Globalno zatopljenje na svim kontinentima: Prošlogodišnje temperature vjerojatno su premašile one u bilo kojem razdoblju u posljednjih 100.000 godina.
Prošla godina bila je najtoplija u povijesti mjerenja jer je porast temperature zemljine površine gotovo premašio kritičnu granicu od 1,5 Celzijevih stupnjeva, objavio je europski servis za praćenje klimatskih promjena Copernicus (C3S). Ed Hawkins, stručnjak za klimatske promjene na Sveučilištu Reading u Engleskoj, koji je koautor izvješća, naveo je napuštanje fosilnih goriva kao ključnu mjeru.
Globalna prosječna temperatura bila je 14,98 stupnjeva Celzijevih prošle godine, 0,17 stupnjeva više od prethodne najtoplije godine 2016. Temperatura Zemljine površine porasla je 1,48 stupnjeva iznad predindustrijske referentne vrijednosti, objavio je Copernicus.
"Ovo je također prva godina da su svi dani bili više od jednog stupnja topliji nego u predindustrijskoj eri", rekla je zamjenica voditelja Copernicusa Samantha Burgess. Dodala je da su prošlogodišnje temperature vjerojatno premašile one u bilo kojem razdoblju u posljednjih 100.000 godina.
BBC javlja da je globalna temperatura zraka rekordno visoka gotovo svaki dan od srpnja. Ipak, to ne bi trebalo značiti da svijet ne može ispuniti cilj Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., u kojem su se potpisnici obvezali ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod dva stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine. “Posljedice našeg današnjeg nedjelovanja osjećat će generacije koje dolaze”, upozorio je Ed Hawkins, stručnjak za klimatske promjene na Sveučilištu Reading u Engleskoj , koji je sudjelovao u izradi izvješća. Kao ključnu mjeru istaknuo je odustajanje od fosilnih goriva, prenosi francuska novinska agencija AFP.
U odgovoru na izvješće, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres također je naglasio nužnost napuštanja fosilnih goriva. Kako je najavio njegov glasnogovornik Stephane Dujarric, prošla je godina bila samo pregled "katastrofalne budućnosti koja nas čeka ako sada ne djelujemo". Guterres stoga vjeruje da se čelnici moraju posvetiti ozbiljnim novim klimatskim planovima, okončati eru fosilnih goriva brzo i pošteno te ulagati i pomoći ranjivim zemljama da se nose s klimatskim kaosom, dodao je Dujarric.
Prošle godine zabilježeni su temperaturni rekordi na svim kontinentima. Međutim, u Europi je bila druga najtoplija zabilježena godina, s 0,17 stupnjeva Celzija hladnijom od rekordne 2020. godine.
Prošle su godine stručnjaci izmjerili i neobično visoke temperature oceana. Oni su oborili rekorde u travnju i uzrokovali ove morske toplinske valove, koji su razorni za vodene organizme. Oceani apsorbiraju više od 90 posto viška topline uzrokovane ljudskim aktivnostima i igraju važnu ulogu u regulaciji klime na Zemlji. Ova 2024. bi mogla biti još toplija od 2023., ali se kaže da je sadašnji fenomen El Niño teško sa sigurnošću predvidjeti. /rtvslo/ Foto: REUTERS
