Drugog dana posjeta Davosu, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na Neformalnom okupljanju svjetskih gospodarskih lidera u sklopu kojeg je održana rasprava na temu "Uzlazna Europa", a potom je održao i niz bilateralnih susreta.
U izjavi medijima, premijer Plenković ocijenio je razgovore u Davosu izrazito korisnima zbog jačanja bilateralnih odnosa, ali i pozicioniranja Hrvatske u svijetu, osobito u kontekstu aktualnog predsjedanja Europskom unijom.
Govoreći o panelu na kojem je sudjelovao, izvijestio je da je bilo riječi o budućnosti Europe, kombinirajući jačanje političkoga položaja Europe, ali isto tako i njezine uloge kao jednog od glavnih trgovinskih aktera Unije.
Predsjednik Vlade smatra da Europska Unija mora pokazati vodstvo i u načinu upravljanja svijetom i učiniti stvari za interes njezinih kompanija i građana, vodeći računa, dodao je, o društvenoj odgovornosti koja se prožima kroz cijeli 50. Svjetski gospodarski forum.
Na Svjetskom gospodarskom forumu i o pitanju demografije
"Pitanje društvene odgovornosti prožima se kroz cijeli ovaj 50. Svjetski gospodarski forum, u kojemu se mora uzeti u obzir izazove poput klimatskih promjena, ili pak teme koju je Hrvatska nametnula na Europskom vijeću, a i ovdje je većina kolega spominje, a to je pitanje demografije, odnosno odlaska ljudi iz ruralnih područja u urbana ili pak iz slabije razvijenih članica u razvijenije", pojasnio je premijer.
Istaknuo je da je ta tema sada usvojena u raspravama niza kolega što nije bio slučaj prošle godine.
Odgovarajući na pitanja novinara predsjednik Vlade kazao je da je na sastanku s predsjednikom Uprave Applea Timom Cookom bilo riječi i o oporezivanju velikih tehnoloških tvrtki. Podsjetio je da je nekoliko zemalja na razini Unije počelo uvoditi poreze, a to je bila tema razgovora i s francuskim ministrom Le Maireom.
Isto tako, kazao je premijer, iskoristili smo priliku i za razgovor o tome da se Apple koji je vrlo popularan u Hrvatskoj u konačnici i u našoj zemlji uspostavi sa svojim izvornim dućanima, a ne samo sa franšizama. Dodao je da je bilo je riječi i o pružanju usluga na način kako je to i u drugim članicama Europske unije.
"On i njegovi suradnici su vrlo dobro razumjeli poruku, napravit ćemo follow-up za koji mjesec pa ćemo vidjeti ima li napretka", rekao je.
Upitan o stavu Hrvatske po pitanju oporezivanja velikih tehnoloških tvrtki, premijer smatra da je to sigurno jedan prostor gdje postoji mogućnost oporezivanja. Ocijenio je da ne bi bilo dobro da to dovede do novih barijernih ratova i da rezultira s uvođenjem protumjera, pogotovo svojevrsnih represalija od strane Sjedinjenih Američkih Država.
"Mi smo ključni partneri i u politici, sigurnosti, gospodarstvu i moramo pronalaziti rješenja. Ono što smatram da bi trebao iskoristiti su forumi gdje zajedno raspravljamo o tim temama. Jedan od takvih foruma je OECD, u okviru kojeg bi se trebala pronaći rješenja za ovakve situacije gdje ne bi bilo snažnih nacionalnih poteza koji onda izazivaju reakciju", kazao je Plenković.
Predsjednik Vlade rekao je da sa slovenskim premijerom Marjanom Šarecom nije razgovarao o članstvu Hrvatske u OECD-u.
Hrvatska sve više uključena u tijela OECD-a
"Tema je više bila hrvatsko predsjedanje Europskom unijom i naši bilateralni odnosi, za koje mislim, kako vrijeme protječe, da moramo tražiti rješenje i izaći iz sjene tog neriješenog graničnog pitanja. To je za nas i Sloveniju jedino ispravno", poručio je Plenković.
Što se tiče hrvatskog članstva u OECD-u, predsjednik Vlade je pojasnio da je riječ o organizaciji u kojoj je najmanje sustavan put do članstva.
"Uvijek se gleda s kojeg kontinenta, koja zemlja i u kojem trenutku. U Europi od zemalja koje nisu članice ostale su Rumunjska, Bugarska i Hrvatska, a ima nekoliko latinskoameričkih zemalja koje žele članstvo", rekao je.
Nama je bitno, istaknuo je premijer, da smo sve više uključeni u tijela OECD-a, da preuzimamo njihove dokumente, konvencije i akte koji dižu kvalitetu poslovanja i povjerenja u Hrvatsku kao u pravno i gospodarsko okruženje u koje je dobro investirati.
Kazao je da Hrvatska sigurno nije sljedeća članica koja će ući u OECD.
"Kao i prema Schengenu, tako i prema OECD-u Rumunjska i Bugarska su pokazale interes prije nas. Mislim da će se to na kraju dogoditi po nekim skupinama 2+2+2", zaključio je premijer.
Inicijativa tri mora
Upitan o Inicijativi triju mora, u kontekstu današnjeg sudjelovanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na panelu pod nazivom "Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe", koji je održan na marginama Svjetskog gospodarskog foruma, predsjednik Vlade Plenković je kazao da je dobro da je predsjednica u Davosu.
Dodao je da je dobro da je Hrvatska, uz Poljsku i Rumunjsku, s kojima imamo izvrsne odnose, referentna točka Inicijative: Poljska na Baltiku, Rumunjska na Crnom moru, Hrvatska na Jadranskom moru.
Neki od razloga radi kojih treba nastaviti s Inicijativom su što sve te zemlje još love korak s ovima u zapadnoj Europi.
"To je ono što je nama slično. Neki su malo duže u Uniji pa su više koristili europskih sredstava, pa su brže napravili taj element hvatanja koraka. Mi idemo u tom smjeru. Mislim da smo pokazali vrlo kvalitetan interes na svim dosadašnjim summitima," kazao je Plenković, dodavši da je uz predsjednicu na tim sastancima uvijek bio ministar gospodarstva ili energetike i okoliša koji također vode računa o tim projektima.
Rekao je da će, kada dođe vrijeme, o Inicijativi razgovarati s izabranim predsjednikom, a također će razmotriti i pitanje eventualne uplate sredstava u zajedničke fondove.
"Glavni cilj takvih inicijativa je privući privatne investitore. One imaju karakter okupljanja, a institucionalnu financijsku pomoć pruža Europska komisija, EBRD, Europska investicijska banka ili neka druga međunarodna financijska institucija," dodao je.
Sedmogodišnji proračun pratit će ambicije EK
Spomenuo je izjavu utemeljitelja Svjetskog gospodarskog foruma gospodina Schwaba i nastup švicarske predsjednice iz koje je vidljivo koliko je svima usađena svijest da se ne može ići isključivo za stalnim profitom nego da postoji ozbiljna društvena odgovornost.
"Ako toga nema, dolazi do razmaka između onih koji imaju više i koji imaju manje. Onih koji se osjećaju na rubu, koji se osjećaju isključeni, koji se ne osjećaju povezani i onih koji se osjećaju u ekonomski podređenijem položaju", rekao je.
Upitan hoće li na tom tragu, smanjivanja razlika, biti i novi europski proračun, predsjednik hrvatske Vlade istaknuo je da su svi novi izazovi, poput migracija ili klimatskih promjena u interesu građana.
"Naša zadaća je da, osim rješavanja Brexita koji će vjerojatno biti zaokružen za desetak dana – da taj novi proračun za narednih sedam godina prati ambicije Komisije koja je počela s radom prije manje od dva mjeseca na način da cijela ideja zelenoga plana bude pokretač transformacije europskog gospodarstva. To je cilj i to je ono što moramo vidjeti kao pozitivnu šansu", rekao je Plenković.
Ponovio je još jednom da nije isto kada se novim izazovima prilagođavaju industrije snažnih zapadnih zemalja koje su živjele u demokracijama, razvijale se od Marschallova plana na dalje i one koje su bile dio socijalističkog sustava.
"Niti je ta njihova industrija jednaka ovoj koja je bila na zapadu, a niti su imali dovoljno vremena, pa ni sredstava da se prilagode," dodao je, zaključivši da u tom proračunu moramo naći način da se prilagode oni koji nisu bili u mogućnosti brzo napraviti potrebne promjene.
Zamoljen da komentira novinske napise o novoj kući ministra Kujundžića, premijer je rekao da će sutra razgovarati s ministrom, a što se tiče suđenja Milanu Bandiću, Plenković kaže da pravni procesi trebaju ići svojim putem.
"Mi se u to ne miješamo, to nema nikakve veze niti s Vladom niti s HDZ-om", istaknuo je.
Niz bilateralnih susreta
Tijekom dana predsjednik Andrej Plenković održao je niz bilateralnih susreta.
Francuskom ministru gospodarstva i financija Bruni Le Maireu predsjednik Vlade predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Razgovarali su i o novom europskom proračunu, digitalnom oporezivanju te europskom zelenom planu.
Predsjednik Vlade sastao se i s predsjednikom Svjetskog gospodarskog foruma Børgeom Brendeom s kojim je razgovarao o organizaciji posebne konferencije, koja će se održati u okviru sastanka na vrhu u Zagrebu 6. svibnja, a bavit će se gospodarskim i političkim temama važnim za budućnost Hrvatske i jugoistoka Europe.
S predsjednikom Vlade Gruzije Giorgijem Gakharijom premijer Plenković razgovarao je o političkoj i gospodarskoj suradnji Hrvatske i Gruzije i prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije te ciljevima sastanka na vrhu EU-a i zemalja Istočnog partnerstva koji će se održati u lipnju u Bruxellesu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković s direktorom za korporacije i investicijsko bankarstvo J.P. Morgana i bivšim talijanskim ministrom gospodarstva i financija Vittoriom Grillijem razgovarao je o dugogodišnjoj uspješnoj suradnji, investicijskim prilikama u budućnosti te gospodarskim izazovima.
S glavnim tajnikom OECD-a Angelom Gurriom predsjednik Vlade razgovarao je o prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije i važnosti multilateralnog rješenja za pitanje digitalnog oporezivanja.
Prigodom susreta s izvršnom direktoricom Visa Europe Charlotte Hogg bilo je, također, riječi o prioritetima hrvatskog predsjedanja, proširenju dostupnosti financijskih usluga te učinkovitosti i uređenju globalnog sustava plaćanja.
Predsjednik Vlade sastao se i s predsjednikom Vlade Nizozemske Markom Rutteom s kojim je razgovarao o bilateralnoj suradnji, prioritetima hrvatskog predsjedanja te pripremama za zagrebački sastanak na vrhu.
S dekanom INSEAD-a u Singapuru Ilianom Mihovom razgovarao je o suradnji u obrazovanju i usavršavanju stručnjaka na vodećim pozicijama u javnom i privatnom sektoru.
S predsjednicom Uprave Booking.com Gillian Tans, Plenković je razgovarao o nastavku daljnje suradnje, nakon još jedne rekordne turističke sezone u Hrvatskoj.
Novoj čelnici MMF-a Kristalini Georgijevoj premijer Plenković čestitao je na preuzimanju vodeće dužnosti u MMF-u, a razgovarali su o suradnji s Hrvatskom, Akcijskom planu za ERMII i stabilnosti globalnog monetarnog sustava.
S potpredsjednikom EIB-a Alexom Stubbom razgovarao je o realizaciji projekata u RH, ulozi EIB-a kao “klimatske banke” i Green dealu te planovima za Konferenciju o budućnosti Europe.
Predsjednik Vlade također se susreo s Hrvatima koji sudjeluju na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu - Iskrom Reić iz Astra Zeneca, direktorom Cleveland Clinic dr. Tomislavom Mihaljevićem te Davorom Lukšićem.
