"Završi školu, pronađi stalni posao i čekaj mirovinu!" - najčešći je bio životni moto generacija i generacija prije nego li su na scenu stupili oni - generacija Z - djeca rođena u razdoblju od 1995. i 2009. godine. Ova generacija donosi svojevrsno "pretresanje" svega što smo poznavali na tržištu - kako kod plasmana proizvoda i usluga, tako i radnih odnosa. Generacija Z ne poznaje život bez korištenja moderne tehnologije i društvenih medija, ali jednako tako donosi i totalnu revoluciju u radne odnose i poimanje zaposlenja kakvog smo do sada mislili da imamo.U srazu sa shvaćanjem kakvi zaposlenici trebaju biti, ulaskom generacije Z na tržište rada, događaju se među poslodavcima mnoga previranja i preispitivanja vlastitih granica tolerancije. Dolazak novih generacija (tj. njihov već sadašnji angažman) na različite zaposleničke pozicije unutar tvrtki i obrta te među poslodavce koji ih zapošljavaju, stvara dva fenomena kriticizma: Jesmo li dobili neambicioznu, nemotiviranu mladost ili pak moramo bolje upoznati njihov način razmišljanja i pronaći u njima ono što možemo iskoristiti u radnim procesima?
Umjesto zakopavanja u "međugeneracijsko" nerazumijevanje, stisnuti crno - bijelim predrasudama poimanja stvari i okolnosti, nadolazećoj generaciji na tržištu rada trebamo pružiti ruku upoznavanja i shvaćanja njihovog poimanja radnih navika, radnih odnosa te poštovanja autoriteta i ispunjavanja radnih zadataka. Dakle treba prvo konstatirati da su prošla vremena u kojima je glavni zaposlenički cilj imati ugovor na neodređeno vrijeme, "ugnjezditi se" u neku državnu ili javnu službu, odnosno ako smo na realnom tržištu osigurati da nas percipiraju kao lojalne zaposlenike tvrtke koja će se pobrinuti za nas kada odemo u mirovinu. Takva je karijerna stabilnost doista stvar prošlosti. Kako zbog realnih (ne)prilika u ekonomiji, tako i navika koju donosi generacija Z među poslodavce – istaknula je futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić, direktorica Ženskog poduzetničkog centra.
Fleksibilnost radnog mjesta, outsourcing svega što se može "outsoursati", kratkoročni zadaci i freelancing smatraju se budućnosti radnih odnosa, ali i već danas oni su dio trednova koji se osjećaju u većini radnih sredina dobro usmjerenih budućnosti. Prema istraživanju iz 2018. koje je proveo Edelman Intelligence and Upwork, 46 posto diplomiranih mladih pripadnika generacije Z u poimanju radnih odnosa koji ih čekaju nakon visokog obrazovanja rado sebe vidi kao "slobodnjake" umjesto da se bave poslovima uronjenima u tradicionalne radne sadržaje i ugovore. Očekuje se da će taj broj rasti višestruko u sljedećih pet godina u korist fleksibilnosti i manje ugovorenih radnih odnosa.
Za generacije koje odrastaju na video igrama i filmovima strip super junaka najveći strah na radnom mjestu jeste strah od dosade. Zbog navedenog radije će se odlučiti na "kratkoročnost" trajanja radnog mjesta, najčešće dok ne osjete "zamor materijala" na istom, nego rad od prvog do zadnjeg dana za istog poslodavca.Loyalnost i privrženost jednom poslodavcu u nadolazećih generacija na tržištu rada također je sve manje izraženo. Novi zaposlenici koji ulaze na tržište rada privrženi su jedino sebi i svojim potrebama, a fluktuacija radne snage će zbog toga biti sve izraženija. Mladi naraštaji jednostavno ne osjećaju povezanost na način kako su to osjećali i osjećaju "oni stariji", dakle nisu ni bolji ni lošiji od nas - samo su drugačiji i kao takve ih moramo uvažavati i prihvaćati na tržištu rada.
A ono će se do te mjere fleksibilizirati da će se uglavnom raditi za više poslodavaca isporučivanjem usluge našeg rada. To znači da u 40-satnom radnom tjednu možemo posao obavljati za desetke poslodavaca - na primjer po dva do četiri sata dnevno isporučujući im različite usluge za koje smo školovani, iskusni i voljni obavljati. Svedeno na zajednički nazivnik, bit ćemo uglavnom sami sebi šefovi, a oni koji nas zatrebaju na tržištu rada - bit će nam klijenti.
Iz knjige „Što donosi sutra?“ – prvog futurističkog vodiča za poduzetništvo jugoistočne Europe, autorice Sanele Dropulić, futurologinje poduzetništva, čija će promocija biti na Svjetski dan poduzetnica 19. 11. 2019. u Zagrebu.
