Glavni ciljevi Nacionalnog programa reformi su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, a ostvarit će se kroz 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković otvarajući 153. sjednicu Vlade. Naglasio je i da preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta.
Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklome tjednu.
U ime Vlade još je jednom izrazio solidarnost s francuskim narodom povodom velikoga požara koji je učinio ogromnu štetu na katedrali Notre-Dame u Parizu te kazao kako ponudom hrvatske ekspertize u obnovi katedrale, koja je simbol Francuske, Europe i kršćanstva u zapadnoj Europi, Hrvatska šalje snažnu poruku prijateljstva i solidarnosti Francuskoj.
"Iskoristit ćemo ekspertizu koju smo nažalost imali stjecajem okolnosti, a to je zbog velikih materijalnih šteta koje su tijekom Domovinskog rata pogodile brojne spomenike kulture i mnoge sakralne objekte, pri čemu su naši konzervatori i restauratori stekli neprocjenjivo iskustvo obnove, naročito crkava", rekao je Plenković.
Izrazio je i sućut njemačkoj kancelarki Angeli Merkel povodom nesreće u Portugalu u kojoj je poginulo 28 njemačkih turista.
Ulaganje u zdravstveni sustav
Od ostalih aktualnih tema izdvojio je posjet Hrvatskoj Kostajnici gdje su obnovljene kuće koje su stradale prije 13 mjeseci u klizištima.
„Našim angažmanom nove kuće su date u vlasništvo ljudima koji su praktički u nekoliko minuta ostali bez svega“, rekao je premijer i zahvalio svima koji su sudjelovali u rješavanju tog velikog problema.
Osvrnuo se i na, kako je rekao, važan sporazum koji je potpisan u ponedjeljak, o studiji za projekt nacionalne dječje bolnice.
„Želimo napraviti projekt koji će dugoročno riješiti pitanje dječje bolnice u Hrvatskoj. Tim bismo projektom osigurali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i objedinili i pojačali sve moguće pedijatrijske kapacitete aktualnih zagrebačkih bolnica“, rekao je premijer i naglasio da je to prvi korak prema
uspostavljanju nacionalne sveučilišne bolnice.
Poručio je da Vlada nastavlja s ulaganjem u zdravstveni sustav istaknuvši da je dosad u različite bolnice uloženo već dvije milijarde kuna, od čega je 1,7 milijardi iz sredstava europskih fondova.
U tri mjeseca novih 1,23 milijarde kuna za 5 slavonskih županija
Izdvojio je i 8. sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji je održan ovoga tjedna u Novoj Gradiški, kazavši kako je od prethodnoga sastanka u Pakracu konstatiran napredak.
„Od tada smo, dakle u nešto malo više od 3 mjeseca, dogovorili dodatnih 1,23 milijarde kuna projekata. Od ukupne omotnice za Slavoniju, a to je 18,5 milijardi kuna, za sada je ugovoreno 9,7 milijardi kuna“, istaknuo je.
Dodao je da je ova Vlada Projektom Slavonija, Baranja i Srijem kontinuirano pruža ruku tom dijelu Hrvatske i naglasio da su svi župani i saborski zastupnici te ostali članovi Savjeta jako zadovoljni načinom provedbe.
Izrazio je zadovoljstvo što Vladu u tom procesu prati i Svjetska banka s preciznom i detaljnom dijagnozom što se još može učiniti kako bi se bolje fokusirali napori i postigli bolji efekti svih projekata koji se odnose na Slavoniju.
U Novoj Gradiški potpisano je i 18 ugovora vrijednih 422 milijuna kuna, a idući sastanak bit će u Orahovici, za otprilike 3 mjeseca.
Kineska brodograđevna kompanija u Uljaniku i 3. maju
Govoreći o situaciji u brodogradilištima Uljanik i 3. maj, kazao je da je nakon posjeta kineskog premijera dogovoreno da će u Hrvatsku početkom svibnja doći predsjednik Uprave najveće brodograđevne kompanije China Shipbuilding Industry Corporation.
Nakon sastanka vidjet će se kakvi su njihovi dojmovi i što eventualno mogu učiniti u vezi brodogradilišta, dodao je premijer Plenković.
„Ono što je bitno je da smo na temelju političkih razgovora s premijerom Lijem došli vrlo brzo u fazu da će oni posjetiti Hrvatsku“, kazao je.
Najvažnijim točkama današnje sjednice Vlade izdvojio je Nacionalni program reformi i Program konvergencije.
Istaknuo je da Nacionalni program reformi predstavlja kontinuitet Vladine politike koja se sastoji od fiskalne konsolidacije, provođenja strukturnih reformi i privlačenja investicija.
Podsjetio je da je Hrvatska 2017. izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, a prije otprilike mjesec i pol dana izašla je iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Potom je agencija Standard&Poor's Hrvatskoj vratila investicijski kreditni rejting.
Proračun 2018. u suficitu, unatoč jamstvima za brodogradilišta
Nacionalni program reformi dijeli se na tri cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija – koji će se ostvariti kroz 10 reformskih područja, 30 mjera i 100 aktivnosti, rekao je predsjednik Vlade.
Tih 10 reformskih područja su unaprjeđenje poslovnog okruženja, rast investicija, poboljšanje upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, unaprjeđenje javne uprave, poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, jačanje okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije, poticanje demografske obnove, unaprjeđenje sustava socijalne skrbi i osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava.
Govoreći o Programu konvergencije za razdoblje od 2019. do 2022. godine, predsjednik Vlade je naglasio kako on pokazuje da Vlada prepoznaje široke gospodarske trendove i ozračje u svijetu, radi razumne projekcije, a politika joj se temelji na zdravom rastu. Dodao je da Vlada troši onoliko koliko ima i trudi se, kada to može, uštedjeti.
Podsjetio je da je ova Vlada bila prva nakon 1998. koja je ostvarili visoki proračunski višak u 2017. od 2,9 milijardi kuna.
Preliminarni podaci pokazuju da bi u 2018. godini višak proračuna opće države trebao biti 758 milijuna kuna, unatoč 2,5 milijarde kuna državnih jamstava za brodogradilišta.
Premijer Plenković očekuje i daljnje smanjenje udjela duga opće države u BDP-u na 74,6 posto, a 2022. godine trebao bi biti 62 posto.
Istaknuo je kako bi gospodarski rast u 2019. trebao biti 2,5 posto.
"To je zdravi rast i nije temeljen na zaduženju i povećanju duga, nego obrnuto - manje zaduženja i duga, a zdravi i kontinuirani rast", poručio je.
