Jesensko zasjedanje i prva redovna sjednica novog, 10. saziva Hrvatskog sabora počela je aktualnim prijepodnevom na kojem su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovarali na 41 pitanje saborskih zastupnika. Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat kazao je da su zakonom o obnovi Grada Zagreba pobrojani izvori financiranja koji su trenutno dostupni, odgovarajući zastupniku Dariu Zurovcu na pitanje iz kojih se izvora i kojom dinamikom misli financirati obnova objekata oštećenih u potresu. "Mi ćemo u sljedećih 30 dana kroz program mjera definirati prioritete i oni će biti sukladni izvorima financiranja", dodao je.
Ravnatelj Vinogradske bolnice bira se sukladno natječaju
Zastupnik Sinaša Hajdaš Dončić upitao je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o novom ravnatelju Vinogradske bolnice, podsjetivši na objavljenu snimku razgovora ministra zdravstva Vilija Beroša i Dijane Zadravec. Premijer je rekao da on nije bio sudionik tih razgovora te da što se tiče odabira ravnatelja, on se bira na natječaju sukladno zakonu.
"Tako je inače i tako će biti u drugim situacijama", istaknuo je Plenković te Hajdašu Dončiću spočitnuo da ga nije vidio da je predsjednika Republike Milanovića prijavljivao Povjerenstvu za sukob interesa zbog njegova puta u Albaniju."Što se tiče kreativnosti, nisam vidio da ste išli prijavljivat Milanovića oko puta u Albaniju. Poznati ste kao suspendirani član Predsjedništva SDP-a i notorni prijavitelj Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Želim vam puno uspjeha u vašoj dinamičnoj i nadasve živahnoj unutarstranačkoj kampanji”, poručio mu je. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je, odgovarajući Ivanu Celjaku na pitanje o otkazima u Rafineriji Sisak, poručio kako Vlada ne želi i ne može utjecati na poslovne odluke Ine. Što se tiče radnika Rafinerije razgovori ide u nekoliko smjerova, dio će ostati u Sisku, dio će preći u Rafineriju Rijeka, a za dio radnika planira se zbrinjavanje putem otpremnima, rekao je Ćorić.
Natječaj za borbeni zrakoplov nema veze s pregovorima na Europskom vijeću
Premijer Plenković odbacio je tezu da je Hrvatska na Europskom vijeću dobila 22, 5 milijardi eura, jer je on obećao francuskom predsjedniku Emanuelu Macronu da će se kupiti francuski borbeni zrakoplovi te ustvrdio da Most takvim tezama potvrđuje da vodi kavansku demokraciju. "To je jedna nebuloza, nikakve veze nema natječaj za višenamjenski borbeni zrakoplov s pregovorima koje u ime Vlade vodim na Europskom vijeću o višegodišnjem financijskom okviru koji se počeo raspravljati u svibnju 2018.", odgovorio je premijer zastupniku Zvonimiru Troskotu kojeg je zanimalo je li možda premijer dao uvjetovani prihvat kupovine francuskih zrakoplova kako bi dobili pomoć EU.
Fasciniran sam danas vama debitantima, rekao je Plenković, preporučivši mu da "radi higijene u javnosti" ne izlazi s takvim tezama, jer one su krive i netočne, a njega kao novog zastupnika "dekredibiliziraju". Predsjednik Vlade podsjetio je i da za nabavku borbenih zrakoplova nisu stigle dvije, nego četiri ponude, uz spomenute, tu su i ponude Švedske i Izraela.
"Te jeftine, lažne trikove, aluzije na nekakve dogovore u nekim mračnim kuloarima - da iz europskog proračuna dobivamo 22, 5 milijarde eura ili 170 milijardi kuna - da bi onda zbog nevjerojatne vremenske bliskosti kupili Rafale, to ne može nitko drugi izmisliti, neko kreativci u Mostu", kazao je.
Saborska zastupnica Mirela Ahmetović upitala je predsjednika Vlade o suradnji HDZ-a i Milana Bandića. "Ne znam zašto vi, koji dolazite s otoka Krka, otvarate temu koja nema veze s tom izbornom jedinicom", rekao je Plenković dodavši da pitanja o Zagrebu postavlja u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. "Vaše aluzije o političkoj zaštiti razotkrivaju kako vi na to gledate", kazao je i predložio joj temu o, primjerice, LNG-u.
Želim da se tema oko vjetroelektrana potpuno rasvijetli
Premijer Plenković poručio je kako želi da se tema oko vjetroelektrana potpuno rasvijetli, odgovarajući zastupnici Ivani Posavec Krivec na upit o dogovoru povlaštenih cijena za vjetroelektrane u kabinetu ministra Tomislava Ćorića. "Što se tiče borbe protiv korupcije, najbolja borba je da DORH, USKOK, PNUSKOK i policija rade svoj posao u potpunosti samostalno i profesionalno i da njihov rad donosi rezultate", istaknuo je Plenković. U vezi moguće odgovornosti Ćorića kaže kako želi da se tema vjetroelektrana rasvijetli i razmota klupko od 2003., kada je projekt krenuo.
"'Ajmo staviti sve na stol pa vidjeti tko je i kakve odluke donosio", kazao je Plenković, dodavši da se ministar Ćorić više puta o tome očitovao i da, koliko razumije, nije imao ništa s tim. Odgovarajući zastupnici Sandri Benčić, ministar Tomislav Ćorić potvrdio je da se sastajao s investitorima, ali negira da je o tome razgovarao s Josipom Rimac, dok je za Validžića kazao da nije sudjelovao u donošenju tog rješenja.
Ministar Malenica najavio racionalizaciju javne uprave
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nabrojao je mjere koje je Vlada poduzela za spas gospodarstva te najavio da će nastaviti apelirati na leasing kuće da za tvrtke koje se bave povremenim prijevozom putnika odobre moratorij na kamate. "Nismo za to nadležni, ali smo apelirali na leasing kuće da prihvate taj prijedlog, dio ih je to prihvatio", kazao je Butković odgovarajući zastupniku Peri Ćosiću. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak obećala je, vezano za korištenje EU fondova, da će nastaviti tražiti rješenja kako bi se jedinicama lokalne samouprave omogućili dodatni izbori sufinanciranja lokalnih projekata, kao i da će se nastaviti kroz projekte ulagati u otoke.
Ministar pravosuđa Ivan Malenica najavio je zakonske izmjene radi racionalizacije javne uprave. Izmjenama zakona smanjit će se broj zamjenika lokalnih dužnosnika za 645, broj članova lokalnih predstavničkih tijela za 20 posto, a lokalne jedinice fiskalno ojačati za oko 100 milijuna kuna, kazao je.
Naša politika je da hrvatske granice čuva policija
Predsjednik Vlade poručio je kako u ovom trenutku ne vidi nijedan opravdani razlog za angažiranje Hrvatske vojske na čuvanju hrvatske granice od ilegalnih prelazaka migranata. "Naša politika je da hrvatske granice čuva policija, više od 6.000 policajaca je danonoćno čuva", rekao je premijer zastupniku Miru Bulju koji je upozorio da ljudi Dalmatinskoj zagori nisu sigurni od ilegalnih migranata, te upitao hoće li se iskoristiti zakonska mogućnost te uputiti vojska na granicu. Plenković je kazao kako "za sada" ne postoji nijedan opravdani razlog za angažiranje vojske, ali da "ako ikada neke hipotetske okolnosti budu takve da zadaće koje radi policija budu takvog obujma da ih ona samostalno ne bude mogla obavljati, možemo razmotriti i druge opcije, no sada to nije slučaj“. Premijer je potvrdio da određeni migracijski pritisak postoji te naglasio da se istinska obrana od mogućeg novog vala treba formirati na granici Grčke i Turske, eventualno Bugarske i Turske.
U mandatu ove Vlade možemo uvesti euro
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izrazio je uvjerenje da tijekom mandata sadašnje Vlade Hrvatska može uvesti euro. Ništa se neće dogoditi preko noći, ispred nas je još jako puno posla, odgovorio je Marić zastupniku Krunoslavu Katičiću.Naglasio je i kako će Vlada za iduću godinu predložiti državni proračun koji će biti vjerodostojan i odgovoriti na izazove koji nas čekaju, poslati jasnu poruku da planira ispunjavati konvergencijske kriterije, ne samo zbog procesa uvođenja eura, nego zato što smatra da je potrebno da Hrvatska ima jaku fiskalnu politiku.
Zastupniku Damiru Habijanu, koji se zanimao planira li se nastaviti praksa subvencioniranja stambenih kredita, ministar Darko Horvat je odgovorio kako je Vlada od 2017. za tu namjenu iz proračuna izdvojila 243 milijuna kuna. Više od 13 tisuća obitelji na ovaj je način riješilo stambeno pitanje, (u tim objektima) rođeno je više od 1750 djece, kazao je Horvat koji i za danas objavljeni natječaj očekuje više od tri tisuće prijava. Marinu Lerotiću, kojega je zanimala sudbina BAT-ove tvornice u Kanfanaru, premijer je odgovorio kako ministar financija vodi razgovore s predstavnicima BAT-a te je uvjeren da će se naći rješenje.
Vlada je angažirana, razgovori traju, siguran sam da ćemo doći do kvalitetnog okvira i za radnike i da kompanija ostane na našem tržištu. Vlada će za BAT pronaći rješenje, rekao je Plenković.
Reforma zdravstva ključna zadaća ministra Beroša
Reforma zdravstva ključna je zadaća ministra Beroša u ovom mandatu, on će se tome posvetiti 100 posto, uz sve aktivnosti koje se tiču suzbijanja koronavirusa, odgovorio je premijer zastupniku Milanu Vrkljanu, koji je upitao što će se napraviti u zdravstvu da se sustav uredi. Pozivam Vas kao liječnika i osobu koja se razumije u ovu temu da u razgovoru s ministrom i kroz nadležni odbor date inicijative koje će pridonijeti smanjenju duga, rekao je premijer.
Predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje kako će otkrivena afera o namještanju državnih stručnih ispita imati i pozitivan učinak. Dio penalne politike je i prevencija, odvraćanje, vjerujem da mnogi koji su pomislili takvo nešto napraviti u budućnosti to više neće i to je dobro, odgovorio je premijer zastupnici Vesni Nađ koju je zanimalo što je poduzeto da se dužnosnike onemogući u trgovanju utjecajem. Marijani Puljak, koja je ustvrdila da su poduzetnici opterećeni velikim parafiskalnim nametima i porezima te predložila ukidanje obveznog članstva u HGK, HOK, HTZ-u, predsjendik Vlade je odgovorio kako su u prvom mandatu njegove Vlade samo porezna rasterećenja iznosila više od 9 milijardi kuna. Primijetio je kako "postoje određeni krugovi" koji bi htjeli da prihodi tih komora "budu nula", ne bi li možda neki drugi dobili prostor za djelovanje. Sve te komore i udruge imaju neki smisao, takve organizacije imaju mnoge zemlje, mogu li njihovi troškovi biti manji, mislim da mogu, kazao je Plenković, navodeći kako u HKG traje proces velike racionalizacije.
Nije realno beskrajno otpisivati obveze
Predsjednik Vlade poručio je zastupniku Peđi Grbinu, kojeg je zanimalo kada će moratorij na kredite postati obveza za banke i hoće li se produžili moratorij na ovrhe, kako nije realno beskrajno otpisivati obveze, jer se krediti i računi moraju plaćati. "Obveze koje građani i pravne osobe preuzimaju moraju se ispunjavati, znači ne može biti nekih otpisa privatno ili preuzetih obaveza beskrajno, to jednostavno nije realno. Trebaju se plaćati računi i krediti, ne može država baš reći velika je globalna kriza i sad nitko više ništa ne može plaćati", kazao je Plenković.
Naveo je da su iz Vlade poduzeli aktivnosti prema bankama te s javnim bilježnicima razgovaraju o tome kako građanima olakšati situaciju. "U krizi dati novac za plaće da, ali zaboraviti sve privatne obveze koje ljudi preuzimaju jednostavno nije realno", rekao je premijer. Predsjednik Vlade podsjetio je da je na dan 31. kolovoza u Hrvatskoj bilo više zaposlenih nego prije epidemije koronavirusa. "Protivim se tezama onih koji kreiraju paniku u ekonomskom i financijskom smislu kad je Vlada pravodobno poduzela mjere da ne dođe do većeg gubitka radnih mjesta i rasta nezaposlenosti", poručio je.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je daljnje mjere primjerice za mikropoduzetnike te za financiranje kraćeg radnog vremena. Na pitanje Sabine Glasovac oko slučaja zapošljavanja u školi u Zagvozdu, premijer Plenković je kazao kako ne zna detalje o tom slučaju, ali da mu ne djeluje "baš normalno i uobičajeno". Dodao je da nije jednostavno s pozicije Vlade i ministra znanosti i obrazovanja imati uvid u sve detalje natječaja u gradovima i općinama.
Policija u 2020. spriječila više od 16 tisuća ilegalnih ulazaka u Hrvatsku
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, odgovarajući na upit Maria Kapulice o ilegalnim migracijama, složio se da je to jedan od najvećih izazova za Hrvatsku. Ove godine policija je spriječila više od 16 tisuća ilegalnih ulazaka u Hrvatsku, podneseno je 406 kaznenih prijava za 374 osobe koje su sudjelovale u organiziranju ilegalnog ulaska i prelazaka preko Hrvatske, naveo je Božinović i dodao da je policija dosad uhitila više od 2000 organizatora, od kojih su 30 posto hrvatski državljani. Poručio je da će Hrvatska nastaviti štititi granice u skladu s domaćim i europskim zakonodavstvom. Ministrica turizma Nikolina Brnjac osvrnula se na dobre turističke rezultate u vrijeme epidemije koronavirusa. "Rezultati su dobri, posebice u srpnju i kolovozu, kumulativno smo ostvarili 53 posto prometa u odnosu na prošlu godinu", kazala je. Istaknula je i kako su smještajni kapaciteti bili zadovoljavajuće popunjeni te da je sezona bila izuzetno dobra jer se na vrijeme počelo s epidemiološkim mjerama i olakšao dolazak turista u Hrvatsku.
Izvor: Hina/Vlada
