“Zakonskim okvirom koji regulira autorska prava novinari su iznimno nezadovoljni, a zbog sumnje u neusklađenost s legislativom EU i u neadekvatno prenošenje “duha Direktive o autorskom pravu” u hrvatsku legislativu, Zakon smo uputili na ocjenu usklađenosti Europskoj komisiji, istaknula je Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, na okruglom stolu Kreativne industrije na internetu, održanom 30. ožujka u auli Sveučilišta u Zagrebu.
Predsjednica DZNAP-a upozorila je i kako Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima ne priznaje novinare kao autore, iako su novinarski članci prihvaćeni kao autorska djela. Također je istaknula na po autore nepovoljan tretman autorskih prava osoba koje su u radnom ili drugom ugovornom odnosu – automatizmom su, bez prostornog i vremenskog ograničenja, njihova prava prenesena na naručitelje – izdavače i vlasnike medija, čak i kad radni odnos prestane. Ministraica je na to uzvratila kako je ugovorom moguće odnose urediti na drugačiji način.
Raspravljalo se o prilagodbi zakona, implementaciji europskih direktiva, ulaganju u legalnu ponudu i razvoj prihvatljivih modela naplate u konzumaciji kreativnih sadržaja.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek smatra da je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima postavljen solidan temelj za sigurno djelovanje kreativaca u digitalnom okruženju te da je omogućio i pristup većem broju izvora financiranja, uključujući i naknade digitalnim platformama koje koriste kreativni sadržaj.
Nikša Bratoš iz Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava nezadovoljan je predugim rokom od tri godine za usklađivanje sa zakonskim odredbama, a upozorio je i na probleme u interpretaciji pojedinih zakonskih odredbi te je pozvao i diskografsku industriju na uređivanje odnosa s izvođačima. Mnogi, naime, nemaju sklopljene ugovore, a rok do kojeg je to nužno učiniti ističe za nešto više od godinu dana.
Maja Vidmar Klarić (Hrvatska diskografska udruga / ZAPRAF) navela je kako su prihodi od glazbenih servisa online tijekom 2022. godine na globalnoj razini narasli za devet posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Za Hrvatsku je taj rast iznosio 43 posto. Kako bi to bilo moguće, domaća je diskografska industrija puno uložila u digitalizaciju inicijalnih 185 tisuća audiozapisa i nastavlja ulagati u marketing kako bi se hrvatski uradci uspjeli probiti na inozemnom tržištu. Naime, djela hrvatskih autorica i autora čine tek 0,02 posto od sto milijuna snimki, koliko ih je trenutno dostupno na svjetskom tržištu”, kaže Vidmar Klarić.
Također je istaknula kako diskografi nisu u sukobu s izvođačima, ustvrdivši kako je od 2020. godine 2.862 izvođača dobilo 1,5 milijuna eura naknada. Bratoš je na to dodao kako je u Hrvatskoj registrirano osam tisuća izvođača i upitao – što je s ostalima?
Branimir Mihaljević (Hrvatsko društvo skladatelja) požalio se kako su iznosi koje autori dobivaju kao naknadu od online servisa premali, kao i na probleme koje donosi multiteritorijalna naplata.
Dražen Klarić iz HUP-ove Udruge novinskih izdavača istaknuo je kako je potrebno stalno raditi na obrazovanju publike kako bi se podigla svijest o tome kako kreativni rad nije i ne može biti besplatan. Uvjeren je kako će pregovori s Googleom oko naknada temeljenih na autorskim pravima, koje je ta organizacija otpočela prije mjesec dana, biti teški. Za dva tjedna bi trebali dobiti protuponudu Googlea.
“Čitatelji su navikli da su im online informacije besplatne, a osnovne informacije koje su od interesa javnosti to i moraju ostati, biti dostupne svima bez plaćanja. No ono u što je uložen dodatni trud i autorski rad, a nekad i životi, a to su autorska djela, ne može biti dostupno besplatno. Zalažemo se da autori dobiju naknade za to. Intelektualno vlasništvo je vlasništvo, nekome pripada. Dražen Klarić je spomenuo da već mjesec dana traju pregovori izdavača s Googleom, što me jako uznemirilo s obzirom da mi u tim pregovorima ne participiramo i nismo o njima informirani, iako je Direktiva EU definirala da trebamo imati pravičan udio u autorskoj naknadi nakladnika. Pregovara se o nečemu u čemu bismo trebali imati pravičan udio, a ne znamo koliko će biti to u čemu bismo trebali participirati”, komentirala je Wiesner.
Goran Navojec (Hrvatsko društvo za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava) upozorio je kako prava glumaca kao izvođača uopće nisu zaštićena. Kao primjer je naveo to što za izvedbu pjesme Svadbasa u HTV-ovoj seriji “Odmori se, zaslužio si” redovno prima naknadu za svako ponovno emitiranje, dok za glumački nastup za reprize te iste serije ne dobiva ništa.
Također je ukazao na druge nelogičnosti, poput one da glumci ne mogu naplatiti ponovna emitiranja svojih uradaka jer zakon poznaje zvučni, ali ne i video zapis.
Obuljen Koržinek je na to rekla kako su zahtjevi glumaca legitimni, ali kako treba imati u vidu mogu li mediji podnijeti sve te dodatne troškove ili će biti prisiljeni smanjiti produkciju sadržaja.
Ministrica je na kraju najavila promjene Zakona o umjetnicima i umjetničkim djelatnostima, kako bi između ostalog bio riješen status golemog broja ljudi čija prava trenutačno nisu zaštićena, kao i reviziju poreznih olakšica jer važeće zakonske odredbe datiraju iz vremena kad još nismo imali porez na dodanu vrijednost.
Inače, diskografi, glazbenici, glumci, novinari i novinski izdavači te skladatelji, uz ostale kreativne i kulturne industrije, predstavljaju djelatnosti zaslužne za 2,3 posto bruto društvenog proizvoda Hrvatske, odnosno 6,3 milijarde kuna (oko 830 milijuna eura), kao i 120 tisuća zaposlenih u gotovo šest posto ukupnog broja poslovnih subjekata registriranih u Hrvatskoj.
