U povodu 28. obljetnice raketiranja Banskih dvora predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom, položio je lovorov vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade podsjetio je da danas obilježavamo 28 godina od kada je JNA u jeku velikosrpske agresije raketirala Banske dvore s jasnim ciljem i pokušajem likvidacije tadašnjega vodstva države RH u trenutcima kada je bio intenzivan napad na brojne hrvatske gradove, sela i teritorij.
„Bio je to prekretnički trenutak“, kazao je premijer i istaknuo da je, srećom, hrvatsko državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom preživjelo taj napad i nije bilo smrtnih stradanja. Nakon toga uslijedila je ključna, definitivna odluka Hrvatskoga sabora koji je na tajnom zajedanju u zgradi Ine raskinuo sve državnopravne veze sa strukturama bivše države.
„Ovaj dan je važan u kontekstu respekta i poštovanja prema Domovinskom ratu, prema hrvatskim braniteljima, prvom predsjedniku Tuđmanu te jasno izraženoj volji hrvatskog naroda na referendumu 1991. za stjecanjem samostalnosti, neovisnosti i suverenosti, i naposljetku, međunarodnoga priznanja“.
kazao je Plenković.
Počinje javno savjetovanje za izmjene Zakona o blagdanima
Odgovarajući na upit novinara, kazao je da izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj moraju proći javnu proceduru. „Ovog tjedna počet će javno savjetovanje za prijedlog zakona o promjeni zakona, prezentirat ćemo ga našim koalicijskim partnerima, u srijedu će biti i na stranačkim tijelima, a u četvrtak ću nešto više o tome reći na sjednici Vlade“, rekao je Plenković.
Ocijenio je da je tim prijedlogom pronađeno cjelovito i dobro osmišljeno rješenje, na kojem se dugo radilo. „S promjenama koje slijede, nastavit ćemo na adekvatan način cijeniti one trenutke koji su najbitniji za stvaranje hrvatske države“, nastavio je, pojasnivši da se radi o razdoblju od 1991. do 1998. godine.
„Poštujemo pravne, ustavnopravne i međunarodnopravne posljedice svake od tih odluka, u pojedinim od ključnih datuma“, kazao je i naglasio dio koji se tiče osjećaja, jer to je „u konačnici najvažnije za njegovanje poštovanja mladih generacija prema institucijama hrvatske države, a osobito onih koji su rođeni nakon tih presudnih vremena za slobodu Hrvatske“.
