Od 1. siječnja ove godine napojnice se mogu ostaviti i za bezgotovinsko plaćanje, odnosno kod plaćanja karticom. Posljednjim krugom porezne reforme tako je implementiran model uvođenja napojnica u sustav fiskalizacije za koji se snažno zalagalo Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK. Utvrđen je neoporezivi iznos od 3360 eura godišnje po osobi, a iznos napojnice iznad neoporezivog dijela oporezivat će se stopom poreza na dohodak.
"Iznosi naplaćeni karticama u prosjeku čine 80 posto prihoda ugostiteljskog objekta, a sada gosti mogu ostaviti i napojnicu prilikom plaćanja karticom. Ovo je poticajan potez za ugostiteljski sektor i vrlo pozitivna stvar za privlačenje i zadržavanje djelatnika u sektoru“, kaže direktorica Sektora za turizam HGK Andreja Vukojević.
Prema novom modelu, gost plaća račun gotovinom ili karticom te odlučuje želi li ostaviti napojnicu i u kojem iznosu. Napojnica se veže uz izdani račun, a bilježe se podaci o visini napojnice i načinu davanja - gotovina ili kartica. Važno je napomenuti da na računu nije prikazan iznos napojnice. Za deklaraciju napojnica vrijede ista pravila kao i kod izdavanja računa, a deklarirana napojnica izuzeta je od blagajničkog maksimuma.
"Bezgotovinsko prikupljanje napojnica donosi brojne novine, pa zahtijeva prilagodbe i fazu uhodavanja. Zato planiramo kampanju usmjerenu prema zaposlenicima u HoReCa industriji, vlasnicima tvrtki u uslužnoj djelatnosti i potrošačima s ciljem jasnog komuniciranja prednostima i mehanizmima bezgotovinske napojnice. Nažalost, danas još uvijek ima ugostitelja koji zaziru od kartičnog plaćanja. Razlozi su različiti, od loše internetske veze, nepovoljnih provizija do toga da do sada nisu mogli dobiti napojnicu. Mnogi ugostitelji također ne percipiraju da postoje provizije i troškovi kod polaganja gotovine na bankomatu ili šalteru", napominje Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK
Udio bezgotovinskih oblika plaćanja u stalnom je porastu pa se očekuje da će potrošači pozitivno reagirati na ovu novost.
"Kao strukovna udruga ne potičemo ni jedan ni drugi način plaćanja, no svjesni smo da mnoge kolege nisu dovoljno informirane o ovoj problematici, pa smo zamolili kartičarske kuće i banke za podršku. Želimo učiniti implementacija lakša za sve u sektoru i ne želimo da se to ponovi." nedavni primjer iz Rumunjske, gdje je uvođenje davanja napojnica putem kartičnog plaćanja, bez ikakve edukacije, rezultiralo odbijanjem da se takve transakcije uopće obavljaju," naglašava Tabak.
U budućnosti se otvara i pitanje kartičnih provizija na napojnice te kako će banke kontrolirati naplatu napojnica i isplate zaposlenicima. Udruga planira razgovarati s bankama i kartičarskim kućama kako bi pokušala smanjiti dio provizije za prikupljanje napojnica. Time će zaposlenici biti zadovoljniji, ugostiteljima će se povećati priljev kartica, au konačnici imat će bolje uvjete u kartaškim kućama. Konačno će biti manje sive ekonomije.
