkoročnog iznajmljivanja smještaja, odnosno iznajmljivanja smještaja turistima. Prijedlog će služiti kao pomoć javnim tijelima da osiguraju uravnotežen razvoj te djelatnosti kao dijela održivog turističkog sektora, ali i da imaju sve pod kontrolom.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u rujnu ove godine zabilježen je porast broja noćenja za čak 9,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Strani turisti ostvarili su 1,9 milijuna dolazaka te 10,5 milijuna noćenja u rujnu 2022., što je za 19,3% više dolazaka i za 9,6% više noćenja u odnosu na rujan 2021., dok su domaći turisti ostvarili 206 tisuća dolazaka te 601 tisuću noćenja u rujnu 2022., što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 2,5% u odnosu na isti mjesec godinu ranije. Mnogi od njih su boravili i u smještajima koji se iznajmljuju na crno kako bi se ostvarila veća zarada od samog iznajmljivanja.
Ipak, sada će doći do nekih promjena. Stroga pravila Iz EK-a su naveli kako je važno uvesti veću transparentnost kod iznajmljivanja, ali i donijeti određena pravila koja se moraju poštivati, a pokušat će se i pomoći u sprečavanju nezakonitih ponuda smještajnih jedinica. Iznajmljivanje na crno se često provodi tako da se smještaj oglašava putem interneta u drugim zemljama gdje se i predaju ključevi apartmana gostima. S novim pravilima ovo više neće biti moguće. Sustavi za registraciju iznajmljivača i njihovih nekretnina za kratkoročno iznajmljivanje morat će biti u potpunosti dostupni na internetu, a kod ispunjavanja registracije iznajmljivači bi trebali dobiti jedinstven registracijski broj. Javna tijela će potom moći pratiti što se sve događa pod kojim brojem, a moći će i suspendirati određene registracijske brojeve, kao i osobe koje iznajmljuju, a nemaju broj, a po potrebi će zatražiti da platforme izbrišu s popisa iznajmljivače koji ne poštuju pravila.
Transparentnost prije svega
Jednako tako, kako bi svi podaci bili poznati i transparentni svim stranama, internetske platforme morat će jednom mjesečno automatski podijeliti podatke o broju noćenja i broju gostiju s javnim tijelima. Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište EK-a, je naglasio da bi ubuduće lokalna javna tijela kroz novi sustav trebala imati podatke koji su im potrebni za potporu održivom iznajmljivanju, ali i borbu protiv nezakonitih ponuda smještajnih jedinica.
Inicijativa za nadzor iznajmljivača na internetskim platformama ide na prihvaćanje pred Europski parlament i Vijeće. Ako se prihvati, države članice će imati dvije godine za uspostavu mehanizama za razmjenu podataka. Nova Strategija održivog turizma prepoznaje razliku između pružanja usluge smještaja kod domaćina te apartmanizacije, pa je među ostalim predviđena strategija identificirala alate za borbu protiv ovog posljednjeg, uglavnom kroz prostorno planiranje i kategorizaciju. Hoće li novom Strategijom doista doći do preokreta po pitanju smještajne strukture - a bilo bi logično s obzirom na to da će ona ići u smjeru održivog turizma - ostaje tek za vidjeti.
Iz objavljenih podataka Turističke zajednice Hrvatske je vidljivo kako je smještajna struktura i dalje na strani privatnih iznajmljivača - oni čine čak 51 posto ukupnih domaćih kapaciteta dok su hoteli na tek 14,98 posto. Situacija bi bila još gora da se privatnim krevetima pridoda i njih 607.000 u nekomercijalnom smještaju (dakle, ležajevi u vikendicama koji se također ilegalno iznajmljuju) nakon čega bi udio hotelskih kreveta spao na sramotnih desetak posto.
Teško da na tim temeljima možemo postići ono što želimo: cjelogodišnju sezonu I privući turiste većih platežnih mogućnosti.
