Premijer Andrej Plenković kazao je danas predstavljajući proračun za 2020. da će on biti u funkciji rasta, razvoja i stvaranja još poticajnijih uvjeta za poslovanje te da će pridonijeti povećanju rasta životnog standarda hrvatskih građana, a ponajprije zaštititi najosjetljivije skupine u društvu. "Ovaj proračun osigurava daljnje smanjenje poreza i pad javnoga duga, a istodobno povećanje plaća i naknada", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu, i projekcije za 2021. i 2022. godinu.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
"Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane saborske zastupnice i zastupnici,
Zadovoljstvo mi je predstaviti vam prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu, s projekcijama za 2021. i 2022. godinu.
I ovaj četvrti proračun naše Vlade najbolji je dokaz provođenja stabilne i odgovorne fiskalne politike koju provodimo, a koja se temelji na održivom i zdravom gospodarskom rastu.
Proračun je ključni politički i financijski akt koji usvaja Hrvatski sabor, a čija redistributivna uloga utječe na gospodarski rast.
Značajni pomaci u makroekonomskim pokazateljima u mandatu ove Vlade
Na početku mandata, makroekonomski pokazatelji bili su drugačiji - visoka nezaposlenost i niska stopa zaposlenosti, previsoka porezna opterećenja uz proračunski deficit, rastući javni dug, nepovoljno poslovno okruženje i ispod-investicijska razinu kreditnog rejting, nedostatna dinamika u provedbi strukturnih reformi, niska stopa ugovaranja i isplata sredstava europskih fondova.
Danas možemo ustvrditi da smo sve te trendove preokrenuli i ostvarili značajne pomake
-
ostvaren je proračunski višak u 2017. godini od 0,8 posto
-
u 2018. godini ponovo proračunski višak 0,3 posto
-
kontinuirano smanjujemo udio javnoga duga u BDP-u
-
izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka
-
uklonjene su prekomjerne makroekonomske neravnoteže
-
vraćen je kreditni rejting na investicijsku razinu od strane S&P-a i Fitch-a, dviju od tri najuglednije agencije za dodjelu kreditnog rejtinga na svijetu.
Sve to odvija se u okviru provedbe Programa Vlade, Nacionalnog programa reformi, Programa konvergencije i ostalih aktivnosti koje provodimo u europskom semestru.
Gospodarski rast Hrvatske više ne temeljimo na zaduživanju, već na reformama, ulaganjima, korištenju europskih fondova i fiskalnoj konsolidaciji.
To je novost i obilježje u vođenju javnih financija ove Vlade u protekle više od tri godine.
Stabilne javne financije
Stabilne javne financije temelj su za ostvarivanje gospodarskog rasta, smanjenje zaduženosti države, ali i za nastavak poboljšanja kreditnog rejtinga zemlje.
Stoga ohrabruje i činjenica da su i u 2019. godini održani pozitivni trendovi realizacije državnog proračuna, odnosno solidno ostvarivanje proračunskih prihoda.
Nastavili smo kontrolirati proračunske rashode te smo rebalansom smanjili proračunski manjak s prvotno zacrtanih 0,3% BDP-a na 0,1% BDP-a u 2019.
Nakon ostvarenih viškova u 2017. i 2018. prvi put imamo priliku planirati proračunski višak opće države. Opća država je, podsjećam, državni proračun, proračuni lokalnih jedinica i izvanproračunski fondovi. I to: od 0,2% BDP-a u 2020. godini, 0,4% u 2021. i 0,8% u 2022, uz nastavak smanjivanja
udjela javnog duga u BDP-u s očekivanih 71,6% u ovoj godini, dakle 2019., na 68,0% u 2020. te 61,6% u 2022. godini.
Takvim se proračunskim projekcijama zadržava pozitivan trend stabilnosti i održivosti javnih financija.
Takve projekcije pokazuju da kvalitetno planiramo te da su ambicije zacrtane programom Vlade održive u razvojnom smislu, kao i u pogledu društvene solidarnosti.
Proračunski prioriteti
Prijedlog proračuna za 2020. u skladu je s Programom Vlade. Posebnu pozornost usmjerava sljedećim prioritetima:
-
provođenju demografske i socijalne politike,
-
obrazovanju i znanosti,
-
unapređenju efikasnosti javne uprave i pravosuđa,
-
olakšavanju poslovanja poduzetnicima,
-
povećanju kupovne moći i standarda života građana,
-
održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava,
-
ravnomjernom regionalnom razvoja svih krajeva Hrvatske,
-
poljoprivrednoj politici,
-
predsjedanju Vijećem Europske unije u prvih šest mjeseci 2020.
-
sustavu domovinske sigurnosti i svih njegovih sastavnica koje se brinu o sigurnosti građana, teritorija i granica – policije, vojske
-
također i brizi o hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata.
Državni proračun je temeljen na realnom rastu BDP-a od 2,5% u 2020. te 2,4% u 2021. i 2022. godini, uz predviđenu stabilnu inflaciju, i to ispod 1,5%.
Ujedno se očekuje nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada pa će se tako anketna stopa nezaposlenosti dalje smanjnjivati prema 6,3% u 2022. godini.
Porezna reforma
Poštovane zastupnice i zastupnici,
pri planiranju državnog proračuna za 2020. godinu, bitan je i učinak četvrtog kruga porezne reforme, o kojem ćete imati prigodu raspravljati idućega tjedna.
U Hrvatskom saboru mi ćemo naš paket poreznih zakona predstaviti na način da pošaljemo još jednom poruku daljnjega poreznog rasterećenja građana i poduzetnika, i to u iznosu od 2,3 milijarde kuna.
Podsjećam da će, s ovim četvrtim valom porezne reforme, ukupno porezno rasterećenje u mandatu ove Vlade biti oko 9 milijardi kuna, plus administrativna rasterećenja.
Jedna od važnih odluka koju smo donijeli je političkog karaktera, a to je odluka o zadržavanju opće stope PDV-a na 25% kako bismo mogli osigurati povećanje plaća. To je temeljni razlog zbog čega smo donijeli tu odluku.
Istodobno smo odlučili smanjiti stopa PDV-a, kao što znate, za pripremu i usluživanje jela i slastica u ugostiteljstvu s 25% na 13%.
Predviđene su izmjene u sustavu oporezivanja dobiti gdje se povećava iznos ostvarenih prihoda s 3 na 7,5 milijuna kuna za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12%.
Time će dodatnih 10.000 malih i srednjih poduzetnika odnosno ukupno 93% obveznika poreza na dobit biti u primjeni stope od 12%. Izmjenama u sustavu posebnih poreza i trošarina predviđa se povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo u željezničkom prometu robe i putnika te potpuno oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju u željezničkom prometu robe i putnika.
Poticanje ostanka mladih u Hrvatskoj
Provest će se i promjene u modelu oporezivanja bezalkoholnih pića te daljnje korekcije iznosa trošarina na alkohol i duhan.
U sustavu poreza na dohodak predviđa se porezno rasterećenje mladih osoba do 30 godina smanjenjem porezne obveze za 100% do 25 godina starosti, a za 50% od 26 do 30 godina.
Važno je naglasiti da će mladi imati koristi od ove mjere, da je ona promišljeno pripremana i da je dio naših sveukupnih napora kojima će se rad mladih nagraditi i poticati njihov ostanak u Hrvatskoj.
Ujedno, povećava se i osnovni osobni odbitak s 3.800 kuna na 4.000 kuna, a valja podsjetiti kako je na početku našeg mandata iznosio samo 2.600 kuna. Dakle, s 2.600 na 4.000 kuna.
Poreznim rasterećenjima dohotka i povećanjem osobnog odbitka povećava se raspoloživi dohodak stanovništva.
Značajan učinak na prihode proračuna imat će i povlačenje sredstava iz europskih fondova koje je na godišnjoj razini planirano, po svim ministarstvima ukupno gledajući, u iznosu od 18,1 milijardu kuna. Podsjećam da smo u mandat krenuli u listopadu 2016. godine, a tada je ugovorenost bila na 9
posto. Do kraja ove godine bit će preko 85 posto, u idućoj godini bit će 100 posto.
Ta će sredstva biti usmjerena na infrastrukturne projekte, aktivnosti istraživanja i inovacija te jačanje razvojnog potencijala čitave zemlje.
Proračunski prihodi i rashodi
Poštovane zastupnice i zastupnici,
ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani u iznosu od 145,1 milijardi kuna, pri čemu ukupni prihodi rastu 7,4 milijarde kuna, odnosno 5,4% u odnosu na rebalans za 2019. godinu.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2020. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna što je povećanje od 8,3 milijarde kuna, odnosno 6% u odnosu na rebalans za 2019. godinu.
Do povećanja rashoda je došlo zbog:
-
povećanja rashoda za mirovine i mirovinska primanja od 2,5 milijarde kuna u odnosu na originalni plan 2019., odnosno 1,7 milijardi u odnosu na rebalans, zbog indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima i očekivanom porastu broja umirovljenika. Podsjećam da smo prosječne mirovine smo povećali 12%, što je dva puta više nego u mandatu prethodnih triju vlada.
-
povećanja rashoda za zaposlene svih državnih i javnih službenika i namještenika u iznosu od 1,7 milijardi kuna, zbog povećanja osnovice u 2019. godini i očekivanog povećanja osnovice za 6,12% u 2020. godini. Podsjećam da ćemo na ovaj način, povećanjem osnovice ukupno povećati plaću temeljem Temeljnog kolektivnog ugovora za više od 18 posto. Više od 18 posto u mandatu jedne Vlade. Ujedno podsjećam da je prosječna plaća porasla je za 846 kuna, to jest za 15%. to vam je tri i pol puta više nego u mandatu triju prethodnih vlada.
-
povećanja naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, s ciljem poboljšanja materijalnog statusa obitelji s djecom, za što je osigurano dodatnih 160,6 milijuna kuna. Roditeljske naknade za drugih šest mjeseci povećavat će se na 5.600 kuna, što je gotovo 3.000 kuna više nego prije tri godine.
-
osiguravanja sredstava za kompenzacijske mjere gradovima, općinama i županijama, za nadoknadu 507 milijuna kuna uslijed gubitka prihoda temeljem povećanja osnovnog osobnog odbitka od 2020.
Veća sredstva za znanost i obrazovanje
Ujedno, nastavljamo i s reformom sustava obrazovanja i osposobljavanja u cilju njegova prilagođavanja potrebama tržišta rada, mladih, ali i odraslih osoba:
-
178,6 milijuna kuna osigurava se za sufinanciranje nastavnih materijala i opreme za učenike osnovnih i srednjih škola. Riječ je o iznosu za besplatne udžbenike za učenike osnovnih škola.
-
Ove godine 312 milijuna kuna predviđa se za javni međumjesni prijevoz učenika.
-
U proračunu za 2020. osiguravaju se sredstva za stipendije za mlade studente slabijeg socio-ekonomskog statusa u iznosu od 113,3 milijuna kuna.
-
Time smo u mandatu ove Vlade više nego udvostručili broj stipendija. Ukupno ih 15.000.
-
Za 2020. povećali smo izdvajanja za programe doktoranada i poslijedoktoranada Hrvatske zaklade za znanost za 8,7 milijuna kuna na 58,2 milijuna kuna, to je 17% povećanja.
Istodobno, osiguravaju se i značajna sredstva za kapitalne projekte u sustavu obrazovanja i znanosti, posebno u dijelu razvoja odgojno obrazovnog sustava.
Dodatno, i dalje ćemo ulagati u znanstveno-istraživačke djelatnosti, kao i u razvoj informacijskog društva, zaštitu okoliša i energetike.
Veća sredstva za poljoprivredu
Nastavit ćemo značajna ulaganja u važne infrastrukturne projekte u cestovnom, vodnom i željezničkom sektoru, koji poboljšavaju kvalitetu života, a financiraju se i uz pomoć europskih sredstava.
Važna reformska mjera ove Vlade koja vodi daljnjoj decentralizaciji, je prijenos poslova ureda državne uprave na županije.
Na ovaj način dajemo dodatne ovlasti, dodatni smisao i svrhu rada županija. Za tu mjeru u naredne tri godine osigurano je 308 milijuna kuna, građanima će se ponuditi učinkovitiji i dostupniji sustav javne uprave i potaknuti lokalni i regionalni razvoj.
U proračunu za 2020. godinu osigurali smo značajna sredstva za razvoj hrvatske poljoprivrede.
Smanjeni su troškovi administracije i materijalni troškovi, a prema planu proračuna, za isplatu potpora u poljoprivredi i ribarstvu osigurali smo 443 milijuna kuna više potpora u odnosu na rebalans za 2019. godinu. 7,6 posto više, na ukupno 6,2 milijarde kuna.
Dodatno, povećavamo izravne potpore poljoprivrednicima, a same potpore koje su predviđene za iduću godinu nikada nisu bile veće.
Sukladno planu, za izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima osigurana je 3,1 milijarda kuna, što je za 110 milijuna kuna više nego u ovoj godine.
Fiskalna disciplina i proračunski višak
Poštovane zastupnice i zastupnici,
fiskalna disciplina koju od početka provodimo, rezultirala je ne samo proračunskim viškom već i pozitivnim makroekonomskim kretanjima koji će nam omogućiti da i u iduće tri godine ostvarujemo višak proračuna opće države.
To će omogućiti i daljnje smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda.
U postotcima to znači da je pad sa 74,8% BDP-a u 2018. na planiranih 61,6% BDP-a u 2022. godini.
Navedeno će pridonijeti i ispunjavanju kriterija proračunske stabilnosti koji omogućuju ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II).
Stoga je posebno važno, podsjećam na to, da smo u okviru provođenja naše Strategije o uvođenju eura koju smo usvojili u svibnju 2018. godine početkom srpnja osigurali prihvaćanje hrvatskoga pisma namjere za ulazak u ERM II od strane država članica europodručja.
Prednosti ulaska u ERM II, a posljedično i u europodručje, najbolje će osjetiti i hrvatski građani i gospodarstvo što je, naravno, i naš glavni cilj.
Koristi od uvođenja eura značajne su i trajne, kako za građane, tako i za gospodarstvo, a osobito za naše izvoznike.
Smanjenje poreza i javnoga duga, povećanje plaća i naknada
Dame i gospodo,
sve navedeno potvrda je ispravnosti smjera kojeg smo zacrtali prije tri godine i koji se odražava i u prijedlogu proračuna za 2020, i u projekcijama proračuna za 2021. i 2022. godinu.
Proračun će biti u funkciji rasta i razvoja i u funkciji stvaranja još poticajnijih uvjeta za poslovanje poduzetnika.
On će biti i snažnog redistributivnog karaktera te će pridonijeti povećanju rasta životnog standarda naših građana, a ponajprije zaštititi najosjetljivije skupine u društvu.
Za razliku od nekadašnje prakse kada je povećanje naknada značilo zaduživanje, a smanjenje poreza značilo smanjenje socijalnih davanja i zaleđivanje plaća, ovaj proračun osigurava daljnje smanjenje poreza i pad javnoga duga, a istodobno povećanje plaća i naknada.
Ova rečenica najbolje opisuje kakav prijedlog smo dostavili pred Hrvatski sabor.
Ukratko, ovakav proračun omogućava zdrav rast, veća ulaganja i bolji standard naših sugrađana.
Hvala vam lijepa."
