Najvažnijom temom na današnjoj, 166. sjednici Vlade, premijer Plenković izdvojio je novi Ovršni zakon. Istaknuvši da se radi o četvrtom zakonu koji Vlada predlaže u rješavanju problema blokiranih građana podsjetio je da su već doneseni Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača te da je samo njihovom primjenom broj blokiranih smanjen s 325 tisuća na 259 tisuća građana, a iznos sredstava s 43,37 milijardi na 16,63 milijarde kuna.Otvarajući današnju, 166. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja u proteklome tjednu.Prije svega, još je jednom u ime Vlade izrazio sućut obitelji ubijene socijalne radnice, gospođe Blaženke Poplašen, i još jednom osudio taj strašan zločin.Izrazio je nadu da će se teško ranjeni pravnik socijalnoga centra, gospodin Ivan Pavić, oporaviti od ozljeda.Zahvalio je ministrici Murganić i ministru Božinoviću koji su promptno reagirali i poduzeli sve radnje da se rasvijetle sve okolnosti tog tragičnog događaja.
Boljim statusom socijalnih radnika u konačnici će profitirati korisnici
Predsjednik Vlade Plenković primio je jučer predstavnike udruga, sindikata i komore socijalnih radnika. Dogovorene su tri temeljne točke koje se mogu učiniti kako bi se popravio njihov status i njihova fizička zaštita.Prvo je unaprjeđenje svih postojećih mehanizama fizičke zaštite. Drugi element je pitanje statusa službene osobe, a treće je unaprjeđenje međuresorne koordinacije.„Jedna trenutna, responsivna aktivnost svih nadležnih tijela može pomoći da se utvrde sve okolnosti i činjenice i da se izbjegavaju ovakve tragedije“, poručio je premijer Plenković. Istodobno, dodao je, potrebno je voditi računa o dostojanstvu i dignitetu ljudi koji rade u sustavu socijalne skrbi, kojih je 7200 ukupno, dok je broj korisnika socijalne skrbi izrazito velik.„Moramo pokazati poštovanje, a u konačnici, njihovim boljim statusom i međusobnom koordinacijom najveću korist imat će korisnici socijalne skrbi“, zaključio je premijer.
Uvođenje eura u interesu gospodarstva i građana, nove projekcije rasta ohrabrujuće
Od ostalih tema predsjednik Vlade izdvojio je sastanak Euroskupine u Bruxellesu na kojem je prihvaćeno Pismo namjere Vlade i Hrvatske narodne banke o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II).Kazao je da je pismo pripremano politički i diplomatski dugo, analitično, pažljivo i detaljno, a donosi šest područja i 19 mjera koje će nadležni resori ispuniti u sljedećoj godini. Dodao je da je riječ o vrlo realno postavljenim ciljevima, koji će se realizirati.
„Obradovala nas je ova vijest, jer je ona na tragu naše politike provođenja Strategije za uvođenje eura“, kazao je premijer i naglasio da sve što je Vlada napravila u ovom mandatu znači da će taj put, koji neće biti preko noći, biti temeljito pripremljen i u interesu hrvatskoga gospodarstva i hrvatskih građana.
Podsjetio je na postignuća Vlade u makroekonomskom kontekstu – od izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža do povratka na investicijski kreditni rejting i smanjivanja javnoga duga.I nove ljetne projekcije rasta Europske komisije, dodao je premijer Plenković, potvrđuju te dobre trendove.„Hrvatska je među tri zemlje s najvećom pozitivnom korekcijom – na proljeće je korekcija rasta bila 2,6, a od jučer je 3,1, što je ohrabrujuće. Nalazimo se otprilike na 9 mjestu od svih članica Unije kada je riječ o stopi gospodarskoga rasta“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da treba nastaviti angažirano raditi na daljnjem unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva istaknuvši da ovakvi rezultati ne bi bilo mogući bez političke stabilnosti koju je osigurala ova Vlada.
Europski sud nije nadležan odlučivati o arbitražnom postupku
Krupnim događajem za Hrvatsku i hrvatske nacionalne interese i državni teritorij ocijenio je saslušanje održano na Europskom sudu u povodu prigovora o nedopuštenosti koji je Hrvatska podnijela tome sudu u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske zbog navodne povrede prava Europske unije kao navodne posljedice neprovođenja arbitražne presude.„Tema te rasprave bila je isključivo pitanje je li sud nadležan ili ne. Tema te rasprave nije bio sadržaj slovenskoga prigovora. Hrvatska je ponovila svoje stajalište da sud Europske unije nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije i da u navedenom postupku, s obzirom da je riječ o sporu između dvije države, nije riječ o predmetu koji se tiče o primjeni i tumačenju prava Europske unije, što bi bilo u nadležnosti toga suda, već da je riječ o sporu i tumačenju primjene međunarodnoga prava“, pojasnio je predsjednik Vlade.
Naglasio je da je Hrvatska i dalje privržena sa Slovenijom rješavati otvorena pitanja putem niza mjera koje su u katalogu mirnoga rješavanja sporova i dodao da je tu spremnost Hrvatska iskazala više puta.Od ostalih tema izdvojio je sastanak na vrhu Berlinskoga procesa, koji je održan krajem prošloga tjedna u Poljskoj, a tijekom boravka u Poljskoj premijer Plenković posjetio je i 4. hrvatski kontingent (HRVCON) u sklopu NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti (eFP).Sastanak Berlinskoga procesa ocijenio je vrlo dobrim te ponovio da će Hrvatska, tijekom svoga predsjedanja Europskom unijom, održati sastanak na vrhu s državama jugoistoka Europe u svibnju iduće godine.
U posjetu Hrvatskoj ovoga je tjedna boravio turski ministar unutarnjih poslova, a glavna tema sastanaka bilo je pitanje sprječavanja ilegalnih migracija.Najavio je da će se 16. srpnja svim državnim službenicima i namještenicima i službenicima i namještenicima u javnim službama isplatiti regres u iznosu od 1250 kuna.
Ovršni zakon u interesu najugroženijih hrvatskih građana
Kao glavnu temu današnje sjednice Vlade izdvojio je Ovršni zakon. Predsjednik Vlade kazao je da je taj zakon pripremljen kako bi se postiglo nekoliko ciljeva i uvažile odgovarajuće presude Europskoga suda. Uvodi se načelo kontradiktornosti, koje je također bitno u cijelom postupku, znatno se smanjuju troškovi, čak tri puta za sporove niže vrijednosti, a i do pet puta za sporove više vrijednosti. „Želio bih ovdje istaknuti da smo s problemom blokiranih, dakle jednim velikim društvenim problemom u Republici Hrvatskoj, bili suočeni i da je ovaj korak danas u biti četvrti korak naše Vlade kojeg poduzimamo za rješavanje ovoga problema“, istaknuo je premijer Plenković.
Dodao je da su prva tri koraka poduzeta prošle godine kada je Vlada predložila Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača.„Rezultati su vidljivi. Od 325 tisuća blokiranih tada, danas ih imamo 259 tisuća, a iznos sredstava u blokadi koji je bio zabilježen na FINA-i tada je bio 43,37 milijardi, a danas je 16,63 milijarde. To su efekti ovih zakona“, poručio je premijer Plenković.Naglasio je da novim Ovršnim zakonom Vlada šalje poruku da tom problemu pristupa na sveobuhvatan način i da ga želi riješiti u interesu hrvatskih građana na način da se pomaže onima koji su najugroženiji, s obzirom da su 87 posto ovrha ovrhe nad relativno malim iznosom duga.
Vlada izrazito osjetljiva za problematiku osoba s invaliditetom
S obzirom da je zadnjih dana česta tema u javnosti bio besplatan prijevoz za pojedine kategorije osoba s invaliditetom, premijer Plenković osvrnuo se i na tu temu, kazavši kako su je ispolitizirali pojedini zastupnici SDP-a u raspravi u Hrvatskome saboru.
„Ova Vlada je, načelno gledajući, izrazito osjetljiva za problematiku osoba s invaliditetom, i to smo dokazali od izborne kampanje pa do svih aktivnosti koje poduzimamo, od prava, konzultacija, dijaloga i angažmana, u čemu nam izrazito pomaže zastupnica u Hrvatskome saboru, gospođa Ljubica Lukačić. Zato je dobro da je ministar Butković jučer otišao u Hrvatski sabor jučer i objasnio činjenice. Prvo, da smo već prošle godine, prije nego što je ova rasprava uopće ispolitizirana, smanjili trošak karata i za putnike i za vozila za 90 posto. dakle, nešto što je koštalo 100 je tada koštalo 10, a Zaključkom koji ćemo danas usvojiti i tih 10 će postati nula“, poručio je premijer Plenković.
Naglasio je pritom da je Vlada, za razliku od politikantskih prijedloga oporbenih zastupnika, tome pitanju pristupila na sveobuhvatan način koji će ga regulirati za različite kategorije osoba s invaliditetom.„Sadržaj ovoga Zaključka je u biti budući odgovarajući članak Zakona u prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koji će biti u proceduri tijekom jeseni, pa će se to pitanje i zakonski regulirati“, pojasnio je predsjednik Vlade.Istaknuo je osjetljivost Vlade na ta pitanja, pravovremenu reakciju još prošle godine, cjelovitu reakciju u zakonskom okviru i današnju konkretnu reakciju za osobe s invaliditetom koje žive na otocima, ali i za osobe s invaliditetom s kopna koje idu na određene tretmane na otoke.
„Rješavamo ovo pitanje na najbolji mogući način i ne podliježemo populizmu, ne podliježemo politikantstvu, nego odgovorno i ozbiljno radimo posao na dobrobit hrvatskih građana“, poručio je.
Sućut žrtvama genocida u Srebrenici
Na kraju uvodnoga obraćanja, premijer Plenković kazao je da je danas 24. obljetnica velike tragedije i jednog od najstrašnijih zločina nakon Drugog svjetskog rata koja se dogodila u Srebrenici gdje je ubijeno preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.„Taj je zločin presudom Međunarodnog suda kvalificiran kao genocid. Još jednom, s obzirom da smo uputili i naše izaslanike na dvije komemoracije, želimo izraziti našu sućut prema žrtvama tog strašnog zločina“, kazao je predsjednik Vlade.
Premijer: Ovršni zakon četvrti potez ove Vlade u rješavanju problema blokiranih građana
