U Banskim dvorima održana je 176. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 19 točaka dnevnog reda, među kojima i Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić objedinjeno je predstavio tri prijedloga zakona – o zaštiti zraka, o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja te onaj o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata.
Govoreći o Prijedlogu zakona o zaštiti zraka, ministar Ćorić je istaknuo da je osnovni razlog donošenja izdvajanje odredbi o zaštiti klime i ozonskog sloja u zaseban zakon koji se donosi istodobno s ovim prijedlogom zakona.„Jasnije će se definirati zaštita zraka kao jedna od sastavnica okoliša te će se osigurati usklađenost sa zakonodavstvom Europske unije. Propisuje se praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka za pojedine onečišćujuće tvari te se utvrđuju mjere za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka, kao i informiranje o kvaliteti zraka“, kazao je.
Prilagodba klimatskim promjenama
Vezano za Prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, ministar Ćorić je napomenuo da se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi niz direktiva i akata Europske unije.
„Unaprjeđuje se pravni okvir za provedbu zaštite ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena te prilagodbe klimatskim promjenama“, dodao je.Određuje se, nastavio je Ćorić, nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama te zaštitu ozonskog sloja.Što se tiče Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, kazao je da se rješava problem usklađivanja definicija zaliha nafte i naftnih derivata, sve u skladu sa zakonodavstvom Europske unije.„Smanjuju se ograničenja u vezi s mogućnošću čuvanja obveznih zaliha izvan državnog područja zemlje članice, pojednostavljuje se proces zadovoljavanja uvjeta te olakšava provedba obveze čuvanja obveznih zaliha“, izdvojio je.Propisuju se načini kontrole kvalitete količine nafte i naftnih derivata koji mogu obavljati isključivo pravne osobe, akreditirane od strane Hrvatske akreditacijske agencije.
Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca
Prihvaćena je Odluka o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2019./2020. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak naglasila je da se ova odluka odnosi na učenike srednjih škola.
„Najveći broj učenika ostvaruje pravo na sufinanciranje od 75 posto troškova međumjesnog javnog prijevoza. To je isto kao i u prošloj školskoj godini i to je za one učenike koji su redovito upisali i pohađaju srednju školu, bez obzira kupuju li kartu za autobus ili vlak, bitno je da je udaljenost od adrese prebivališta odnosno boravišta do škole više od pet kilometara“, kazala je.Učenicima koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje te učenicima bez roditeljske skrbi, pod skrbništvom, sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi i obiteljskih odnosa, financiralo bi se 100 posto cijene mjesečne učeničke karte.
Vjerodostojnih potpisa birača ima 708.713
Usvojeno je Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.Državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić podsjetio je da je Vlada na sjednici održanoj 24. srpnja 2019. donijela Zaključak kojim je zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Građanske inicijative „67 je previše“.
Dodao je da su, također, Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova zaduženi provjeriti jesu li se potpisi iz točke 1. ovog zaključka prikupljali u skladu sa člankom 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
„Provjerom broja i vjerodostojnosti uzorka od 49.952 birača, koji je odredio Državni zavod za statistiku, od ukupno 745.486 prikupljenih potpisa birača, koje je prebrojalo Ministarstvo uprave, procijenjeno je da vjerodostojnih potpisa birača ima 708.713“, izvijestio je Nekić.
Dodao je da se, s obzirom na to da na potpisnim listama nisu navedena mjesta prikupljanja potpisa, nije moglo utvrditi jesu li se potpisi prikupljali u skladu s odredbom, kako je naveo, članka 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu
Prihvaćene su odluke o izdavanju dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu u: istražnom prostoru ugljikovodika „SZH-01“; istražnom prostoru ugljikovodika „DR-03“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-06“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-07“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-11“; istražnom prostoru ugljikovodika „SA-12“.Dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika za šest istražnih prostora na kopnu dobit će Ina i Crodux Derivati Dva, i to svaka za po dva istražna prostora, a za po jedan prostor Vermilion Zagreb Exploration i mađarska tvrtka Aspect Croatia.
Vlada je odlukom od 31. listopada prošle godine pokrenula postupak nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za sedam istražnih prostora, koji se prostiru na dijelu zapadne Slavonije, središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Nadmetanje je zatvoreno krajem lipnja ove godine, a ponude su dostavile četiri tvrtke za ukupno šest istražnih prostora, dok nijedna ponuda nije pristigla za prostor Sjeverozapadna Hrvatska-05.
Prema današnjoj odluci Vlade za dva istražna polja - sjeverozapadna Hrvatska-01(SZH-01) i Drava-03 (DR-03) izabrana je ponuda Ine.Na natječaju su bila i četiri istražna prostora Sava, a kao najbolji ponuditelji za te prostore izabrani su Crodux Derivati Dva za prostore SA-11 i SA-12, ponuda kanadske tvrtke Vermilion odnosno tvrtke Vermilion Zagreb Exploaration za prostor SA-07, a mađarske tvrtke Aspect Croatia za prostor SA-06.
25 bušotina u dvije faze
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izrazio je veliko zadovoljstvo činjenicom da je ovaj natječaj tako dobro prošao, ustvrdivši kako je riječ o ponudama koje pretpostavljaju 25 bušotina u dvije faze, uz vrlo velike vrijednosti radova.
"Ovo je zapravo najveća kampanja koja će biti pokrenuta po pitanju istraživanja i eksploataciju ugljikovodika u Hrvatskoj u posljednjih 20-ak godina, čime smo se kroz ovaj natječaj Agencije za ugljikovodike jasno odredili ka zanavljanju proizvodnje u Hrvatskoj", naglasio je Ćorić.Vjeruje da će i natječaji koji su u tijeku uroditi interesom i u konačnici zanavljanjem proizvodnje u Hrvatskoj."Ovo su važne odluke i dobro je da je to najveća kampanja ovoga tipa nakon dugo vremena", poručio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač
Govoreći o Odluci o dodjeli sredstava za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u 2019. godini, ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da su štete nastalu od naleta vozila na divljač u porastu, čime rastu i premije osiguranja, što utječe na održivost cjelokupnog sustava, u smislu i mogućnosti odustajanja lovoovlaštenika od koncesija i zakupa u lovištima.
"To bi negativno utjecalo i na ispunjavanje zakona o lovstvu", poručila je Vučković.Stoga je predloženo rješenje kroz jedinstvenu policu osiguranja za područje cijele Hrvatske kako bi se omogućila održivost koncesija i zakupa prava lova, a Ministarstvo poljoprivrede će pratiti način utroška sredstava od strane Hrvatskog lovačkog saveza i sukcesivno po dospjelosti uplaćivati planirani iznos premije osiguranja, predviđeno je Vladinom odlukom. Za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u ovoj godini Hrvatskom lovačkom savezu dodijelit će se 20 milijuna kuna.
Suglasnost HEP-u za zaduženje
Usvojena je Odluka o davanju suglasnosti društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. za zaduženje putem izdanja korporativnih obveznica. U svrhu osiguravanja adekvatne likvidnosti i dostatnih sredstava za podmirenje svih obveza HEP grupe, te financiranja usvojenog plana investicija za 2019. godinu utvrđena je potreba zaduženja društva HEP d.d. u iznosu do 1,2 milijarde kuna.„Sredstvima planiranog zaduženja predviđa se financiranje projekata ulaganja u nove kapacitete obnovljivih izvora energije, unaprjeđenje informatičke telekomunikacijske infrastrukture, revitalizacija i modernizacija postojećih elektroenergetskih kapaciteta hidroelektrana i novih kapaciteta te modernizacija i unaprjeđenje mrežne infrastrukture ovisnih društava“, kazao je ministar Ćorić.Dodao je da ugovaranje zaduženja na tržištu kapitala nema utjecaj na državni proračun, s obzirom da ne sadrži komponentu državnoga jamstva.
Modernizacija i restrukturiranja cestovnog sektora
Prihvaćena je Odluka o davanju suglasnosti društvu Hrvatske autoceste d.o.o. za kreditno zaduženje, radi refinanciranja kredita te Odluka o davanju državnog jamstva, za kreditno zaduženje društva Hrvatske autoceste d.o.o., radi refinanciranja kredita. Odlukama se osiguravaju financijska sredstva društvu Hrvatske autoceste d.o.o., za potrebe urednog servisiranja kreditnih obveza po dospijeću dugoročnog kredita potpisanog 19. rujna 2014 godine s „Deutsche Bank“, te je neophodno osigurati novo kreditno zaduženje u iznosu od 400 milijuna eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada na početku mandata krenula u važan projekt moderniziranja i restrukturiranja cestovnog sektora.U tom projektu dvije su važne stvari - poslovno i financijsko restrukturiranje, a današnje odluke odnose se na treći korak financijskog restrukturiranja, rekao je, podsjetivši na kronologiju zaduživanja po tom pitanju.
Tako je krajem 2017. godine izdana međunarodna euroobveznica u iznosu od 1,275 milijarde eura, ročnost od 12 godina, čime je refinanciran i otplaćen dio duga HAC-a, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, a početkom 2018. godine s konzorcijem domaćih banaka izdan tzv. jumbo kredit, od 1,8 milijarde kuna, koji je također iskorišten za financijsko restrukturiranje.
Uštede na godišnjoj razini od gotovo 400 milijuna kuna
Kako je istaknuo, kroz ta dva instrumenta ostvarene su uštede na godišnjoj razini od 50 milijuna eura odnosno gotovo 400 milijuna kuna, kada se uzmu u obzir kamate koje su se tada plaćale."S ovim današnjim odlukama zaokružujemo priču, jer ovdje govorimo o jednom specifičnom kreditu koji je uzet 2014. od Deutsche Bank i koji dospijeva u rujnu, za nekoliko dana. Tih 400 milijuna eura s ovom odlukom, i suglasnosti o izdavanju jamstva, zapravo refinanciramo po značajno povoljnijim uvjetima", rekao je Marić.
Kredit će, naime, biti na 11 godina otplate, uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz šestomjesečni Euribor te maržu od 1,6 posto."U odnosu na postojeći kredit koji otplaćujemo, to je gotovo 2,5 puta jeftinije, te će se ponovo ostvariti ušteda - na onih od prije 50 milijuna eura, još dodatnih 10 milijuna eura godišnje", istaknuo je.Vladinu suglasnost i državno jamstvo HAC je dobio za kredit kod sindikata banaka - Privredne banke Zagreb, Zagrebačke banke, Erste&Steiermärkische bank, OTP banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Karlovačke banke, Hrvatske poštanske banke, Imex banke, Raiffeisenbank Austria, Addiko Bank, Croatia banke te Istarske kreditne banke Umag.
Povjerenstvo za ranu intervenciju u djetinjstvu
Obrazlažući Odluku o osnivanju Povjerenstva za ranu intervenciju u djetinjstvu, ministar zdravstva Milan Kujundžić je kazao da je zadaća Povjerenstva uspostava i razvoj sustava za ranu intervenciju u djetinjstvu.„Rana intervencija obuhvaća proces informiranja, savjetovanja, edukacije i podrške djeci s teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima. Povjerenstvo će Vladi predložiti usvajanje Nacionalnog strateškog plana za ranu intervenciju u djetinjstvu te nadzirati njegovu implementaciju“, izdvojio je.
Stručne, administrativne i tehničke poslove potrebne za rad Povjerenstva obavlja Ministarstvo zdravstva.
Pomoć Katoličkom školskom centru „Ivan Pavao II“ u Bihaću
Prihvaćena je Odluka o pružanju pomoći za obrazovne aktivnosti i funkcioniranje Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću. Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić navela je da je Banjalučka biskupija uputila Vladi zamolbu za jednokratnom financijskom pomoći.„Ministarstvo vanjskih i europskih poslova predlaže Vladi donošenje odluke o jednokratnoj pomoći Katoličkom školskom centru 'Ivan Pavao II' u Bihaću u iznosu od 600 tisuća kuna. Spomenuta sredstva donacije koristit će se namjenski za potporu obrazovnih aktivnosti i funkcioniranja Katoličkog školskog centra nužnih za pravovremeni početak nove školske godine“, naglasila je.
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 18. međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza koja će se održati u Šibeniku, 15. studenoga 2019. godine.
Izvor: Vlada/Hina
Sa sjednice Vlade: O najvećoj kampanji eksploatacije ugljikovodika u RH u posljednjih 20-ak godina
