S mr. sc. Ivanom Mesekom, ravnateljem Gradskog muzeja Varaždin, razgovarali smo o protekloj (i dalje pandemijskoj) godini koja je znatno otežala rad svih institucija u kulturi pa tako i muzeja. Evo što nam je rekao o 2021. godini i planovima i programima koji nas kao publiku u GMV-u očekuju tijekom 2022.
- Osvrnite se najprije ukratko na proteklu godinu i na to što vas je kao umjetnika najviše zaokupljalo po pitanju epidemije i mjera koje su tako jako utjecale na svakidašnji život čovjeka i dehumanizaciju kao najveći problem?
- Proteklu 2021.godinu cijeli kulturni sektor pamtit će, na žalost, po epidemiji i ugrozi ljudskih života, kada je društveno to bio najvažniji zadatak, a kultura i drugi sektori sekundarni, barem naizgled. A naizgled jer upravo u trenucima ugroze života pojedinca, ali i društva dolazi do propitivanja bitnih stvari egzistencije uopće pa i o tome: Je li zdravlje bez zdravlja duše uopće zdravlje? Je li društvo zdravo ako nema humanosti, altruizma? Smiju li se zbog bilo kojeg razloga uskraćivati ljudske slobode i gdje je granica između prava i obaveza? Upravo je i zadaća kulture, umjetnosti da i u nepandemijskim, a posebice takvim kriznim vremenima konstantno postavlja takva i ostala pitanja.
- U protekloj je godini Gradski muzej Varaždin ipak uspio ostvariti velike projekte, pokrenuti i investicije, navedite neke od njih.
- Unatoč pandemiji uspjeli smo realizirati većinu zacrtanih projekata, ali smatram da je najvažnije što smo uspjeli izraditi dokument „Vizija razvoja muzeja 2021.-2030.godine“.
Na dokumentu su radili stručni djelatnici muzeja, a konzultirana su i ranija promišljanja razvoja muzeja sada već umirovljenih djelatnika. Gradski muzej Varaždin, kao iznimno kompleksna ustanova koja stručno pokriva područja arheologije, povijesti, kulturne povijesti, etnologije, prirodoslovlja, likovnih umjetnosti, bliži se svom stotom rođendanu i kroz sve to razdoblje afirmirao se kao jedna od najznačajnijih muzeoloških ustanova u Hrvatskoj. Od svih odjela trenutno kroz stalne postave na uvid su stavljene samo cjeline kulturne povijesti u Starom gradu, dio prirodoslovlja u palači Herzer te dva postava likovnih umjetnosti koja naizmjenično predstavljamo u palači Sermage.
Od bogatog fundusa koji broji više od 220.000 predmeta, to čini tek nekih 4%. Izrađena vizija definira formiranje postava za sva navedena područja, s prostornim mogućnostima s kojima sada raspolažemo, kao i s predviđenim novogradnjama. Zadnja velika investicija dogodila se sada već prije skoro 20 godina s obnovom palače Herzer, dok su Stari grad i palača Sermage imali svoju obnovu prije gotovo 40 godina. Budući da se radi o spomenicima kulture potrebno je konstantno ulaganje u održavanje, a i stavljanje u funkciju objekata koji to još nisu(npr. žitnice na Starom gradu). Zadnjih par godina, u dogovoru s Gradom Varaždinom, malo smo „čekali na naš red“ budući da su u tijeku bili projekti obnove HNK kao i adaptacija i preseljenje Gradski knjižnice. Smatramo da je sada napokon došao red i na nas, a u svjetlu nove financijske perspektive EU koja pruža možda i povijesnu mogućnost da se ambiciozna vizija i realizira.
- U protekloj ste godini dobili i nagrade za nekoliko projekata?
- Što se tiče prošlogodišnjih programa uspješno smo odradili ciklus izložbi Something else gallery, monografsku izložbu Zlatana Dumanića, obilježili smo i respektabilno obljetničarsko 20. izdanje festivala performansa, a uspješne su bile i izložbe iz ciklusa Nešto staro/nešto novo. Nisu niti nagrade izostale, pa je Zlatko Kopljar za izložbu u GMV pod nazivom „Tenebrosso“ dobio najveće državno priznanje, nagradu Vladimir Nazor, dok nam je Udruga hrvatskih putničkih agencija dodijelila nagradu „Simply the best“ za postav Svijet kukaca, kao najbolji muzeološki postav.
- Vizija rekonstrukcije palače Sermage donosi i neke nove namjene?
- Rekonstrukcija i obnova palače Sermage, naše Galerije umjetnina predviđa funkcionalnije povezivanje izlagačkih prostora, povećanje prostornih kapaciteta za izlaganje i izmještanje prostorija za djelatnike na tavan palače. Tako bi cijelo prizemlje i 1. etaža bili u svrsi izlaganja, a time bi napokon riješili i davnu obavezu stalnog postava Miljenka Stančića.
Palača Sermage nije građena za javnu svrhu, pa prenamjene u drugu svrhu uvijek zahtijevaju intervencije, koje pak ne smiju uništiti izvornost i povijesni značaj same zgrade. Problem s tom zgradom je nepovezanost izlagačkih prostora, te komunikacija iz vanjskog, hladnog prostora u unutarnji, grijani, što je za publiku posebno nezgodno, a i funkcionalno nepraktično. Jednako tako potrebno je riješiti i dostupnost postava za osobe s posebnim potrebama pa su to sve bili zadaci prilikom natječaja za izradu idejnog rješenja, a u ovoj godini nadamo se izradi i glavnog projekta, za što su sredstva osigurana u proračunu Grada Varaždina.
- Koji su planovi, najvažnija događanja, projekti, započeti i nastavljaju se unatoč pandemiji?
- Najvažniji planovi se nastavljaju upravo na ovo prije navedeno. Upravo se završava izrada projekta energetske obnove Starog grada, te slijedi prijava na za to predviđene fondove, prijavljujemo projekte i na natječaj Ministarstva kulture RH koji se tiču zaštite kulturne baštine, čekamo rezultate i prošlogodišnjeg natječaja Ministarstva kulture za programe u 2022. godini. Tek kada to dobijemo znat ćemo da li idemo sa svim zacrtanim i predviđenim projektima, ili ćemo ih već prema rezultatima selektirati.
Prošle godine formirana je i radna skupina za najzahtjevniji projekt muzeja, a to je izgradnja Prirodoslovnog odjela na području uz rijeku Dravu, a krenulo se i s inicijativom izgradnje centralne čuvaonice gdje bi adekvatnije, primjerenije čuvali svu tu vrijednu građu, a što je i na nacionalnoj razni postalo goruće pitanje nakon razornih potresa koji su djelomično oštetili funduse zagrebačkih muzeja. Izgradnjom takve suvremene čuvaonice, koja bi imala i javni, prezentacijski dio, za nove postave oslobodilo bi se dosta prostora u kojima sada čuvamo fundus muzeja.
- Programski je dio također već počeo, od izložbi do Srijeda u Muzeju, kakvi su budući programi predviđeni?
- Nismo zaboravili, naravno, niti na naše redovite djelatnosti pa smo opet osmislili atraktivni izlagački program iz kojeg bi izdvojio veliku izložbu fotografa Ivana Posavca, novo izdanje festivala performansa, veliku izložbu krajem godine pod nazivom „Dobar tek!“, nadamo se da ćemo ove godine postaviti i odgođenu izložbu u suradnji za Židovskim muzejom iz Beča o Hedy Lammar, a ponovo pokrećemo i vrlo posjećene Srijede u muzeju.
U siječnju smo već predstavili 3 izložbe: izložbu o Evi Ackerman, presjek 6. Bijenala slikarstva, te izložbu Ksenije Turčić.
Isto tako dogovorili smo partnerstva za idućih nekoliko godina s velikim muzejskim ustanovama iz Zagreba koje su pretrpjele oštećenja u potresu i idu u obnovu, pa će gostovati kod nas s projektima koje zajednički osmislimo.
- Došlo je i do velike smjene generacija među zaposlenicima te do primjene novih tehnologija, što to znači za GMV?
- Da, ono što bi posebno istaknuo je da je u zadnjih par godina zaposleno osam novih djelatnika muzeja, popunjavanjem radnih mjesta djelatnika koji su otišli u mirovinu, ili pak smo napokon otvorili nova, kao što je mjesto muzejskog pedagoga. Uz veliku zahvalu onima koji su u djelovanje muzeja ugradili svoje znanje i entuzijazam zadnjih 40-tak godina, moram sa zadovoljstvom istaknuti da je „svježa krv“ iznimno stručna i motivirana i zalog da se i uz nove tehnologije ambiciozna vizija Gradskog muzeja Varaždin kao središnje muzeološke institucije sjeverno od Zagreba, ali i nezaobilaznog faktora razvitka kulturnog turizma ovog područja i ostvari.
