„Žalosno je da se mi na stotu obljetnicu postojanja Arhitektonskog fakulteta moramo boriti da u Zakon o gradnji uđe idejni i izvedbeni projekt, činjenica da je arhitektura autorsko djelo i da je projektant netko koga treba uključiti u proces gradnje. To su problemi koji muče arhitekte i tvrtke u branši, a stalna i neplanska izmjena regulative sigurno ne doprinose tome da se pojavljuju investitori i da se u ovoj zemlji nešto konačno pomakne naprijed“, istaknuo je predsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske gospodarske komore Igor Franić na sjednici Udruženja na kojoj se raspravljalo o izmjenama Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju.
Zamjenik predsjednika Udruženja Nenad Kondža je naglasio da promjena regulative uvijek donosi probleme, a kod nas je problem što je svaki novi zakon kompliciraniji od prethodnog. „Ne vidim neke velike i bitne promjene u novom Zakonu o gradnji osim pokušaja uvođenja e-dozvole za koji nisam siguran kako će zaživjeti. Pozitivan korak za koji se Udruženje arhitekata HGK izborilo jest da se projekti biraju po kvaliteti, a ne samo po cijeni“, rekao je Kondža.
„Naša regulativa je postala toliko komplicirana da guši struku. Zaostajemo za Europom i svijetom po brzini izdavanja građevinskih dozvola, a to koči investicije. Naš cilj je da pojednostavimo i ubrzamo taj postupak“, izjavio je drugi zamjenik predsjednika Udruženja arhitekata HGK Miroslav Škoda, uz napomenu kako treba staviti naglasak na idejne projekte jer je to najvažniji dio u stvaralačkom procesu arhitekata.
„Udruženje je tu da uskladi interese naših članica i artikulira ih prema zakonodavcima. HGK im je institucionalna podrška i nastojimo im pomoći da podignu struku i prežive na tržištu“, naglasila je direktorica Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK Katarina Sikavica, dodavši kako je fokus rada Udruženja stavljen na gospodarski segment arhitektonske djelatnosti.
Udruženje je donijelo deset zajedničkih zaključaka koje će uputiti nadležnom ministarstvu i institucijama. Od njih, između ostalog, traže sustavnu reformu Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, promjene sustava e-dozvole u vidu skraćivanja rokova i ukidanja nepotrebne dokumentacije te proširenje zakonskih ovlasti glavnog projektanta i arhitekta u procesu gradnje.
