U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu održan je znanstveni skup Kolona sjećanja na korijene Vukovara koji je organizirao Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru. Skup je bio posvećen identitetu Vukovara i njegovim prirodnim, kulturnim i društvenim korijenima, a okupio je ugledne znanstvenike koji su interdisciplinarno rasvijetlili povezanost čovjeka, prostora i baštine te istaknuli Vukovar kao grad znanstvenog, kulturnog i duhovnog identiteta. Ujedno je održana i svečanost potpisivanja Ugovora o radu Zavoda u Vukovaru koji su potpisali glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i društvene djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije Kristina Jukić i zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Filip Sušac, dok su Sporazum o znanstvenoj i stručnoj suradnji potpisali akademik Dario Vretenar i dekan Veleučilišta „Lavoslav Ružička" u Vukovaru doc. dr. sc. Željko Sudarić.
Kako je istaknula voditeljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru akademkinja Mirna Šitum, misija ove Akademijine znanstvenoistraživačke jedinice osnovane 2008. jest graditi most između znanosti i zajednice, između prošlosti i budućnosti, u gradu koji je simbol trajnosti i identiteta. „Želimo osvježiti istraživanja Vukovara i sve ono što obilježava taj prostor, od prapovijesti, povijesti i novije povijesti“, kazala je akademkinja Šitum.
Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je istaknuo da održavanje ovog skupa označava novo poglavlje u djelovanju Akademijina Zavoda za znanstveno-istraživački rad u Vukovaru te je podsjetio na događaje iz 1991.
„Bitka za Vukovar 1991. jedna je od najsvetijih epizoda u stvaranju hrvatske države. Nitko neće moći zatomiti naš osjećaj prema hrvatskim braniteljima i Vukovaru. Spominjući ime Vukovara prizivamo tragične, ali herojske događaje iz 1991. agresorske velikosrpske opsade i stradanja grada na Dunavu koji se svojom žrtvom trajno unjedrio u identitet hrvatskog naroda, postavši simbol nove hrvatske povijesti koja se nastavlja na Vučedol, na dunavsku srednjoeuropsku civilizaciju na barok dvorca Eltz, na Batino Borovo naselje, kao remek-djelo hrvatskog urbanizma razvojne industrijalizacije“, kazao je akademik Neidhardt. Podsjetio je i da je Vukovar i rodni grad prvoga hrvatskog nobelovca Lavoslava Ružičke te rodni grad velikog muzeologa kolekcionara Antuna Bauera koji je utemeljio Gliptoteku HAZU i 1947. od uništenja sačuvao spomenik bana Josipa Jelačića.
Osvrnuvši se na sliku Susret pape Lava I. Velikog s Atilom u Knjižnici HAZU, koju je 1888. Akademiji darovao vlasnik dvorca u Iloku knez Baltazar III. Odescalchi, akademik Neidhardt je istaknuo poveznicu motiva slike s Vukovarom.
„Vidimo osvajače, barbare uvijek s Istoka, Hune s Atilom na čelu, koji prodiru na Zapad i žele osvojiti Rim, ali ih papa Lav I. Veliki čudom uspješno odvraća.
To je bilo sredinom petog stoljeća. Nažalost, barbare našeg doba koji su opsjedali Vukovar i željeli pokoriti Hrvatsku nije se moglo odvratiti lijepim
riječima, nego samo oružanim otporom hrvatskih branitelja. Hrvatska je na kraju pobijedila, vratila se u Vukovar i Hrvatsko podunavlje i danas kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu tog kraja pomno čuva, i na njoj bazira sveukupni napredak. Današnji skup tome svjedoči“, zaključio je akademik Neidhardt.
U plenarnom dijelu znanstvenog skupa akademkinja Mirna Šitum izlaganjem Zašto Vukovar? otvorila je prostor sjećanja i poštovanja, podsjetivši da iza svakog kamena i svakog pogleda živi priča o ljudima koji su gradu darovali život. Kroz lik Vukovarca poznatog kao Pinki prenijela je emociju hrabrosti i ranjivosti te istaknula zahvalnost i zajedništvo kao temelje koji čuvaju identitet Vukovara.
Akademik Mario Šlaus u izlaganju Vrijedne kosti Vukovara predstavio je antropološku i forenzičku analizu kostura koja svjedoči o slojevima povijesti grada, dok je akademik Goran Durn u predavanju Zemlja koja stvara identitet: Kako su prapor, Dunav i ljudi oblikovali Vukovar približio geološke posebnosti područja prapora i Dunava. Akademik Igor Anić u izlaganju Ritske šume – zlato hrvatskog Podunavlja ukazao je na bogatstvo i ekološku važnost prirodne baštine Podunavlja.
Upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru prof. dr. sc. Josipa Forjan govorila je o ulozi kulturne baštine u suvremenom turizmu i razvoju autentičnih iskustava destinacija i istaknula da Zavod nastoji povezati znanstvenike i institucije te kroz zajedničke projekte pridonijeti razvoju kulturnog i društvenog života Vukovara i šire regije.
