Od 29. lipnja do 1. srpnja, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku održan je treći Hrvatski iseljenički kongres s temom “Odlazak-ostanak-povratak”.
Kongres je prema riječima dr. sc. Marina Sopte,predsjednika programsko-organizacijskog odbora Kongresa, potaknut dugogodišnjom gospodarskom i političkom krizom Republike Hrvatske koja se odražava u strahovitoj depopulaciji stanovništva, a masovno iseljavanje stanovništva osobito mlađe dobi ,danas poprima nevjerojatne razmjere osobito u slabije razvijenim krajevima poput Slavonije. Suorganizatori kongresa bili su Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Hrvatska matica iseljenika,Institut Ivo Pilar, institut za migracije i narodnosti, EFOS, Hrvatski studij Sveučilišta u Zagrebu, Croatian Studies Centre – Acquire University Australija.
Problematika iseljavanja koju rasplamsava dugoročno nepovjerenje prema institucijama vlasti, nametnula je potrebu kontinuiranog promišljanja uzroka i posljedica stanja Hrvatske i njezinog iseljeništva i to su bili razlozi koji su dr. sc. Marina Soptu i grupu profesora koju čine Ivan Čizmić, Ivan Rogić, Mijo Korada i Josip Jurčević te fra. Josip Bebić i Ane Poklepović potaknuli na pokretanje kongresa hrvatskog iseljeništva.
U promišljanju te tematike pokrenuli su seriju stručnih i znanstvenih skupova posvećenih hrvatskom iseljeništvu s ciljem unapređenja politike RH naspram iseljeništva, ali i pronalaženje zajedničkog rješenja za prilike s kojim se Hrvatska trenutno suočava.
-Treći iseljenički kongres bio je posvećen je sustavnom proučavanju i pitanjima iseljeničkog iskustva te odnosa s Hrvatskom s posebnim naglaskom na razloge odselidbe i neatraktivnosti povratka. Kako bi se došlo do što konkretnijih odgovora, kongres okuplja renomirane znanstvenike i stručnjake koji se bave proučavanjima hrvatskog iseljeništva iz iseljeništva i domovine, poslovnih ljudi, povratnika i poduzetničkih aktivnosti. U fokus se tijekom trećeg izdanja Kongresa stavljeni su pripadnici druge i treće generacije potomaka hrvatskih iseljenika te mogućnosti njihovog povratka.
Na kongresu se okupilo oko 156 predavača oko 120 tema, te sveukupno 250 sudionika, a dr. sc. Marin Sopta rekao nam je tim povodom sljedeće:
Tema ovogodišnjeg kongresa "Odlazak,ostanak,povratak", središnje je pitanje s kojim je suočeno hrvatsko društvo.Reakcije sudionika su pozitivne i mi smo zadovoljni. Bilo je iznimno uspješnih znanstvenih i stručnih predavanja. Veliki broj predavača je predlagao i rješenja, tako da nije bilo samo kritiziranje.Nakon predavanja i sjajnog koncerta, posjetit ćemo i Vukovar i Ovčaru, da se te strahote ne zaborave i stradanja nevinih žrtava nikad više ne ponove. Na nama je kao kršćanima da oprostimo.
Ovaj kongres ponovno je potvrdio da hrvatski iseljenici vole svoju domovinu, ali su i vrlo oprezni.Među hrvatskim iseljenicima je nastala jedna apatija i očekuju konkretne poteze državnog vrha. Mi ćemo napraviti jednu rezoluciju s kongresa koja će biti u skladu s rezolucijom Europske unije deklaracijom o iseljenicima koju je usvojilo Europsko vijeće, a koje preporučuje svojim članicama da osnuju ministarstvo za iseljeništvo i da uvedu glasovanje putem elektroničke pošte i da u njihovim predstavništvima bude jedna osoba koja je educirana za probleme iseljeništva i da zemlje kao što je u ovom slučaju Hrvatska pomognu kulturne institucije koje rade na promociji hrvatske kulture jezika i opstojnosti.Ta deklaracija apelira na sve političke stranke da u tim zemljama uključe što više svojih istomišljenika i da se osnivaju mješovite komisije u kojima bi bili članovi iz iseljeništva i iz domovine.
U Hrvatskoj mora doći do drastičnih promjena. Gospodarska kriza će proći, no, puno pogubnija je moralna kriza, koja je opasnija za prosperitet naroda.I to je to, idemo s optimizmom prema novom kongresu koji će se održati u Zagrebu - zaključio je naš sugovornik.
