Po završetku sigurnosne konferenciju u Munchenu, u intervjuu za HTV, predsjednik Vlade Andrej Plenković govorio je o naglascima konferencije, održanim bilateralnim susretima, hrvatskoj odlučnosti u nabavi borbenih zrakoplova kao i očekivanjima od idućeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, evo kako je tekao.
Cijela Münhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima te predstavnicima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta. Pitanje globalnoga upravljanja, funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanja kriza i energetska pitanja bile su teme koje su dotaknute danas, pa i u glavnim govorima koji su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.
U protekle dvije i pol godine polako se približavaju stajališta SAD-a i Europe vrlo široko govoreći. Međutim, postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Za nas, kao zemlju koja je i dio NATO-a, saveznik SAD-a i naših europskih partnera te članica Europske unije, važno je da nastavimo raditi na tome da SAD postanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega - sigurnosti.
S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarali ste u doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjeveroatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.
- Mi smo članica NATO-a, sada će u travnju biti 10 godina od summita u Strasbourg-Kehl. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu na summitu u Londonu ove godine u prosincu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran, odnosnu kolektivnu sigurnosti te podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu. Želimo da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome, Vlada je od 2016. u više navrata povećavala izdvajanja za obranu. Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u. Ona je pozitivno primljena, i u godinama pred nama, a to je otprilike negdje do 2024. -2025. nastojat ćemo, u okvirima ekonomskih i financijskih mogućnosti, izdvajati ukupnih 2 % BDP-a.
Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F 16, idemo li u nabavku novog zrakoplova, kada, pod kojim uvjetima? Čuli smo da ministar Krstičević navija za to da to bude zrakoplov zapadnoga tipa?
- Vidjeli ste da je većina u Saboru uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju te podržala Vladu i ministra Krstičevića. Vlada podržava sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Što se tiče tipa zrakoplova, on je kao i zadnji put, na temelju studije koju su napravili stručnjaci Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo na ovoj velikoj konferenciji gdje dolaze ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili prigodu za razgovor i s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba. Oni su i dalje zainteresirani, i mi ćemo u sljedećim mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo novi proces koji bi u vremenski razumnom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju modernizacije ratnog zrakoplovstva.
Na konferenciji ste sudjelovali na panelu o budućnosti Europe gdje je glavna tema bila Europska unija nakon Brexita. Hrvatskoj je u interesu uređen izlazak Velike Britanije iz Europske unije.
- Svima je u interesu uređen izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije. Ja sam ovdje vrlo jasno na panelu s glavnim pregovaračem EU-a za Brexit Barnierom kazao da je ovaj proces loš po svemu. Izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz Unije gubi i UK i njeni građani, gubi i Europska unija globalno gledajući. Nažalost, jedna velika zemlja, stalna članica Vijeća sigurnosti, nuklearna sila, prvak slobodne trgovine se bavi jednom temom više od dvije i pol godine zbog pogrešne procjene premijera Camerona prije šest godina. Sada kada se to već dogodilo, radi sigurnosti, gospodarskih pitanja, građana i financijske stabilnosti, puno je bolje da se postigne sporazum u kojem bi taj izlazak bio uređen te reguliran sporazumom o povlačenju. U ovom trenutku loptica je na strani Londona gdje se svaki dan odvijaju razgovori i konzultacije unutar britanskog parlamenta. Idućeg tjedna niz predstavnika britanske vlade bit će u Bruxellesu i nakon toga ćemo vidjeti o čemu će nas izvijestiti naši partneri.
S povjerenikom Europske komisije za proračun Guenther Oettingerom razgovarali ste o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a. Može li Hrvatska tijekom svojega predsjedanja utjecati na to kako će se trošiti europski novac u idućem proračunskom razdoblju.
- Naravno da može, to radi i sada, a to će sigurno i nastaviti. Mi smo već sada dio tzv. Tria predsjedništava; trenutno Rumunjska predsjeda Vijećem EU-a, nakon nje Finska, a potom od prvog sljedećeg siječnja iduće godine Hrvatska. Višegodišnji financijski okvir bit će zaključen za vrijeme hrvatskog predsjedanja, riječ je o sedmogodišnjem proračunu od 2021. do 2027. godine. Ono što je nama kao državi važno u ovoj fazi je da se zadrže visoka sredstva za kohezijsku politiku i smanjivanje nejednakosti, podršku poljoprivrednicima, a isto tako i za nove izazove s kojima je Unija suočena. To su pitanja sigurnosti, migracija, jačanja granice, vanjskopolitičkih aktivnosti te investiranja u mala i srednja poduzeća te mlade, kao i zapošljavanje i obrazovanje.
Sve su to teme na kojima će Hrvatska inzistirati, a posebno na realizaciji strateških infrastrukturnih projekata poput Pelješkog mosta, modernizaciju zračnih luka, investicija u željezničku infrastrukturu, cestovnu infrastrukturu ili pak aglomeracije vodno-komunalne koji se rade diljem Hrvatske i koje bez tih sredstava, niti hrvatski gradovi, niti hrvatska država ne bi bili u stanju financijski izdržati.
Izvor: PVRH
