Svjetski je dan Parkinsonove bolesti. Ova bolest, druga je najčešća degenerativna bolest, iza Alzheimerove demencije. Udruga „Parkinson i mi" u Zagrebu, uz potporu grada i Ministarstva zdravstva, upoznat će javnost s tom progresivnom, neurološkom bolesti. U sklopu manifestacije bit će predstavljeni i rezultati genskog istraživanja te bolesti u Hrvatskoj.
dr. Marija Petravić Paponja, oboljela od Parkinsonove bolesti, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska ispričala je kako se odvijala njena bolest.
Tremor je jedan od karakterističnih znakova Parkinsonove bolesti. Radi se o kroničnoj degenerativnoj bolesti u kojoj dolazi postepeno do razvoja simptoma, pojasnila je prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes, neurolog KBC "Sestre milosrdnice".
- Ono što je problem, je da se bolest često u početku ne prepoznaje, govori.
Dodaje kako je važno prepoznati simptome, a to su drhtavica, kasnije ukočenost nagnuti položaj tijela prema naprijed, koraci koji postaju sve sitniji i kao da su stopala zalijepljena za tlo.
- Tko prepozna simptome, važno je što prije se javiti liječniku, naglasila je.
Ističe kako je to neurodegenerativna bolest i nema izlječenja te bolesti.
Ping-pongom protiv bolesti
Nenad Bach, glazbenik rekao je kako mu je bolest dijagnosticirana s 56 godina. Počeo mu se tresti mali prst na desnoj ruci.
- Kod mene je bio spori uzlaz bolesti. Nakon 5 godina više nisam mogao javno svirati gitaru. Onda me je prijatelj odveo u klub gdje se igra stolni tenis i nakon 3-4 mjeseca ponovno sam mogao svirati, govori.
Dodaje kako je vježba jedina koja za sada usporava proces napredovanja bolesti.
- Svjedok sam da ljudi koji nisu mogli hodati, sada hodaju, da ljudi koji nisu mogli govoriti sada govore, nakon što su počeli igrati stolni tenis, naglasio je.
Rekao je kako je ping-pong jako dobro prihvaćen među oboljelima.
Na pitanje što kažu liječnici na vezu ping-ponga i Parkinsonove bolesti, Bašić Kes je rekla kako je ova bolest ta u kojoj dolazi do poremećaja koordinacije, a ping-pong je brza igra u kojoj se koordinacija ispravlja.
Istaknula je kako je veliki problem taj što oboljeli od ove bolesti nemaju mogućnost odlaska na rehabilitaciju, a to je izuzetno važno za njih.
Petravić Paponja je rekla kako je njoj najteže kod ove bolesti kretanje, gubljenje ravnoteže, fina motorika.
Bašić Kes je naglasila kako postoji esencijalni tremor koji se često javlja, ali on nije povezan s Parkinsonovom bolesti.
Neurostimulatori pomoć u liječenju
prof.dr.sc. Darko Chudy, neurokirurg KB Dubrava kazao je kako su neurostimulatori u zadnjih 30 godina postigli najveći doseg u liječenju simptoma Parkinsonove bolesti.
- Bitno se smanjuje usporenost pokreta, tremor, rigiditet. Kod pacijenata se tim neurostimulatorom bitno poboljšava kvaliteta života, rekao je.
Dodaje kako je rizik ove operacije nizak. Kako kaže, ljudi se preplaše kada čuju da se radi o operativnom zahvatu, no 300 operiranih pacijenata u Hrvatskoj svjedoče da to nije rizično.
Regina Zubanović javila se iz Splita s treninga splitske podružnice Udruge „Parkinson i mi”.
Ana Lešina, volonterka i fizioterapeutkinja govori kako vježbaju jednom tjedno sat i pol vremena.
Naglašava kako se nakon vježbanja kod oboljelih vide pomaci. Oni su, kako kaže, sigurniji, imaju bolji pokret, mogu nešto što prije nisu mogli.
Jure Dabo, član udruge naglašava kako vježbanje na njega djeluje pozitivno te da isto usporava brži napredak bolesti.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/svjetski-je-dan-parkinsonove-bolesti-10709207
