Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas se u Strasbourgu sastao s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović-Burić. Nakon što je potom zastupnicima Europske pučke stranke u Europskom parlamentu predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, uoči predstavljanja tih prioriteta na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta, predsjednik Vlade dao je izjavu za hrvatske medije.
Četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja i četiri najvažnija politička dosjea
"To su ona četiri hrvatska prioriteta, Europa koja se razvija, koja povezuje, koja štiti i koja je globalno utjecajna, to su i ključne teme oko ova četiri najbitnija politička dosjea, a to su dovršiti Brexit tijekom siječnja, pripremiti se za pregovore o novim odnosima, raditi zajedno sa Charlesom Michelom na novom Višegodišnjem financijskom okviru, održati sastanak na vrhu zemalja jugoistočne Europe i Europske unije u Zagrebu – otvoriti temu proširenja na naše susjedstvo, i lansirati, zajedno sa drugim institucijama, Konferenciju o budućnosti Europe koja u sljedeće dvije godine treba biti pravi okvir za sadržajnu raspravu o tome kakvu Europu treba graditi nakon što jedna velika članica napusti organizaciju za doslovno tri tjedna", uvodno je današnje aktivnosti rezimirao Plenković.
Upitan o sutrašnjem izlaganju u Europskom parlamentu, predsjednik Vlade kazao je da će europskim parlamentarcima temeljito predstaviti program. Najavio da će osim njega govoriti i nova predsjednica Europske komisije kako bi se vidjela povezanost naših prioriteta i njezinog plana za Europu i onoga što se želi zajednički ostvariti u prvih šest mjeseci.
"Za uspjeh nove Komisije jako je važna nova suradnja s državom koja predsjeda, koja vodi Vijeće i koja može ubrzati cijeli zakonodavni proces, pa i političke rasprave koje će dovesti do konkretnih rezultata",
"Na neki način mi bismo trebali biti ključ uspjeha u prvih sto i nešto dana nove Komisije", zaključio je.
Bolje prezentiranje uspjeha Vlade
Kazao je da će Vlada raditi na još boljem prezentiranju rezultata svoga rada. Podsjetio je da je Vlada prije četiri godine imala četiri bitne točke i da su sve četiri ostvarene: zemlji je osigurana politička stabilnost što je dovelo do ostvarenja drugog cilja – gospodarskog rasta i to rasta, za razliku od ranije Vlade koji je bio zasnovan na zaduživanju.
"Imate zemlju koja ima zdrav rast, a pritom najbrže od svih članica Europske unije smanjuje javni dug, povećava zaposlenost, smanjuje nezaposlenost, bolje apsorbira europske fondove, za dva stupnja podiže kreditni rejting na investicijski, što utječe na zaduživanje ne samo društava, dakle gospodarstva, nego i građana, plus porezna rasterećenja.
Ali što mi više o tome govorimo, imam dojam da to malo tko percipira, da ne govorim o tome da će plaće u našem mandatu rasti i u državnom i privatnom sektoru za 18,3% čime se niti jedna Vlada nije mogla pohvaliti.
Treća stvar je društvena solidarnost. Po društvenoj solidarnosti, svi aspekti koji god se odnose na resore – u tom smo pogledu napravili ogromne iskorake, da ne govorim o demografiji, o rodiljnim i roditeljskim naknadama, stambenom subvencioniranju, poreznom rasterećenju za mlade. Vidjeli ste, nema poreza na dohodak do 25., 50% poreza na dohodak od 25. do 30. godine.
Četvrti element je bio sigurnosni aspekt gdje smo uložili i u branitelje i u vojsku i u policiju i u sigurnost granica, a ne znam više što bih kazao o međunarodnom pozicioniranju pa da ljudi u Hrvatskoj prepoznaju kakav nam je međunarodni i europski položaj danas".
Vlada poduzima niz aktivnosti za pomoć najugroženijima u suradnji nekoliko ministarstava
Upitan o programu Vlade kojim je obećana obnova i izgradnja domova za starije i nemoćne osobe, predsjednik Vlade kazao je da je u programu navedeno jačanje deinstitucionalizacije kao i jačanje potpore u smislu decentralizacije lokalnim jedinicama koje trebaju investirati u domove za starije.
"Mi smo u našem mandatu, koliko ja znam, sigurno dovršili dva doma, jedan je na Hvaru u Starom Gradu, drugi je u Glini. Jednog je poduprlo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Splitsko-dalmatinska županija, a drugi je podupro Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje.
Ono na čemu mi radimo u tom smislu, a nažalost, u vrijeme planiranja i programiranja ove financijske perspektive nije bilo mogućnosti apsorbirati europska sredstva kroz odgovarajuće fondove za izgradnju domova za starije, su razni programi koji su išli za time da ljudi, primjerice u ruralnim sredinama, koriste program Zaželi, da na tržište rada vratimo žene u dobi od pedeset i više godina, da se pomaže onima koji su najugroženiji kao i niz drugih aktivnosti koje Ministarstvo uz potporu drugih ministarstava, osobito Ministarstva rada i Ministarstva regionalnog razvoja poduzima.
U hrvatskom društvu ne smije biti anarhije, nitko ne smije uzimati pravdu u svoje ruke i raditi izvan zakona
Premijer Andrej Plenković odgovorio je na pitanje kako komentira javnu podršku osumnjičeniku za trostruko ubojstvo u Splitu i je li to iskazivanje nepovjerenja u institucije pravne države-
"Ne smije biti anarhije u hrvatskom društvu. Nitko ne može uzimati pravdu u svoje ruke i raditi nešto van zakona. To ne dolazi u obzir. Takve pojave ne smiju biti pojave niti koje se događaju, a kamoli da dobivaju društvenu potporu. Tome moramo reći ne.
Kao predsjednik Vlade, ako hoćete i kao pravnik, to je anarhično ponašanje van okvira pravne države i ne smije biti obrazac ponašanja i neće biti obrazac ponašanja u Republici Hrvatskoj", naglasio je premijer.
"Oni kriminalci koji se bave trgovinom drogom, dilanjem, uništavanjem života mladih generacija, de facto njihovim navođenjem na skretanje s normalnog, zdravog, razvojnog puta svoga života, čine ogromnu štetu našem društvu. I sve institucije, hrvatska policija, Državno odvjetništvo svi koji se time bave, socijalne, zdravstvene i obrazovne institucije moraju raditi zajednički na suzbijanju takvih mreža koje truju mlade u hrvatskom društvu i protiv toga se moramo boriti", smatra Plenković.
Zadaća je države i svih tijela da rade na razbijanju kriminala
Ocijenio je da je reakcija policije bila brza. Praktički su sva ubojstva koja su se dogodila u Hrvatskoj, prema informacijama koje je dobio od ministra, uglavnom razriješena u jako kratkom roku.
"Prema statistikama, koliko god je grozan bio ovaj čin kojeg treba osuditi, neovisno o uzrocima, moramo činiti daljnje napore, a policija je poduzela već niz akcija, koje su prošle ispod radara javnosti, gdje su između ostalog i u Splitu razbijene organizirane skupine kriminalaca", otkrio je predsjednik Vlade i dodao da je zadaća države i svih tijela da rade na tome.
"Nekada se na tome radi u tišini iz logičnih razloga, ali ovakve stvari ne možemo dopuštati jer to nije Hrvatska kakvu želimo. To je Hrvatska koju svakako moramo prevenirati", istaknuo je.
Beljakova poruka je nenormalna, nekulturna, primitivna, divlja
Predsjednik Vlade komentirao je i poruke saborskog zastupnika i čelnika HSS-a Kreše Beljaka o političkim ubojstvima emigranata za vrijeme bivše države.
"Da je to napravio netko iz HDZ-a ili netko od opcija koje su desnije od nas bilo bi zgražanja, napada, osuda i prijava europskim institucijama", kazao je Plenković i dodao: "Takva vrsta ponašanja nekoga koji je u krajnjoj liniji dao potporu novoizabranom predsjedniku čija je parola bila "normalno" je sve samo ne normalno. To je nenormalno, nekulturno, primitivno, divlje. On je nekulturan, primitivan, čovjek koji lažno optužuje ljude koji su praktički izborili hrvatsku samostalnost onakvim rečenicama, a usto je i nepismen, nije u stanju sastaviti ni onih 150 banalnih znakova na Twitteru.
Meni njegova isprika zajedno s njegovim ponašanjem i onima koje podržava, ne znači apsolutno ništa", zaključio je
PRVH
