Koliko će još trajati kišno razdoblje, što kaže znanost, kakvo će biti ljeto i kakve su dugoročne prognoze za Hrvatsku u svjetlu prevladavajućih klimatskih promjena - pitali smo vodeću hrvatsku meteorologinju, glavnu ravnateljicu Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Branku Ivančan-Picek.
- Dugo ste u meteorologiji i imate i znanja i mogućnosti da usporedite i iz podataka ali i osobnog iskustva vremenske prilike nekad i danas. Evo, ljeto je najsušnije godišnje doba ali kod nas na kontinentu, kiša ne prestaje, kakva je prognoza za ovo ljeto, hoće li se vrijeme stabilizirati i hoće li se vratiti ono nekadašnje vruće ljeto na kakvo smo navikli?
Klimatske prilike nekog područja oduvijek su podložne prirodnoj varijabilnosti. No, podaci mjerenja ukazuju da je na globalnoj razini posljednjih 8 godina najtoplije razdoblje od kada postoje mjerenja a to je od sredine 19. stoljeća. Znači, nešto se mijenja s klimom. Ovo proljeće, a osobito svibanj, bilo je ekstremno kišno u većem dijelu Hrvatske. S početkom ljeta vrijeme se vratilo u normalnije okvire i evo svjedočimo pravim ljetnim - vrućinama posljednjih dana. U ljetnoj smo sezoni kad su temperature inače prirodno veće. Ono što mi doživljavamo tijekom 20., sad i 21. stoljeća porast je tih temperaturnih ekstrema. Sezonska prognoza za ovo ljeto ide tome u prilog i ukazuje da će ono biti nešto toplije od višegodišnjeg prosjeka.
- Čini se da su odstupanja od prosjeka po pitanju padalina ove godine znatna, trebamo li se zabrinuti ili možemo biti spokojni jer je bilo i takvih godina?
Točno. Ovo proljeće donijelo je u prosjeku, ovisno o lokaciji, između 50 i 300% više kiše nego što je to višegodišnji prosjek. Takvih situacija bilo je i u prošlosti. Prisjetimo se samo svibnja 2014. godine i velikih poplava u Posavini. Porast temperature zraka na globalnoj razini dovodi do spremnosti atmosfere da prihvati više vodene pare zbog čega treba očekivati i povremeno ekstremne oborinske epizode.
- Kakve su projekcije za promjene temperature i padalina u Hrvatskoj u sljedećim desetljećima?
Klimatske promjene jedan su od najvećih prijetnji 21. stoljeća. Projekcije ukazuju na topliju budućnost. Osobito bi trebala toplija biti ljeta s češćom pojavom toplinskih valova. Očekuje se i lagano smanjenje oborine, osobito na Jadranu. No, pri tom treba računati i na periode s jakim grmljavinskim olujama koje lokalno mogu donijeti velike količine oborine.
- Kako se rade dugoročne prognoze i izračuni i što se prati globalno, a što konkretno u Hrvatskoj?
Dugoročne prognoze i klimatske projekcije temelje se na rezultatima globalnih klimatskih modela koji se sastoje od modela atmosfere, oceana, tla i leda. Modeli se temelje na zakonima fizike prikazanim matematičkim jednadžbama koje opisuju procese u pojedinim komponentama klimatskog sustava uzimajući u obzir i njihova međudjelovanja. Nesavršenost klimatskih modela predstavlja najveći izvor neizvjesnosti. Iako su modeli danas najbolji alat za procjenu budućeg stanja klime, zbog iznimne složenosti klimatskog sustava u modele se uvode pojednostavljenja te oni ne mogu savršeno opisati sve procese i međudjelovanja u klimatskom sustavu. Kako globalni modeli imaju dosta grubu razlučivost, za detaljniji uvid u buduće prilike na manjem području pa tako i Hrvatske koristimo metodu dinamičke prilagodbe regionalnim klimatskim modelom.
- Koje sve parametre meteorolozi prate i kako vam pomažu suvremene tehnologije? Što danas vidite, a ranije nije bilo moguće i je li prognoza vremena danas točnija nego prije?
Današnja suvremena mjerna tehnologija omogućuje prostorno i vremenski puno više informacija o stanju atmosfere i oceana nego što je to bilo prije nekoliko desetaka godina. Meteorološki radari te satelitski podaci neprocjenjivo su doprinjeli kvaliteti i točnosti prognoze vremena. Točnost vremenske prognoze povećala se u odnosu na onu iz prošlosti. Npr. prije četrdeset godina prognoza za drugi dan unaprijed imala je istu točnost koju danas ima prognoza za šesti dan unaprijed. Pri tom je moguće dati prognozu vremena za neko lokalno područje uvažavajući njegove geografske karakteristike. I dok je prognoza temperature i vjetra dosta pouzdana, kod prognoze lokalnih grmljavinskih oluja još postoji velika nesigurnost u prognozi. Tu očekujemo velik napredak u budućnosti.
- Kakve se promjene vremenskih prilika očekuju u narednom razdoblju, s obzirom na klimatske promjene diljem svijeta?
Očekuje nas toplija budućnost koja će donijeti i više vremenskih ekstrema kao što su suše, toplinski valovi ali i periodi s velikim količinama oborine koje uzrokuju poplave. Šumski požari više neće biti samo pojava na jadranskoj obali.
- Koje su glavne indikacije klimatskih promjena u svijetu koje već primjećujemo?
Posljedice klimatskih promjena zamjećujemo u povećanom broju ekstremnih vremenskih i hidroloških pojava diljem svijeta. Prilagodba tim promjenama je prioritet, a sustavi ranog upozorenja jedan su od važnih načina prilagodbe. Porast razine mora direktna je posljedica globalnog zagrijavanja. Jadran trenutno raste 3 do 4 milimetara svake godine. Nadamo se da se to neće ubrzati. U poljoprivredi ćemo se morati prilagođavati novim kulturama koje su izdržljivije na visoke temperature i manjak oborine.
- Kako se klimatske promjene odražavaju na ekstremne vremenske uvjete poput oluja, poplava ili suša?
Podaci pokazuju da će ekstremne vremenske prilike biti češća pojava. Sušna ljeta s ovakvim ekstremnim događajima školski su primjer onoga što područje Mediterana očekuje u narednim desetljećima. Dva su objašnjenja za ovako nagle promjene vremena. Prvi je nagla promjena u atmosferi koja zbog novog dobivenog impulsa postaje nestabilna. Drugo je objašnjenje da s porastom temperature zraka raste i količina vodene pare pa dolazi do formiranja oblaka. Budući da se vodena para u njima ne može neograničeno akumulirati, na zemlju u jednom trenu mora doći u obliku kiše.
- Koje mjere se poduzimaju na globalnoj razini kako bi se ublažile klimatske promjene i smanjio njihov utjecaj na vremenske prilike?
Europska Komisija je 2019. predstavila europski zeleni plan, paket planiranih mjera osmišljenih kako bi EU do 2050. godine ostvario cilj ugljične neutralnosti. Te mjere kreću se od smanjenja emisija stakleničkih plinova do ulaganja u najsuvremenija istraživanja i inovacije te očuvanja prirodnog okoliša Europe. Konkretno, njima se predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova na najmanje 55 %.
- Kako Hrvatski meteorološki zavod prati i analizira klimatske promjene te kako te informacije koriste u svojim prognozama?
DHMZ svoj rad temelji na povijesnom i intelektualnom nasljeđu, stručnosti i znanstvenim postignućima. Sve češće i sve zamjetnije prirodne nepogode (poplave, suše, grmljavinske oluje…) predstavljaju opasnost za živote građana i veliki su izazov za razvoj društva. Prilagodba tim promjenama najviši je prioritet, a sustavi ranog upozorenja ključan način prilagodbe. Smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje vodnim zalihama nezamislivo je bez podataka o klimi i vodama. Osnovni preduvjet u izgradnji otpornosti društva na ekstremne vremenske, klimatološke i hidrološke događaje je uspostava kvalitetne i sveobuhvatne mreže mjerenja.
Stalno praćenje stanja atmosfere putem prizemnih meteoroloških postaja, radiosondažnih visinskih mjerenja, radarskih i satelitskih mjerenja omogućuje brzo prepoznavanje opasnih meteoroloških pojava i izdavanje upozorenja. S tim ciljem DHMZ privodi kraju najveću modernizaciju u svojoj povijesti kojom smo modernizirali meteorološke i hidrološke mreže, te modernizirali i proširili državnu mrežu za trajno praćenje kvalitete zraka. Uspješna provedba projekata modernizacije (METMONIC, VEPAR i AIRQ) ključna je za našu bolju otpornost na klimatske promjene i njihove posljedice. Tim podacima značajno će se poboljšati praćenje vremenskih i hidroloških stanja, te njihova prognoza.
- Kakve su najnovije spoznaje o utjecaju klimatskih promjena na lokalne ekosustave i poljoprivredu?
Brojne biljne i životinjske vrste teško se prilagođavaju klimatskim promjenama. Postoje jasni dokazi da je zbog klimatskih promjena već došlo do promjena u bioraznolikosti i da će se taj trend nastaviti. Među izravnim su utjecajima fenološke promjene (promjene u ponašanju i životnom ciklusu životinjskih i biljnih vrsta). Poljoprivreda je najranjivija na ove promjene. Prilagodba novim kulturama koje su izdržljivije na visoke temperature i manjak oborine je nužna.
- Koliki je utjecaj klimatskih promjena na morske ekosustave, posebno u Jadranskom moru?
Porast porasta i temperature mora, zakiseljavanje oceana te promjene struja i tokova vjetra, znatno će promijeniti fizičku i biološku strukturu mora pa tako i Jadranskog mora. Zbog promjena u temperaturama i morskim strujanjima mogla bi se promijeniti zemljopisna rasprostranjenost ribe. Porast temperature mora mogao bi omogućiti i širenje vrsta ribe u Jadran u kojima prije nisu mogle preživjeti. Te će promjene vrlo vjerojatno utjecati na obalne i morske ekosustave, što će imati velike socioekonomske posljedice.
- Objavljuju se meteo-alarmi, ali ponekad su i pogrešni i samo plaše ljude. Koje su najvažnije preporuke ili savjeti za građane kako se prilagoditi promjenjivim vremenskim uvjetima?
Upozorenja na opasne vremenske i hidrološke prilike izrađuju se u DHMZ-u na temelju određenih kriterija i prognostičkog materijala u skladu s najvišim stručnim i znanstvenim postignućima. Ova aktivnost radi se i u okviru METEOALARM-a europskog servisa razvijenog za upozorenja za javnost. Možda je dojam da je ponekad upozorenje prenaglašeno, ali mišljenja sam da je bolje biti pripravan na neku opasnost nego ju ne uvažiti pa se ona dogodi. Dodatno, plašenje ljudi bombastičnim naslovima u nekim medijima doprinosi dojmu pretjerivanja.
Koju biste pučku meteorološku doskočicu mogli navesti, a da opisuje današnje vremenske prilike – recimo kišno ljeto ili mjesec srpanj?
Jakov kuri, Ana žari!
