Za kvizaše: Svijet na dlanu kroz brojeve

Za kvizaše: Svijet na dlanu kroz brojeve
Mount Everest je najviša planina, Nil je najduža rijeka, Sahara je najveća pustinja, Titicaca je najviše ležeće jezero, a primat najvećeg oceana pripada Tihom oceanu. Mi to znamo. Ali što je s drugim, manje poznatim i očiglednim zapisima na Zemlji? Ove zanimljivosti danas donosi APJ NA MMC RTV SLO.https://www.rtvslo.si/zabava-in-slog/ture-avanture/katera-drzava-ima-najvec-otokov-katera-najdaljso-mejo-in-kje-lezi-najvisji-ognjenik/685559
Nabrojimo još par "stvari" - Grand Canyon u SAD-u je najveći suhi kanjon na svijetu, Amazona je najvodnija rijeka, a mjesta uz obalu Mrtvog mora, koje se nalazi između Izraela i Jordana, s nadmorske visine od oko -420 metara, najniže su ležeće kopno na Zemlji. I vodopad Angel, koji je najviši vodopad na našem planetu, s kontinuiranim padom od 807 metara i ukupnim padom od 978 metara.
Potražili smo još neke zanimljive podatke o geografiji našeg planeta.
Država s najdužom obalom: Kanada.  Kanadska obala duga je čak 202.080 kilometara, što je više od pet puta više od opsega Zemlje.  Ova država u Sjevernoj Americi okružena je s tri oceana, Atlantskim oceanom na istoku, Tihim oceanom na zapadu i Arktičkim oceanom na sjeveru.  Država s drugom najdužom obalom na svijetu je Norveška, a slijedi je Indonezija.  Kanada i Sjedinjene Države također dijele najdužu zajedničku kopnenu granicu od 8893 kilometra.  Fotografija: Pixabay
Država s najdužom obalom: Kanada. Kanadska obala duga je čak 202.080 kilometara, što je više od pet puta više od opsega Zemlje. Ova država u Sjevernoj Americi okružena je s tri oceana, Atlantskim oceanom na istoku, Tihim oceanom na zapadu i Arktičkim oceanom na sjeveru. Država s drugom najdužom obalom na svijetu je Norveška, a slijedi je Indonezija. Kanada i Sjedinjene Države također dijele najdužu zajedničku kopnenu granicu od 8893 kilometra. Fotografija: Pixabay
Država s najviše otoka: Švedska.  Možda bi netko pomislio da je rekorder u ovoj kategoriji Indonezija, vjerojatno je nekome pao na pamet odgovor na Filipine.  Ali to nije istina.  Prema web stranici Svjetskog atlasa, tri zemlje s najviše otoka na svijetu nalaze se u sjevernoj Europi.  To su Švedska, Norveška i Finska.  Švedska ima nevjerojatnih 267.570 otočića, otoka i otočića, od kojih je velika većina nenaseljena.  (Otok je definiran kao kopno koje je stalno iznad površine vode i može ležati i u unutarnjim vodama i na otvorenom moru.) Glavni grad Švedske Stockholm također leži u arhipelagu, na 14 otoka povezanih s više od 50 mostova.  Najveći otok na svijetu je Grenland - Australija je jedan od kontinenata, pa se uglavnom ne uzima u obzir u ovoj kategoriji.  Fotografija: Pixabay
Država s najviše otoka: Švedska. Možda bi netko pomislio da je rekorder u ovoj kategoriji Indonezija, vjerojatno je nekome pao na pamet odgovor na Filipine. Ali to nije istina. Prema web stranici Svjetskog atlasa, tri zemlje s najviše otoka na svijetu nalaze se u sjevernoj Europi. To su Švedska, Norveška i Finska. Švedska ima nevjerojatnih 267.570 otočića, otoka i otočića, od kojih je velika većina nenaseljena. (Otok je definiran kao kopno koje je stalno iznad površine vode i može ležati i u unutarnjim vodama i na otvorenom moru.) Glavni grad Švedske Stockholm također leži u arhipelagu, na 14 otoka povezanih s više od 50 mostova. Najveći otok na svijetu je Grenland - Australija je jedan od kontinenata, pa se uglavnom ne uzima u obzir u ovoj kategoriji. Fotografija: Pixabay
Zemlje koje graniče s najviše zemalja: Kina i Rusija.  Kina graniči s 14 zemalja: Afganistanom, Butanom, Indijom, Kazahstanom, Kirgistanom, Laosom, Mongolijom, Mjanmarom, Nepalom, Sjevernom Korejom, Pakistanom, Rusijom, Tadžikistanom i Vijetnamom.  Uz ovih 14 susjeda, Kina također dijeli tri kilometra granice s Makaom, koji se smatra posebnom administrativnom jedinicom Kine, te 30 kilometara s Hong Kongom, bivšom britanskom kolonijom koja se također smatra posebnom administrativnom regijom unutar Kine.  Kina tako ima najdužu kopnenu granicu na svijetu, koja iznosi ukupno 22.117 kilometara.  Rusija dijeli rekord za zemlju s najviše granica s Kinom, budući da također graniči s 14 zemalja: Azerbajdžan, Bjelorusija, Kina, Estonija, Finska, Gruzija, Kazahstan, Latvija, Litva, Mongolija, Sjeverna Koreja, Norveška, Poljska i Ukrajina.  Fotografija: Pixabay
Zemlje koje graniče s najviše zemalja: Kina i Rusija. Kina graniči s 14 zemalja: Afganistanom, Butanom, Indijom, Kazahstanom, Kirgistanom, Laosom, Mongolijom, Mjanmarom, Nepalom, Sjevernom Korejom, Pakistanom, Rusijom, Tadžikistanom i Vijetnamom. Uz ovih 14 susjeda, Kina također dijeli tri kilometra granice s Makaom, koji se smatra posebnom administrativnom jedinicom Kine, te 30 kilometara s Hong Kongom, bivšom britanskom kolonijom koja se također smatra posebnom administrativnom regijom unutar Kine. Kina tako ima najdužu kopnenu granicu na svijetu, koja iznosi ukupno 22.117 kilometara. Rusija dijeli rekord za zemlju s najviše granica s Kinom, budući da također graniči s 14 zemalja: Azerbajdžan, Bjelorusija, Kina, Estonija, Finska, Gruzija, Kazahstan, Latvija, Litva, Mongolija, Sjeverna Koreja, Norveška, Poljska i Ukrajina. Fotografija: Pixabay
Država s najvećim postotkom šumovitosti: Surinam.  Prema portalu World of Statistics, južnoamerička država Surinam svrstava se u sam vrh zemalja s najvećim udjelom teritorija pod šumom.  Prema nekim podacima to je 93%, a prema drugima čak 97%.  Drugim riječima, površina Surinama iznosi 16,4 milijuna hektara, od čega je 15,2 milijuna prekriveno šumom.  Među najšumovitijim zemljama svijeta su Gvajana, Mikronezija i Gabon, dok su na samom dnu ove liste Saudijska Arabija i Egipat, gdje je postotak šumovitosti nula.  Među europskim državama visoko su Finska i Švedska, a ne zaostaje ni Slovenija s 61,5% teritorija pod šumom.  (Fotografija prikazuje amazonsku prašumu, koja se također proteže u Surinam).  Fotografija: AP
Država s najvećim postotkom šumovitosti: Surinam. Prema portalu World of Statistics, južnoamerička država Surinam svrstava se u sam vrh zemalja s najvećim udjelom teritorija pod šumom. Prema nekim podacima to je 93%, a prema drugima čak 97%. Drugim riječima, površina Surinama iznosi 16,4 milijuna hektara, od čega je 15,2 milijuna prekriveno šumom. Među najšumovitijim zemljama svijeta su Gvajana, Mikronezija i Gabon, dok su na samom dnu ove liste Saudijska Arabija i Egipat, gdje je postotak šumovitosti nula. Među europskim državama visoko su Finska i Švedska, a ne zaostaje ni Slovenija s 61,5% teritorija pod šumom. (Fotografija prikazuje amazonsku prašumu, koja se također proteže u Surinam). Fotografija: AP
Najveća država bez izlaza na ocean ili otvoreno more: Kazahstan.  S površinom od 2.724.90 četvornih kilometara, Kazahstan je deveta najveća država na svijetu, u kojoj živi 18,8 milijuna ljudi, što je jedna od najnižih stopa naseljenosti u svijetu, s manje od šest ljudi po četvornom kilometru .  Najmnogoljudnija država bez izlaza na more je Etiopija, a takvih država na svijetu ima ukupno 44. I još jedna zanimljivost - Uzbekistan je jedna od samo dvije zemlje na svijetu koja nema izlaz na more, a osim toga, također graniči sa zemljama koje nemaju izlaz na more (Afganistan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Turkenistan).  Još jedna takva država je Lihtenštajn, koja graniči sa Švicarskom i Austrijom.  Fotografija: Pixabay
Najveća država bez izlaza na ocean ili otvoreno more: Kazahstan. S površinom od 2.724.90 četvornih kilometara, Kazahstan je deveta najveća država na svijetu, u kojoj živi 18,8 milijuna ljudi, što je jedna od najnižih stopa naseljenosti u svijetu, s manje od šest ljudi po četvornom kilometru . Najmnogoljudnija država bez izlaza na more je Etiopija, a takvih država na svijetu ima ukupno 44. I još jedna zanimljivost - Uzbekistan je jedna od samo dvije zemlje na svijetu koja nema izlaz na more, a osim toga, također graniči sa zemljama koje nemaju izlaz na more (Afganistan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Turkenistan). Još jedna takva država je Lihtenštajn, koja graniči sa Švicarskom i Austrijom. Fotografija: Pixabay
Država s najvišom i najnižom točkom: Lesoto.  Lesoto, država u južnoj Africi, jedina je država na svijetu čiji se cijeli teritorij nalazi iznad 1000 metara nadmorske visine.  Najviša točka u zemlji je 3.482 metra nadmorske visine, a najniža točka je i dalje 1.400 metara nadmorske visine - to je ušće rijeka Orange i Makhaleng.  Druga na ovoj listi je Ruanda (najniža točka je 950 metara nadmorske visine), a treća Andora (840 metara).  Na drugom kraju ove liste su Maldivi, čija je najniža najviša točka u zemlji dva metra iznad razine mora.  Fotografija: Pixabay
Država s najvišom i najnižom točkom: Lesoto. Lesoto, država u južnoj Africi, jedina je država na svijetu čiji se cijeli teritorij nalazi iznad 1000 metara nadmorske visine. Najviša točka u zemlji je 3.482 metra nadmorske visine, a najniža točka je i dalje 1.400 metara nadmorske visine - to je ušće rijeka Orange i Makhaleng. Druga na ovoj listi je Ruanda (najniža točka je 950 metara nadmorske visine), a treća Andora (840 metara). Na drugom kraju ove liste su Maldivi, čija je najniža najviša točka u zemlji dva metra iznad razine mora. Fotografija: Pixabay
Naseljeno mjesto s najvišom prosječnom temperaturom na svijetu: Dallol, Etiopija.  Danakilska depresija smatra se područjem s najnižom nadmorskom visinom u Africi, iznosi -120 metara, a prije nekoliko desetljeća u njoj je izgrađeno rudarsko naselje Dallol, koje se smatra paklom na Zemlji, jer ima najvišu prosječnu godišnju temperaturu .  Između 1960. i 1966. godine izmjereno je 35 Celzijevih stupnjeva, a dnevna temperatura nerijetko se penje i do 46 Celzijevih stupnjeva.  U Dallolu godišnje padne manje od 200 milimetara kiše.  Nije samo sunce ono što uzrokuje nepodnošljive uvjete, nego iz zemlje izviru topli izvori iz kojih dolazi sumporna kiselina.  Najviša temperatura ikada izmjerena na našem planetu je 57,7 stupnjeva Celzijusa.  Izmjereno je 13. rujna 1922. u Al Aziziji u Libiji.  Fotografija: Pixabay
Naseljeno mjesto s najvišom prosječnom temperaturom na svijetu: Dallol, Etiopija. Danakilska depresija smatra se područjem s najnižom nadmorskom visinom u Africi, iznosi -120 metara, a prije nekoliko desetljeća u njoj je izgrađeno rudarsko naselje Dallol, koje se smatra paklom na Zemlji, jer ima najvišu prosječnu godišnju temperaturu . Između 1960. i 1966. godine izmjereno je 35 Celzijevih stupnjeva, a dnevna temperatura nerijetko se penje i do 46 Celzijevih stupnjeva. U Dallolu godišnje padne manje od 200 milimetara kiše. Nije samo sunce ono što uzrokuje nepodnošljive uvjete, nego iz zemlje izviru topli izvori iz kojih dolazi sumporna kiselina. Najviša temperatura ikada izmjerena na našem planetu je 57,7 stupnjeva Celzijusa. Izmjereno je 13. rujna 1922. u Al Aziziji u Libiji. Fotografija: Pixabay
Najveće jezero na svijetu: Kaspijsko jezero (također Kaspijsko more).  Postoje i mnogi rekorderi za jezera - najveće slatkovodno jezero je Lake Superior u Kanadi (84.130 kvadratnih kilometara), najdublje je Bajkalsko jezero u Rusiji (najdublja točka - 1.638 metara), najslanije je jezero Don Juan na Antarktici (44% saliniteta, u Mrtvom moru 'samo' 27%), a najveći je Titicaca u Boliviji (3854 metara nadmorske visine).  Najveće jezero na svijetu je Kaspijsko jezero, odnosno more, koje se prostire na 371.000 četvornih kilometara i nalazi se između Azije i ruskog dijela Europe.  Jezero je poluslano jer ima trećinu slanosti prosječnog mora.  Fotografija: Pixabay
Najveće jezero na svijetu: Kaspijsko jezero (također Kaspijsko more). Postoje i mnogi rekorderi za jezera - najveće slatkovodno jezero je Lake Superior u Kanadi (84.130 kvadratnih kilometara), najdublje je Bajkalsko jezero u Rusiji (najdublja točka - 1.638 metara), najslanije je jezero Don Juan na Antarktici (44% saliniteta, u Mrtvom moru 'samo' 27%), a najveći je Titicaca u Boliviji (3854 metara nadmorske visine). Najveće jezero na svijetu je Kaspijsko jezero, odnosno more, koje se prostire na 371.000 četvornih kilometara i nalazi se između Azije i ruskog dijela Europe. Jezero je poluslano jer ima trećinu slanosti prosječnog mora. Fotografija: Pixabay
Najveća delta na svijetu: delta Gangesa (poznata i kao delta Ganges-Bramaputra, delta Sundarbans ili delta Bengala).  To je riječna delta između Indije i Bangladeša, široka više od 350 kilometara, koja se sastoji od ušća rijeka Ganges, Brahmaputra i Megna.  Obuhvaća teritorij u Bengalskom zaljevu s površinom od oko 100.000 četvornih kilometara.  Ime je dobio po stablu sundari koje raste u močvarnim područjima.  Na ovom području žive i bengalski tigrovi.  To je također najveća i najbrže rastuća delta na svijetu.  Fotografija: AP
Najveća delta na svijetu: delta Gangesa (poznata i kao delta Ganges-Bramaputra, delta Sundarbans ili delta Bengala). To je riječna delta između Indije i Bangladeša, široka više od 350 kilometara, koja se sastoji od ušća rijeka Ganges, Brahmaputra i Megna. Obuhvaća teritorij u Bengalskom zaljevu s površinom od oko 100.000 četvornih kilometara. Ime je dobio po stablu sundari koje raste u močvarnim područjima. Na ovom području žive i bengalski tigrovi. To je također najveća i najbrže rastuća delta na svijetu. Fotografija: AP
Najviši vulkan na svijetu: Ojos del Salado.  Riječ je o golemom vulkanu koji se nalazi na granici između Argentine i Čilea u Andama, koje se s dužinom od 7000 kilometara smatraju najdužim planinskim lancem na svijetu.  Vrh vulkana Ojos del Salado visok je 6893 metra i ujedno je najviši vrh u Čileu.  Samo na samom vrhu prekrivena je snijegom, a inače je prošarana brojnim kraterima.  Vulkan se prostire na površini između 70 i 160 četvornih kilometara, a u jednom od njegovih kratera, na nadmorskoj visini od 5900 metara, nalazi se najviše vulkansko jezero na svijetu.  Fotografija: Wikipedia Commons
Najviši vulkan na svijetu: Ojos del Salado. Riječ je o golemom vulkanu koji se nalazi na granici između Argentine i Čilea u Andama, koje se s dužinom od 7000 kilometara smatraju najdužim planinskim lancem na svijetu. Vrh vulkana Ojos del Salado visok je 6893 metra i ujedno je najviši vrh u Čileu. Samo na samom vrhu prekrivena je snijegom, a inače je prošarana brojnim kraterima. Vulkan se prostire na površini između 70 i 160 četvornih kilometara, a u jednom od njegovih kratera, na nadmorskoj visini od 5900 metara, nalazi se najviše vulkansko jezero na svijetu. Fotografija: Wikipedia Commons
      
 
 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.