Svečano obilježavanje Dana državnosti Republike Hrvatske u Beču održano je 26. lipnja u prostoru kavane Gloriette na brežuljku u okviru schönbrunnskog perivoja s najljepšim pogledom na dvorac i Beč u daljini. Svečanosti su nazočili mnogobrojni Hrvati i prijatelji Hrvatske, predstavnici kulturnog i političkog života Beča i Austrije te diplomatskog zbora akreditiranog u Austriji.
Evo što nam je nakon predstavljanja Hrvatske koja ove godine slavi 25 godina samostalnosti i pet godina u Europskoj uniji, o ovogodišnjoj proslavi i Hrvatima u Austriji rekla nj. e. veleposlanica RH u Austriji dr.sc. Vesna Cvjetković
-Proslava vam je glamurozna i zaista je ugodno biti ovdje večeras, kako ste se odlučili za izbor baš ovoga mjesta za održavanje svečanosti'?
-Odabrali smo prekrasan ambijent vidikovca Gloriette u Schönbrunnu koji je izgrađen 1775. i koji je služio sličnim svrhama još u vrijeme carice Marije Terezije,a u 19. stoljeću služio je kao neka vrsta blagovaonice, a danas je bečka kavana. Odlučili smo se za Gloriette, zato što je jedan Hrvat, koji je menadžer Kursalona Hübner, preuzeo vođenje kavane Gloriette da svečanost bude upravo u tom prostoru.
To je prvi put da taj prostor posluži obilježavanju jednog Dana državnosti tako da su mi čestitali svi kolege veleposlanici na ovom odabiru. I ambijent i čitav ugođaj je predivan. Ministarstvo vanjskih i europskih integracija, Sektor javne diplomacije nam je omogućio duet Paule i Đele Jusića i mislim da su već himnom ali i hrvatskim šlagerima pridonijeli ovom predivnom ugođaju i kao što vidite svi su jako zadovoljni.
A i datum vam se poklopio i s danom utakmice s Islandom,što je dodatno oduševilo muški dio uzvanika?
-Tako je, ne bi moglo bez toga, i evo imamo dva ekrana gdje se može pratiti utakmicu Hrvatske protiv Islanda. Srećom nije odlučujuća, i kao što vidim, priča se, sluša glazba,ali jednim okom gleda se i utakmica, ali onako nenametljivo.
-Kako žive Hrvati u Beču i koliko ih ima? Na nedavnoj Gala večeri hrvatskih poduzetnika vidjeli smo da je sve više uspješnih.
- Pa evo spomenuli ste Gala večer hrvatskih poduzetnika, uistinu riječ je o jednoj od doista vrlo uspješnih hrvatskih udruga koja okuplja hrvatske poduzetnike ne samo Beča nego i službene Austrije. A kad govorimo o broju, izuzmemo li gradišćanske Hrvate službene brojke govore o oko 120.000 Hrvata.Moram, naravno, naglasiti i da ta brojka obuhvaća 80 posto Hrvata iz Bosne i Hercegovine, većinom onih iz Posavine i to je na neki način najveća zajednica Posavljaka u Beču.
I ja kao Dubrovkinja moram priznati da ranije nisam poznavala Posavljake i ugodno sam iznenađena. Riječ je o vrlo marljivim ljudima koji su se dobro integrirali u austrijsko društvo, s ostalim iseljenim Hrvatima, ono što je vrlo važno da su integrirani u austrijsko društvo. I mi kad govorimo o integraciji ne moramo odmah misliti negativno. Riječ je ne o asimilaciji nego integraciji jer ono što vidim je da većina Hrvata ovdje možda i zbog zemljopisne blizine održava vrlo uske veze s domovinom u kojoj imaju i kuće za odmor, a neki od njih, upravo Posavljaci, imaju i kuće u Zagrebu i ovdje i vrlo često putuju u Hrvatsku i svoja mjesta u Bosni i Hercegovini.
-Sve je više i hrvatskih studenata u Beču?
-Bečko sveučilište je jedno od najboljih i velika je privilegija studirati ovdje. Davnih 70-tih i ja sam studirala ovdje i lijepo je da Hrvati mogu ovdje u interkulturalnom krugu stjecati svoju visokoškolsku naobrazbu.
Godina kulture Austrije i Hrvatske
- Mislim da smo zapravo najbolji na području kulturne suradnje s Austrijom,zar ne?
-Svakako, ne mogu da ne naglasim prošlu godinu koja je doista bila obilježena kao godina kulture Austrije i Hrvatske. To je bila suradnja Veleposlanstva s Ministarstvom kulture u Hrvatskoj i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske s Austrijskim Kulturforum koji je realizirao austrijske programe u Hrvatskoj i mi kao Veleposlanstva smo organizirali hrvatske projekte ovdje.I doista svi to smatraju jednom od najuspješnijih godina kulture, a to je bila jedna od inicijativa Sebastiana Kurza, sadašnjeg saveznog kancelara koji je kada je bio savezni ministar za vanjske poslove inicirao projekt kulturne suradnje dviju država.
-I turizam je ono što nas uz kulturu najviše povezuje?
Da Austrijanci najčešće koriste svoje godišnje odmore u Hrvatskoj međutim kad smo govorili o kulturi, mislim da moramo više poraditi na kulturnom turizmu. Sve više je turista koji ne žele samo sunce i more, a kad je riječ o kulturnoj ponudi Austrijanci su jako zahtjevni i očekuju puno više. Jer kad vidite kulturnu ponudu u Austriji tada ćete se iznenaditi količinom i kvalitetom ponude, jer i najmanje austrijsko mjesto imat će neki estival ili će mještani organizirati neku priredbu ili koncert i doista Austrija živi od turizma i za turizam.Zato svaki put ističem podatak za Beč da na svaki jedan euro koji Grad investira u kulturu, tri se vrate.Mislim da od Austrijanaca možemo jako puno naučiti.
