Dozvole za strance produljit će se s jedne na tri godine, a za sezonske stanovnike sa 6 na 9 mjeseci

Dozvole za strance produljit će se s jedne na tri godine, a za sezonske stanovnike sa 6 na 9 mjeseci

Izmjenama Zakona o strancima omogućit će se državljanima trećih zemalja da nakon godinu dana rada u Hrvatskoj promijene poslodavca u zanimanju za koje im je izdana boravišna i radna dozvola, bez dobivanja nove dozvole.

Nedostatak radne snage gorući je problem hrvatskog gospodarstva koji postaje kroničan problem, posebice u građevinarstvu i turizmu, iako je rast potražnje za stranim radnicima prisutan u svim sektorima, rečeno je na okruglom stolu "Zapošljavanje strani radnici – uvjeti, procedure i novosti“, koji je u organizaciji HGK – Gospodarske komore Zagreb održan u HGK.

"U našim redovitim kontaktima s tvrtkama članicama poslodavci sve više ističu nedostatak radnika kao jedan od ključnih izazova za svoje redovno poslovanje. Kako su trendovi na tržištu rada jedno od strateških područja koje prati HGK, tako je i ova tema i suradnja s nadležnim tijelima u svrhu informiranja članova i zastupanja vaših interesa i potreba u fokusu našeg djelovanja“, uvodno je rekao Josip Zaher , predsjednik HGK-Komore Zagreb.

Prošle godine u Hrvatskoj je izdano rekordnih 124.121 produženja dozvola te novih boravišnih i radnih dozvola za državljane trećih zemalja, što je porast od 51,5 posto u odnosu na 2021. godinu. Procjenjuje se da će ove godine biti izdano oko 180.000 produženih i novih dozvola.

Najviše dozvola izdano je za građevinarstvo - 53.772, zatim za turizam (32.306), industriju (16.932), promet (7.336), poljoprivredu (2.957), a za ostale djelatnosti izdano je ukupno 10.818 radnih dozvola.

Najveći broj dozvola u 2022. godini izdat je građanima BiH (36.769), Srbije (19.127), Nepala (12.222), Sjeverne Makedonije (10.050) i Kosova (8.979). Uvođenjem modela testa tržišta rada liberalizirana su zakonska rješenja u odnosu na raniji sustav kvota, a postoje brojne iznimke. U pripremi su nove izmjene i dopune Zakona o strancima s ciljem dodatnog ubrzanja i pojednostavljenja postojećih postupaka.

Prema prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, koji je predstavio državni tajnik MUP-a Žarko Katić , predlaže se produljenje važenja cjelogodišnjih boravišnih i radnih dozvola s jedne na tri godine, te produljenje valjanost boravišnih i radnih dozvola za sezonske radnike u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu i ugostiteljstvu sa sadašnjih 6 na najviše 9 mjeseci. Novost je i da građani trećih zemalja koji žele promijeniti poslodavca u istoj struci nakon godinu dana, za koje im je izdana boravišna i radna dozvola, neće morati ishoditi novu boravišnu i radnu dozvolu. U tom bi slučaju novi poslodavci bili dužni zatražiti pozitivno mišljenje HZZ-a bez obveze promjene licencije.

Između ostalog, izmjenama zakona, koje bi trebale stupiti na snagu krajem ove godine, predviđeno je produljenje EU plave karte s 2 na 4 godine, a novost je da će je moći izdavati i osobe koje nemaju diplomu kao dokaz kvalifikacije u visokom obrazovanju, ali imaju visoku razinu stručnih vještina, što je u skladu s Direktivom EU. Također, postoji obveza vrednovanja vještina za informatička zanimanja, a visina plaće dogovarat će se u suradnji sa socijalnim partnerima, s tim da platni cenzus mora biti od najmanje 1,0 do najviše 1,6 puta godišnje bruto plaće (sada to je najmanje 1,5).

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je kako je za daljnji razvoj gospodarstva Republike Hrvatske potrebno osigurati kvalitetne i primjerene radnike s domaćeg tržišta rada, uz fleksibilan i učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarna zanimanja.

"Potrebno je osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove u struci za koju im je izdana boravišna i radna dozvola, uz nastojanje da se zapošljavaju visokostručni radnici", rekao je Vidiš, dodavši da je cilj i spriječiti zlouporabe. postojećeg modela zapošljavanja stranaca, navodeći da se za prekršitelje može izreći novčana kazna do šest srednjih plaća.

Dragutin Kamenski , prokurist Kamgrada, istaknuo je kako zapošljavanje stranih radnika značajno povećava troškove poslovanja. Budući da je u okruženju teško pronaći građevinske radnike, ova velika domaća tvrtka od 2017. preko agencija radnu snagu pronalazi u dalekim zemljama. Jezična barijera veliki je problem, rekao je Kamenski, navodeći da će još veći izazov biti zaposliti strance kao tehničko osoblje jer je za ispunjavanje propisa i polaganje stručnih ispita potrebno i do tri godine.

Sudjelovanjem na okruglom stolu Josipa Jutt Ferlan , direktorica tvrtke Zagreb City Hotels podijelila je svoja pozitivna iskustva o zapošljavanju stranih radnika . U procesu zapošljavanja radnika iz trećih zemalja, tvrtka uglavnom zapošljava Filipince, mišljenja je da je najvažnije napraviti kvalitetan odabir, što u ovoj tvrtki uključuje provjeru engleskog jezika, provjeru znanja i iskustva, kao i nekoliko online intervjua.


Jutt Ferlan istaknula je kako je vrlo pozitivno što su cjelogodišnje dozvole produžene na tri godine jer će to, smatra, motivirati strance koji dolaze u Hrvatsku da uče naš jezik. Na okruglom stolu čulo se kako je zbog nepovoljnih demografskih kretanja - negativne stope prirodnog prirasta i negativne stope neto migracija, Hrvatska u posljednjih 10 godina izgubila preko 400.000 ljudi, što se negativno odražava na tržište rada i ukupno društveno-ekonomski razvoj.

Zbog starenja stanovništva u budućnosti se očekuje daljnji rast potražnje za stranom radnom snagom. Bit će to veliki izazov za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini, tim više što je trend rasta potražnje za stranim radnicima prisutan i na globalnoj razini, a konkurencija razvijenih zemalja u privlačenju talenata i radnika je deficitarna. vidljiva je i zanimanja.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.