Uz gospodarsko, proizvodnja hrane je i važno političko pitanje za osiguranje socijalne stabilnosti, istaknuto je na Regionalnoj konferenciji Samodostatnost hranom za održivu budućnost koja je održana u Sisku u organizaciji HGK Županijske komore Sisak. i HGK Županijske komore Otočac.
Globalna kriza na tržištu hrane uzrokovana pandemijom i ratom u Ukrajini probudila je svijest o potrebi iskorištavanja punog potencijala poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj. Osnaživanje domaće proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda posebno je važno za županije s pretežno ruralnim područjima kao što su Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska, čiji je razvoj zaustavljen najprije ratom, zatim katastrofalnim potresom na širem području Siska, Petrinja i Glina.
Nedovoljnu proizvodnju za domaće potrebe potvrđuju i podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2022. Uvoz je lani iznosio 4,93 milijarde eura, što je rast od 33 posto u odnosu na 2021., a izvoz 3,52 milijarde eura ili 27,8 posto više od godinu dana ranije. Deficit je povećan za 46 posto, odnosno za 446 milijuna eura i iznosi 1,41 milijardu eura.
"Ulaganjem u povećanje proizvodnje i mobiliziranjem neiskorištenih prirodnih resursa možemo povećati samodostatnost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u kojima Hrvatska može biti konkurentna i koji su važni za opskrbu stanovništva. To bi povećanje utjecalo i na zapošljavanje i poboljšalo kvalitetu života u ruralnim područjima", rekla je. Direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Jelena Đugum kazala je da će HGK i dalje poticati suradnju gospodarstva, znanosti, državnih institucija, lokalne i regionalne uprave u pronalaženju najboljih rješenja za unapređenje proizvodnje u poljoprivredi.
Iz Programa ruralnog razvoja hrvatskoj je poljoprivredi isplaćeno više od 2,48 milijardi eura, a nova sredstva bit će važna za nastavak jačanja produktivnosti, otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede i domaćih proizvođača hrane.
"Poljoprivreda i samodostatnost u proizvodnji hrane u vrijeme kontinuiranih tržišnih poremećaja i globalne krize postaju sigurnosne kategorije i strateška orijentacija nacionalnih gospodarstava. To smo pravodobno prepoznali, te kroz nacionalne strateške planove definiramo zahvate i sredstva za buduća ulaganja Generacijska obnova, digitalna i zelena tranzicija, kratki opskrbni lanci, jače povezivanje domaćeg lanca opskrbe hranom, udruživanje i jačanje potrebne infrastrukture neki su od ključnih segmenata u koje se, između ostalog, usmjeravaju sredstva iz Strateškog plana ZPP-a 2023-2023. 2027., vrijedne gotovo 3,8 milijardi eura, ali i iz NPOO-a i definiranih reformi u poljoprivredi ukupne vrijednosti više od 131,1 milijun eura“, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak .
Zamjenik sisačko-moslavačkog župana Mihael Jurić istaknuo je važnost Skupa za područje Sisačko-moslavačke županije na kojem djeluje veliki broj poljoprivrednika.
"Možemo se pohvaliti da u našoj županiji imamo najveći broj pčelinjih zajednica i konjskih grla u Republici Hrvatskoj. Sisačko-moslavačka županija ima veliku budućnost u proizvodnji hrane, ne samo za stanovnike naše županije nego i za cijelu. Hrvatske.Ponosni smo na naše poljoprivrednike,od Banovine preko Moslavine do Zapadne Slavonije kao i na naše sorte škrlata i banijske kobasice.Dodatnu korist možemo ostvariti uvođenjem novih tehnologija jer kada se nove tehnologije uvedu u već uspostavljena obiteljska gospodarstva, mogu se očekivati dodatni prihodi“, rekao je Jurić.
Osim izraženog vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, problem je i struktura uvoza u kojoj dominiraju proizvodi veće dodane vrijednosti.
"Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bi proizvodila proizvode s dodanom vrijednošću i prestala izvoziti sirovine na kojima druge zemlje stvaraju dodanu vrijednost. Povećanje dodane vrijednosti sektora rezultirat će otvaranjem novih radnih mjesta u ruralnom području. područja, povećanje prihoda i diferencijaciju hrvatskih proizvoda.“ istaknula je Marijana Petir , predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
Sudjelujući na panelu Pametna poljoprivreda , osnivač i direktor agrotehnološke tvrtke AGRIVI Matija Žulj rekao je da se o važnosti digitalizacije u našoj zemlji govori već duže vrijeme, ali da značajnijih pomaka u tom smislu nema. . Procjenjuje da je manje od 10 posto hrvatske poljoprivrede digitalizirano.
“Važno je shvatiti da je važna suradnja cijele zajednice i da se svi u lancu proizvodnje hrane pridržavaju sljedivosti koju digitalizacija osigurava”, rekao je Žulj.
U sklopu panela Food of Future istaknuto je kako će u godinama koje su pred nama tehnologija biti sve važnija u proizvodnji hrane uz pomoć koje će se, primjerice, odvijati vertikalni uzgoj ili 3D printanje hrane.
Tvrtka PHYOX iz Novske već se uvelike oslanja na tehnologiju u procesu proizvodnje mikoalgi namijenjenih prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Fotobioreaktori patentiranog dizajna omogućuju 24-satnu fotosintezu.
Na tribini Prehrana i revitalizacija sela govorilo se o prednostima udruživanja i pozitivnom primjeru Proizvođačke organizacije Posavine i Moslavine (PO-PIM) koja broji 34 člana - poljoprivredna proizvođača s područja Sisačko-moslavačke (25) i Zagrebačke (9) županije, koje obrađuju oko 3500 ha poljoprivrednih površina, a najveći dio proizvedenog kukuruza, pšenice, soje i uljane repice izvoze.
Ističući prednosti udruživanja , Ivica Šarec , prokurist PO-PIM-a, istaknuo je kako se na taj način povećavaju količine i vrijednost robe, smanjuju troškovi te se postiže bolja isplativost nego u slučaju individualnih nastupa poljoprivrednika na tržištu. .
Tihomir Babić, predsjednik HGK Županijske komore Sisak i Joso Brajković, predsjednik HGK ŽK Otočac; Izvor: HGK
Zaključno, domaćini Konferencije , Tihomir Babić , predsjednik HGK Županijske komore Sisak i Joso Brajković , predsjednik HGK ŽK Otočac, složili su se kako je povezivanje lokalne zajednice, proizvođača hrane i kupaca ključno za održivu proizvodnju hrane u budućnosti.
“Proizvodnja hrane može imati ključnu ulogu u ruralnoj revitalizaciji jer potiče lokalnu poljoprivredu, stvara nove poslovne prilike za proizvođače i povećava atraktivnost ruralnih područja za stanovanje i život”, rekao je Babić.
