-U razdoblju tranzicije Hrvatska treba iskoristiti svoje domaće resurse alternativnih goriva poput autoplina i prirodnog plina. S obzirom da to ne činimo dovoljno efikasno, već je iz Bruxellesa došlo upozorenje da bi zbog slabije tranzicije prema nisko-ugljičnom prometu mogla doći i prva kazna - istaknuo je na stručno-edukativnom skupu „Alternativna plinovita goriva u prometu“ potpredsjednik Zajednice za UNP HGK Josip Kelemen.
Istakao je kako nas očekuju fiskalne promjene u odnosu prema onečišćujućim gorivima koje proizlaze iz Nacionalnog okvira politike i Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. „Dizelska goriva više neće moći biti u povlaštenom položaju. Hrvatska u skladu s preuzetim obvezama iz EU mora početi poticati alternativna goriva posebice ona koja ima iz vlastitih izvora poput autoplina i stlačenog prirodnog plina, odnosno uskoro i ukapljenog prirodnog plina. To pred gospodarstvenike stavlja novi izazov, financijska opterećenja te promjenu razmišljanja i odnosa prema gorivu“, naglasio je Kelemen, dodavši kako to neće biti moguće sprovesti bez pomoći države.
Igor Grozdanić iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK istaknuo je važnost uloge ekološke osviještenosti i smanjenja troškova eksploatacije pri većem broju prijeđenih kilometara u odnosu na vozila s konvencionalnim gorivima kao glavne motivacijske čimbenike zbog kojeg su mnoge autobusne flote, komunalna poduzeća, dostavna poduzeća i ostali subjekti odlučili uvesti SPP vozila u njihove vozne parkove. „Veće korištenje SPP-a potaknut će i planovi EU da do 2020. udio plina u prometu bude 10 posto, a to gorivo se prihvaća kao karika između klasičnih i hibridnih vozila na struju“, pojasnio je Grozdanić, dodavši kako će digitalizacija sektora promijeniti dobavljače energije i njihovu strukturu, kao i sam način poslovanja na tržištima energije i na prometnom tržištu automobila.
„Prirodni plin i bio-metan može zamijeniti tradicionalna tekuća goriva u gotovo svim vrstama prijevoza i izvan-cestovnim primjenama. Udio alternativnih goriva (biogoriva, autoplina i prirodnog plina) u ukupnoj potrošnji motornih goriva u Hrvatskoj iznosi približno 3 posto pa stoga postoji značajan prostor za daljnji razvoj uporabe alternativnih goriva u cjelini“, istaknuo je hrvatski predstavnik u IGU Davor Matić.
Igor Marjanović iz Centra za vozila Hrvatske govorio je o važnosti Pravilnika o uređajima, opremi i sustavima za pogon motornih vozila plinom te je predstavio rezultate digitalizacije rada tog nadzornog tijela javne vlasti s područja cestovnog prometa. „Informatizacijom, digitalizacijom i jedinstvenim elektroničkim sustavom izdavanja Izjava servisera, omogućila se bolja podrška te brži, točniji i sigurniji te lako dostupan pristup svim zainteresiranim stranama i institucijama. Također bi se ubrzao cjelokupan postupak ispitivanja i odobravanja vozila te se olakšalo vođenje evidencije vozila pregrađenih na pogon plinom“, zaključio je Marjanović.
