Ako smo pratili događanja oko teškoga rata u Ukrajini od početka ruske agresije u proljeće 2022. godine, ne možemo biti iznenađeni onim što su postigli Trump i Putin, čelnici dviju najmoćnijih sila svijeta – SAD-a i Rusije. A nisu postigli ništa, niti su ostavili nadu da bi uskoro moglo utihnuti oružje i prestati masovna stradanja na obje strane u ovom najvećem ratnom sukobu od Drugoga svjetskog rata.
Obećavali su i jedni i drugi – i nije bilo tako. Putin je obećavao da će završiti rat u Ukrajini i pokoriti tu susjednu državu, drugu po veličini u Europi, odmah nakon Rusije. Ukrajina se teško i krvavo borila mjesecima, a sada već i godinama, dok je Rusija, uz milijunske ljudske žrtve, uspjela osvojiti tek oko četvrtine ukrajinskoga teritorija.
S druge strane, američki predsjednik Trump obećavao je da će, u nekoliko dana nakon dolaska na čelo SAD-a, postići mir u tom ratu – no ništa od toga. Evo, i sada, pred odlazak na Aljasku, Trump je obećavao da će glavni cilj biti odmah uspostaviti primirje, a dan kasnije vidimo da je primirje između Rusije i Ukrajine dalje nego što je izgledalo.
A zašto? Razgovaralo se, među ostalim, o ruskim ledolomcima na nuklearni pogon koji bi služili za prijevoz građevinskih materijala na Aljasci. Šetalo se dugim i širokim crvenim tepisima, rukovalo i poziralo po nekoliko puta, ali nisu uspjeli održati ni skromno zamišljen protokol. Prvo se najavljivalo da će razgovori biti u četiri oka, a bilo ih je šest s jedne i druge strane. Obećane su rasprave u trajanju od šest do sedam sati, a sve se svelo na nepuna tri sata. Na kraju je trebala biti održana konferencija za novinare te radni ručak – no, kako nisu imali što reći, dali su tek kratke izjave, a ručak je bio otkazan.
Možda jedino vrijedi navesti što je Trump rekao za američku televiziju Fox News:
„Blizu smo dogovoru, ali zaključivanje dogovora ovisi o ukrajinskome predsjedniku Zelenskom te, u određenoj mjeri, o uključivanju europskih država.“
Što to znači? Trump nije objasnio, ali znamo da je riječ o okupiranim teritorijima Ukrajine koje Rusija želi prisvojiti, zajedno s Krimom, i uključiti ih u Rusku Federaciju, a tek bi tada bila spremna dopustiti primirje – no još uvijek ne i kraj rata, odnosno mirovni sporazum.
Znamo što o tome misli Zelenski, kojega ni Trump, a još manje Putin, nisu htjeli vidjeti na susretu na Aljasci, jer je ukrajinski predsjednik jasno poručio da „nema trgovine teritorijem Ukrajine, jer to ne dopušta ukrajinski Ustav“. Takvo stajalište dijeli i većina članica EU-a, iako nisu sve jednako složne – što koriste i Rusija i SAD u ostvarivanju svojih interesa na europskom kontinentu.
Tijekom susreta, a i nakon njega, doznalo se da je Trump Putinu predao pismo svoje supruge Melanije, u kojem ga ona poziva da vrati Ukrajini 19.500 ukrajinske djece koju su ruske okupacijske vlasti odvele iz okupiranih područja. Na putu je Trump razgovarao i sa Zelenskim te s nekoliko europskih čelnika. Zelenski je za svoje medije izjavio da je razgovor trajao više od sat vremena, ali nije otkrivao konkretne sadržaje, osim što je rekao da je od Trumpa dobio poziv da u ponedjeljak dođe u Washington na razgovor o mogućnostima prestanka rata u Ukrajini.
U vrijeme razgovora Putina i Trumpa na Aljasci, borbe u Ukrajini bile su u punom zamahu – cijelu noć s petka na subotu, posebno u obliku ruskih raketiranja ukrajinskih gradova. Doista, primirje još nije ni približno na vidiku.
Ivan Botteri
