Nezavisni odvjetnik Suda EU potvrdio Hrvatski prigovor – Sud nije nadležan za pitanje granice.Vijest je drugačije odjeknula u Sloveniji, a nedavno smo na jednome skupu čuli i kritiku njihovih vladajućih od strane jednog akademika koji je istaknuo da je popustila slovenska bahatost aludirajući na tu odluku u kojoj slovenska strana nije na dobitku. Evo kako je na kraju sjednice Vlade RH vijest protumačio Premijer, a kako slovenski stručnjak za međunaodno pravo dr.sc. Šime Ivanjko, mariborski Hrvat i ujedno počasni hrvatski konuzul u Mariboru.
Premijer Plenković ie vijest sa Suda Europske unije u Luxembourgu objasnio na sjednici Vlade.
- Nezavisni odvjetnik Suda EU-a Priit Pikamae iznio je mišljenje u povodu prigovora nedopuštenosti kojeg je Republika Hrvatska podnijela sudu u postupku koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske. U svom stručnom mišljenju on je praktički potvrdio sve ono što je Hrvatska, bilo u svom podnesku, bilo u raspravi koja je održana u srpnju, naglasila, a to je da Europski sud nije nadležan za pitanje granice i razgraničenja između Hrvatske i Slovenije,Naša je poruka Sloveniji i slovenskoj Vladi još jednom, kao što smo rekli u nekoliko navrata i aktualnom premijeru Šarecu i njegovoj Vladi, i bivšem premijeru Ceraru, Hrvatska i Slovenija su dvije susjedne zemlje, dvije prijateljske zemlje, zemlje koje puno toga veže i imamo puno više pozitivnih stvari na dnevnom redu, nego jedno otvoreno pitanje koje je ipak naslijeđe raspada bivše države. Spremni smo to pitanje rješavati dogovorom - naglasio je Plenković i dodao da hrvatska Vlada želi da se nađe rješenje s kojem će obje strane biti zadovoljne.
Šime Ivanjko,slovenski stručnjak za međunarodn pravo obrazložio nam je pravnu stranu i nadležnosti Suda:
- U svezi s priopćenjem Suda EU, da je neovisni odvjetnik Priit Pikamäe izvijestio Sud EU da isti nije nadležan za slovensku tužbu protiv Hrvatske treba istaći, da se radi o dijelu postupka prije donošenja konačne odluke. Prema pravilima postupka pred spomenutim sudom Sud je nakon primitka slovenske tužbe dodijelio predmet jednom od sudaca („sudac-izvjestitelj”) i nezavisnom odvjetniku. Nakon primitka odgovora na tužbu Hrvatske provodi se tzv. pisana faza u kojoj su obje stranke u postupku podnijele pisana očitovanja. U tom dijelu postupka s pismenim mišljenjem mogu, a ne moraju, sudjelovati nacionalna tijela i institucije EU-a. U konkretnom postupku nije svojim mišljenjem sudjelovala Komisija EU, što je bilo značajno i ukazivalo na to da sporna pitanja iz tužbe nisu u nadležnosti ovog suda odnosno, da se ne radi o povredama prava EU. Ndležnost ovog suda je: 1. tumačenje prava (prethodne odluke) – nacionalni sudovi zemalja EU-a dužni su osigurati pravilnu primjenu prava EU-a, ali sudovi u različitim zemljama mogu ga različito tumačiti te u nedoumici mogu tražiti od suda, da dade obvezno tumačenje određenog pravila; 2. provedbu prava (postupci zbog povrede), koji se pokreću protiv nacionalnih vlada ako ne djeluju u skladu s pravom EU-a;3. poništenje pravnih akata EU-a (postupci za poništenje) – ako se smatra da se određenim aktom EU-a krše ugovori o EU-u ili temeljna prava; 4. osiguravanje djelovanja EU-a (tužbe zbog propusta), ako nadležni organ Eu ne donesu dužne odluke i 5. kažnjavanje institucija EU-a (postupci za naknadu štete).
A na sjednici Vlade Premijer se osvrnuo i na druge aktualne teme u proteklome tjednu.
Govoreći o 10. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koja je održana u ponedjeljak u Vukovaru, istaknuo je da je dosad kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno 11,3 milijarde kuna za brojne projekte u zdravstvu, gospodarstvu, infrastrukturi, kulturi, prirodnoj baštini, poljoprivredi i ruralnom razvoju u pet slavonskih županija.
To je 60,4 posto od ukupno mogućih 18,7 milijardi kuna, dodao je premijer, a dosad je isplaćeno 4,5 milijarde kuna. "Nastojat ćemo da u idućem sedmogodišnjem proračunu Europske unije ovaj Projekt dobije jednako snažnu potporu", poručio je.Izrazio je zadovoljstvo što je Vijeće za nacionalnu sigurnost na svojoj sjednici ovoga tjedna prihvatilo sve dokumente i smjernice za rad sigurno-obavještajnih agencija, kao i izvješće Povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona.
Povisit će se prag za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja za umirovljenike
Osvrnuo se i na sastanak sa sindikatima umirovljenika i Maticom umirovljenika Hrvatske, na kojem je razmotren cenzus za oslobađanje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. "Naime, zahvaljujući našoj mirovinskoj reformi i indeksaciji mirovine rastu pa jedan broj naših sugrađana, kako im mirovine rastu, idu iznad praga koji je bitan da im zdravstveno dopunsko osiguranje bude besplatno", pojasnio je premijer Plenković. Kazao je da je dogovoreno da će se ovo pitanje riješiti u dva koraka. Jedan je izmjena praga, dakle da se on povisi, a drugi korak je pronaći trajni mehanizam koji bi pratio i usklađivao okolnosti kako ne bi dolazilo do apsurdnih situacija u kojima mirovina raste, ali se mora platiti dopunsko osiguranje, pa na kraju ostaje manje sredstava. "Moramo naći održivo rješenje koje će ići za tim da umirovljenici budu zadovoljni", poručio je premijer Plenković i dodao da će nadležna ministarstva zakonskim izmjenama adresirati ovaj problem.
Povećanje roditeljskih naknada na 5654 kune
Najvažnijom točkom dnevnog reda današnje sjednice izdvojio je izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Istaknuo je da se povećava maksimalni iznos naknade plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje sa dosadašnjeg limita od 3991 kunu na 5654 kune. Radi se o drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta, pojasnio je premijer Plenković, pa će sada, primjerice, netko tko ima 7000 kuna plaću, prvih šest mjeseci primati puni iznos, a drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta primat će 5645 kune.
Podsjetio je da je na početku mandata ove Vlade naknada za tih drugih šest mjeseci iznosila 2663 kune. Vlada je povisila tu naknadu prvo na 3326 kuna, pa na 3991, a sada na 5654, što je više nego dvostruko.
"To je ozbiljna i dosta opipljiva demografska mjera", poručio je premijer Plenković i dodao da će oni koji imaju plaću ispod 5654 kune praktički imati 100 posto plaće, ukoliko imaju porodiljni pa roditeljski dopust.
