Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na promociji monografije Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, posvećene bogatoj povijesti i značenju HNK-a u Zagrebu, koja je održana kao središnji dio obilježavanja 130. obljetnice otvorenja te povijesne zgrade. Monografija okuplja niz uglednih autora, profesora, akademika i stručnjaka iz različitih područja, čiji tekstovi donose vrijedne uvide u povijesnu, kulturnu i društvenu važnost kazališta te njegovu ulogu u afirmaciji Hrvatske na međunarodnoj kulturnoj sceni.
U svom govoru u toj prigodi premijer Plenković čestitao je 130. obljetnicu otvorenja impozantne zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, simbola hrvatske kulture i hrvatskog identiteta i simbola glavnog grada.
Čestitao je i na izdavanju monografije koja će, kazao je, ostaviti trajni trag o prvih 130 godina hrvatske kulture kroz prizmu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, nacionalne kulturne kuće, istaknuvši kako je ona više od knjige.
„Ona je trajni spomenik hrvatskoj umjetnosti i svim generacijama koje su stvarale i gradile ovo kazalište“, poručio je zahvalivši glavnoj urednici Marini Petranović i izdavačima, Hrvatskom narodnom kazalištu i Školskoj knjizi, te značajnoj potpori Hrvatske poštanske banke radu Hrvatskog narodnog kazališta.
Hrvatsko narodno kazalište živo je središte kulturnoga života, simbol nacionalnog identiteta i vibrantno mjesto otkrivanja procesa stvaranja kazališne umjetnosti, kazao je predsjednik Vlade i dodao da je otvaranjem zgrade u Zagrebu, remek djela bečkih arhitekata Fellnera i Helmera, prije 130 godina izvedbom predstave Slava umjetnosti uz glazbu Ivana pl. Zajca, krenula velika priča hrvatske kulture.
Jedan od simbola hrvatskog identiteta, istaknuo je, je i svečani zastor Hrvatski preporod Vlaha Bukovca, koji je na inicijativu Stjepana Miletića naručen za svečano otvaranje zgrade.
„Hrvatsko narodno kazalište i hrvatska kultura čuvaju naš jezik i našu tradiciju, promiču kazališnu, glazbenu i plesnu umjetnost te stvaraju prostor za suvremene autore i nove generacije“, rekao je premijer Plenković.
Izgradnjom druge scene HNK ostvaren projekt o kojem su mnogi sanjali godinama
Vlada je posebno ponosna, naglasio je, što je omogućila veliki iskorak u 21. stoljeću izgradnjom druge scene Hrvatskog narodnog kazališta, projekta o kojem su mnogi sanjali, a koja će biti otvorena u manje od mjesec dana.
Podsjetio je da se godinama čekalo rješenje problema nedostatka druge scene jer jedna pozornica nije bila dovoljna za potrebe drame, opere i baleta. Naime, uoči predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije Vlada je odlučila završiti izgradnju i otvoriti zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice te nakon predsjedanja tamo otvoriti novu scenu HNK.
Međutim, razorni potresi koji su se nakon toga dogodili u Zagrebu i Petrinji promijenili su te planove tako da je u okviru spremišta i radionica HNK u Adžijinoj ulici izgrađena potpuno nova zgrada HNK.
Za taj je projekt Vlada osigurala 25 milijuna eura iz državnog proračuna, a ujedno je osigurala dodatnih 20 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU i državnog proračuna za obnovu postojećeg kompleksa radionica stradalog u potresu.
Obnovom nakon potresa revitalizirali smo postojeću kulturnu infrastrukturu i izgradili novu
To je samo jedan od primjera obnove nakon potresa, kazao je premijer i dodao da je Vlada uložila dodatne napore i sredstva kako bi revitalizirala postojeću kulturnu infrastrukturu glavnog grada i dala joj novi život prema suvremenim kulturnim potrebama.
„Napominjem da smo uz obnovu postojećih muzeja, kazališta, zgrada javne namjene i sakralnih objekata osigurali u Zagrebu potpuno nove prostore za Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Hrvatski muzej sporta i novu zgradu za stalni postav Hrvatskog povijesnog muzeja“, istaknuo je.
Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, dodao je, dodijeljen je prostor bivše banke u Oktogonu, a Hrvatski restauratorski zavod uselit će se nadomak druge scene HNK u zgradu bivše Tvornice duhana.
Nova scena HNK simbol razdoblje modernizacije, edukacije i međunarodne suradnje
Govoreći o novoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta, premijer je naglasio kako će ona omogućiti nužni novi prostor za rad svih ansambala te da će biti komplementarni prostor ovoj prekrasnoj zgradi čija se velika obljetnica danas obilježava.
„Ona je simbol novog razdoblja - razdoblja modernizacije, edukacije i međunarodne suradnje“, poručio je dodajući da su uz novu scenu obnovljeni i kompleks spremišta i radionica te Kuća Mile Dimitrijević, čime HNK dobiva suvremene uvjere za rad, probe i smještaj umjetnika.
Hrvatsko narodno kazalište sudjeluje na festivalima, surađuje s uglednim kućama i promiče hrvatsku kulturu u svijetu, kazao je premijer Plenković istaknuvši kako ta međunarodna suradnja dodatno afirmira hrvatsku glazbeno-scensku umjetnost i potvrđuje Hrvatsko narodno kazalište kao nacionalnu i europsku kulturnu instituciju.
Važne reforme kulturne politike
Premijer je istaknuo kako je, uz prostorno osuvremenjivanje, Vlada prilagodila i zakonodavni okvir. Usvojen je novi Zakon o kazalištima, povećane su plaće umjetnicima i osiguran je dostojanstven odlazak u mirovinu baletnih umjetnika što je omogućilo nužno popunjavanje i pomlađivanje baletnog ansambla.
Pokrenut je i projekt Konzorcij nacionalnih kazališta, odnosno program razmjene i suradnje nacionalnih kazališta kroz koprodukcije i međusobna gostovanja, a to je prvi put u povijesti da nacionalne kuće zajednički produciraju i distribuiraju svoje programe, što pridonosi ravnomjernom razvoju publike diljem Hrvatske. Od ove godine, dodao je, omogućeno je i proširenje tog projekta na suradnju s nacionalnim festivalima.
To je samo dio važnih reformi kulturne politike - od reforme zakonodavnog okvira u područjima kulturne baštine, arhiva, muzeja, knjižnica, financiranja, audiovizualnih djelatnosti, ali i brojnih novih programa potpore u svim područjima, kazao je predsjednik Vlade.
Kao posebno važnu izdvojio je Strategiju poticanja čitanja i ulaganja u razvoj publike i poticanje sudjelovanja u kulturi, kojom se želi omogućiti svakom hrvatskom građaninu pristup kulturnim sadržajima.
Vlada je posvećena stvaranju boljih uvjeta za rad umjetnika i institucija
Govoreći o nastavku važnih projekata u kulturi, najavio je dodatna ulaganja u unaprjeđenje statusa umjetnika i donošenje novog Zakona, osnivanje Centra za knjigu, uvođenje kulturne iskaznice, odnosno vaučera od 100 eura, za osamnaestogodišnjake za kupnju knjige, ulaznice za kazalište, koncert, kino i druge kulturne sadržaje, te dovršetak cjelovite i energetske obnove kulturne baštine oštećene u potresima.
Posebno je istaknuo obnovu zgrada kulturne baštine nakon potresa rekavši da se radi o najvećem ulaganju u kulturu u povijesti moderne Hrvatske. Naveo je da se do rujna ove godine putem Ministarstva kulture i medija obnavljalo više od 500 zgrada, od kojih je više od 300 završeno.
Dodao je da vrijednost dosadašnjih ulaganja u poslijepotresnu obnovu svjetovne i sakralne kulturne baštine prelazi 1,6 milijardi eura, a sredstva su osiguranja iz Fonda solidarnosti Europske unije, državnog proračuna i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Spomenuo je i da se diljem Hrvatske obnavlja ili je obnovljeno 14 državnih arhiva, a do sada je otvoreno već 30 novih ili obnovljenih knjižnica te koncertne dvorane u Osijeku i Splitu.
Najavio je da će se 1. siječnja 2027. ponovno otvoriti obnovljena zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda koju, kao i sve zgrade koje se obnavljaju nakon potresa u Zagrebu, u cijelosti financira Vlada.
„Sve to pokazuje koliko je naša Vlada posvećena očuvanju hrvatske kulturne baštine i stvaranju boljih uvjeta za rad umjetnika i institucija“, zaključio je.
PVRH
