Županijsko državno odvjetništvo - Kod Marija Banožića, nakon što je prouzročio prometnu nesreću, nije utvrđena prisutnost alkohola

 Željko Marušić komentirao je i dio iz Kaznenog zakona - da se slučaj u kojemu je bilo izazivanje prometne nesreće sa smrtnim ishodom, ako ne prelazi 1,5 promila alkohola u krvi, tretira kao počinjenje nesreće ili krivnja iz nehaja. 
- To je jedna od stvari koje moramo promijeniti. Za sada je zakon kakav jest i po njemu se mora suditi, no to je teška nelogičnost. Kad se nakon nesreće utvrdi 1,5 promila alkohola u krvi, onda je riječ o totalnom pijanstvu. Dakle, 0,5 promila alkohola u krvi je već pijanstvo, rekao je Marušić.  Jučer je prema pisanju Jutranjeg lista Mario Banožić bio stabilno. Nalazi se u KBC Osijek, ali iako je došao svijesti ne sjeća se što se dogodilo.

Kakve pravne posljedice i kaznu može očekivati bivši ministar obrane Mario Banožić za N1 je komentirao profesor kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.

"U ovom trenutku može se reći da je sasvim izvjesno da će bivši ministar Banožić vjerojatno u ovom postupku dobiti neku bezuvjetnu zatvorsku kaznu, s obzirom na smrtnu posljedicu. Takva je praksa. On je kazneno prijavljen za blaži oblik izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, to je nehajni oblik. Vidjet ćemo kako će to državno odvjetništvo kvalificirati", kazao je Maršavelski pa nastavio:

"Istina je da u većini ovakvih slučajeva, kada nemamo neki teži oblik kršenja kao što je alkoholiziranost, prelazak preko pune crte, preticanje u tunelu i takve okolnosti koje bi upućivale na namjerno kršenje sigurnosti i prometa na cestama i ugrožavanja sigurnosti, da se ide na nehajni oblik. Sad je pitanje kako će državno odvjetništvo cijeniti maglu." Maršavelski pojašnjava da državno odvjetništvo nevoljko optužuje za namjerni oblik djela jer bi to značilo da je vozač i sebe htio namjerno ugroziti. "Mislim da će državno odvjetništvo vjerojatno ostati kod ove kvalifikacije nehajnog izazivanja prometne nesreće", rekao je.

Marušić pak kaže - Dežurni istražitelj je trebao u koordinaciji s hitnom pomoći osigurati dokaze vađenjem krvi odmah. Iz krvi alkohol eksponencijalno opada s vremenom i taj podatak više nije vjerodostojan. Kao drugo, nisu osigurali dokaze. Nepojmljivo mi je da cesta nije bila zatvorena. Zatvorili su je naknadno. Nisu osigurali pravodobono sve dokaze, ali mislim da je ipak dovoljno ispitano. Vozač kamiona kojega je ministar pretjecao, po tahografu, vozio je 78 km/h, rekao je Marušić. 
Prema njegovoj procjeni ministar je vozio između 90 km/h - 95 km/h u trenutku sraza, a kazao je da niti kombi nije baš vozio prilagođenom brzinom.

"0,2 promila alkohola u krvi drastično mijenja obrazac ponašanja"

Kazao je i da je sudjelovao u istraživanju realnog utjecaja alkohola na ponašanje 2009. godine. U okviru toga istraživali su na poligonu što znači 0,2 alkohola u krvi i zaključili da je to već ozbiljna alkoholiziranost. - O,2 promila alkohola u krvi ne mijenja reflekse nego drastično mijenja obrazac ponašanja. Dakle, 0,2 promila alkohola u krvi mijenja ponašanje na način da se vozač odluči pretjecati u nerazumnim okolnostima, a to trijezan ne bi. Dakle, to bitno utječe na sigurnost, kazao je.
"Nestručne izjave nakon prometne nesreće" 

Smatra kako je potrebno sačekati rezultate istrage, ali dodaje da je interes javnosti u nekim situacijama ispred toga. Tvrdi da je nakon nesreće u subotu bilo nekoliko nestručnih izjava i naveo pritom da se govorilo kako je ministar obilazio vozilom, a ne da je pretjecao. Potom je rečeno da je ministrovo vozilo neprikladno za pretjecanje i da ima loše performanse. 
- Ono što je bitno je da nema automobila koje je neprikladno za pretjecanje i koje ima loše performanse, nego ima loših vozača ili vozača koji loše postupe, rekao je.  

Marušić je govorio i o vještačenju nakon prometne nesreće. Kaže da je to veliki problem hrvatskog pravosuđa. U slučaju prometne nesreće gdje je sudjelovao i Banožić, Marušić je upitao:  
- Kako je moguće vještačenje, ako su dokazi kompromitirani? Trebat će donijeti neko solomonsko rješenje. Ne bi bilo dobro da se ovdje teže ili blaže sudi bivšem ministru zato što je bio ministar. Mnogo stvari je napravljeno perceptivno, dodao je.

 Kakvi su tretmani u procesuiranju nakon nesreće - službene osobe i građana

Sinoć je u Karlovcu bila tragediju na cesti. Prometni policajac je na službenom motociklu usmrtio pješaka izvan pješačkog prijelaza. Imaju li istovjetan pravosudni tretman u procesuiranju službena osoba, policajac i obični građanin, upitao je urednik i voditelj Petar Vlahov. 
- U pravilu ne, mada vrijede ista pravila. Da definiramo stanje pješaka koji ide izvan pješačkog prijelaza - on je temeljno kriv za prometnu nesreću i za to što je stradao. Međutim, pješaci su privilegirana skupina u prometu i temeljem toga i temeljem članka 51 stavak 1 da vozač mora prilagoditi brzinu vožnje kako bi mogao predvidjeti sve okolnosti zaustavljanja, kazao je i napomenuo da je krivnja podijeljena. Smatra da policajac treba voziti opreznije nego drugi, ali treba uzeti u obzir i da je policajac bio na zadatku.

"Kroz crveno ne smije nitko"

Odgovarajući na pitanja Marušić je kazao da kroz crveno svjetlo ne smije proći nitko. - Niti policija, niti hitna pomoć, niti vatrogasci. Dakle, evo da je opravdam to. Vidjeli smo mnogo puta da se tolerira kada hitna pomoć doduše uspori pa prođe kroz crveno. To je nedopustivo jer vi ne možete spašavati život a time potencijalno ugroziti druga tri života. Nema iznimaka, dodao je. 
Niti predsjednička kolona također ne smije kroz crveno svjetlo. Marušić kaže da se tada treba napraviti regulacija prometa - crveno svjetlo ide u treptajuće žuto i onda se može proći u tim situacijama.