U izjavi za medije nakon summita u Parizu, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je hrvatska Vlada među prvima reagirala na nagli skok cijena nafte na tržištu ograničivši rast cijena naftnih derivata.
Zbog Vladinih mjera, dodao je, umjesto da je cijena litre dizela skočila od jučer do danas s 1,48 na 1,72 eura, ona danas iznosi 1,55 eura.
„Poslali smo važnu poruku sigurnosti za naše građane i za naše gospodarstvo“, istaknuo je.
Iako se radi o potpuno vanjskim faktorima, jer je zbog tog skoka došlo uslijed sukoba na Bliskom istoku, Hrvatska se s tim nosi jako dobro, naglasio je premijer Plenković.
„Mi smo bili među prvim vladama koja je posegnula za intervencijom značajno limitirajući cijene naftnih derivata. To smo uradili vrlo odvažno, vrlo hrabro i vrlo brzo“, poručio je.
U proteklih nekoliko dana bilo je više nego očito da će rast cijena nafte biti visok, kazao je premijer pa je hrvatska Vlada odmah reagirala.
I danas i jučer od svojih je kolega iz Europske unije dobivao upite kako je hrvatska Vlada to napravila, izvijestio je dodajući da su i oni u poziciji u kojoj gledaju kako mogu reagirati na tu situaciju.
Situacija na tržištu će se smirivati ako rat ne potraje predugo
„Hrvatska Vlada je, kao i uvijek, na braniku građana i gospodarstva. Imamo jako puno iskustva i zato smo reagirali munjevito“, naglasio je.
Dodao je da će nastaviti pratiti situaciju, a cijene će dalje ovisiti o eskalaciji sukoba.
Jučer je, dodao je, nakon naglog skoka došlo i do osjetnog pada cijene barela nafte. Pritom je kao važne izdvojio dvije poruke koje su dovele do toga.
Prva je bila izjava predsjednika Trumpa u smislu političkog narativa da je rat praktički gotov.
A druga je bila odluka država članica G7 da otpuste naftne rezerve kako bi na tržište došlo više nafte u odnosu na onu koja je na tankerima koji još nisu prošli Hormuškim tjesnacem, kojim prolazi gotovo 20 posto svjetske trgovine naftom.
„Ako rat ne bude trajao predugo, onda će se situacija smirivati“, poručio je.
Fokus na nuklearnoj energiji, umjesto ovisnosti o fosilnom gorivu
Govoreći o porukama s današnjeg summita o nuklearnoj energiji u Parizu, premijer je pojasnio da je ideja, u kontekstu energetske tranzicije, da se umjesto ovisnosti o fosilnom gorivu, koji je za europsku uniju prije svega uvozni energent, u fokus stavi nuklearna energija, itekako korisna za proizvodnju struje.
Hrvatska u tom području ima veliko iskustvo, kao suvlasnica Nuklearne elektrane Krško, koja je itekako važna za opskrbu električnom energijom, naglasio je.
Podsjetio je da je Vlada nedavno u proceduru uputila novi Prijedlog zakona o korištenju nuklearne energije u civilne svrhe.
„Stvaramo podlogu za daljnje iskorake poput malih modularnih reaktora koji bi u budućnosti mogli biti izgrađeni u puno kraćem roku, a davati vrlo znatan dio opskrbe strujom“, kazao je.
Najjeftinija i najsigurnija struja bez ugljičnog otiska
Druga poruka sa summita jest da moramo angažirati europske financijske institucije da u svojim programima stvaraju posebne kreditne linije koje bi državama odnosno energetskim kompanijama omogućile da ulažu u nuklearnu energiju, dodao je.
Procjenu Europske komisije da bi se mali modularni reaktori trebali početi koristiti u Europskoj uniji početkom idućeg desetljeća ocijenio je vrlo realnom.
Naglasio je pritom da je za takav iskorak potreban široki društveni i politički konsenzus, budući da su to investicije koje zahtijevaju višegodišnje financiranje.
„To su strateške odluke oko kojih bi trebali imati jednu jako kvalitetnu javnu raspravu“, dodao je.
Zato mu je, istaknuo je, vrlo drago da je Prijedlog zakona o korištenju nuklearne energije u civilne svrhe dobio široku potporu u raspravi i vjeruje, na tom tragu, da ćemo i u Hrvatskoj postupno stvarati preduvjete.
Ta je opcija dobra, naglasio je, jer jača energetsku neovisnost. To je, pojasnio je, najjeftinija i najsigurnija struja, koja nema nikakvog ugljičnog otiska pa je pozitivna i u smislu trendova smanjivanja utjecaja klimatskih promjena.
Mali modularni reaktori važna sastavnica energetske opskrbe i neovisnosti
I u današnjem kontekstu velike krize zbog sukoba na Bliskom istoku, s ogromnim skokom cijene barela nafte, moramo voditi računa o tome da jačamo sve što nam je važno u smislu energetske neovisnosti i opskrbe.
„Mi smo opskrbu riješili. Imamo i naftni terminal i LNG terminal, velika ulaganja u plinovode, dio nuklearke u Krškom, velike potencijale u hidroelektranama. Zato je važno da idemo dalje s obnovljivim izvorima energije, ali i da ispitamo upravo taj segment, male modularne reaktore koji nam mogu biti važna sastavnica mozaika energetske opskrbe i neovisnosti“, poručio je.
Premijer se na upit novinara osvrnuo i na eventualnu izgradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško, rekavši da se o tome u Sloveniji vodi velika rasprava.
Hrvatska načelna pozicija je bila da smo spremni pratiti Sloveniju u tom procesu, po modelu koji se za nas pokazao uspješnim, a to je 50:50.
No, hoće li to tako biti, nije jasno, jer radi se o novom projektu koji, pravno gledajući, nije vezan na aranžman koji postoji otprije.
Ali, dodao je, upravo donošenjem spomenutog zakona Vlada želi stvoriti pretpostavke i za druge opcije, poput malih modularnih reaktora.
Iskustva Hrvatske s Nuklearnom elektranom Krško su pozitivna, naglasio je premijer Plenković i dodao da se ona pokazala sigurnom i da je ona važan dio ukupnog energetskog miksa.
Nuklearna elektrana, dodao je, koristi se već 45 godina, a njen životni vijek trenutno je procijenjen na 2043. godinu. Stručnjaci kažu da bi, ne bude li nepredviđenih okolnosti, njen životni vijek mogao biti produžen čak do 2063.
