Na prijedlog Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Vlada Republike Hrvatske na današnjoj Sjednici prihvatila je Prijedlog zaključka o iskazivanju spremnosti Vlade Republike Hrvatske za uključivanje u proces deblokade računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u društvu 3. MAJ Brodogradilište d.d.
Temeljem ovog Zaključka, Vlada je iskazala spremnost uključivanja u proces izdavanja državnih jamstava za deblokadu računa, pripremu i pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih gradnji u riječkom brodogradilištu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u svom uvodnom obraćanju na početku sjednice Vlade podsjetio je kako se krajem mjeseca srpnja 3. Maj obratio Vladi dopisom kojim se traži pomoć i uključivanje u proces osiguranja nastavka proizvodnje. Kazao je i kako je riječ o tvrtki koja je krajem 2017. godine završila restrukturiranje, sukladno pravilima o restrukturiranju poduzetnika u poteškoćama, te o tvrtki čiji je poslovni račun već duže vrijeme u blokadi. „Za razliku od Uljanika, 3. Maj nije prezadužena kompanija i da nije bilo onih pozajmica Uljaniku, ono bi moglo normalno funkcionirati jer su i sadašnji i potencijalni kupci izrazili interes i spremnost za završetak brodova, a postoji i interes za gradnju novih”, istaknuo je premijer Plenković.
Dovršetkom već započetih brodova želimo umanjiti štetu po Državni proračun
Ovom odlukom, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta zaduženo je da, u suradnji sa društvom Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d., provede sveobuhvatnu analizu predloženih mjera iz Zahtjeva 3. Maja. Na temelju te analize, Ministarstvo će do 29. kolovoza predložiti Vladi RH donošenje konkretnih mjera i odluka, u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske i regulativama Europske unije, te u međuresornoj suradnji s Ministarstvom financija i Ministarstvom pravosuđa.
„Ovim Zaključkom, prije svega, šaljemo jasnu poruku radnicima da želimo nastavak proizvodnje u riječkom brodogradilištu 3. Maj“, naglasio je tom prilikom ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, uz napomenu kako će mnogo toga ovisiti i o detaljnoj analizi isplativosti i opravdanosti ulaganja. „Na ovaj način prvenstveno želimo umanjiti štetu po Državni proračun, potaknuti nastavak proizvodnje, omogućiti Upravi da pristupi procesu pronalaska kvalitetnog strateškog partnera, a time stvoriti sve potrebne uvjete kako bi riječko brodogradilište u budućnosti moglo poslovati na isključivo tržišnim principima, bez učešća države“, zaključio je ministar Horvat, te dodao kako će se o modelima dovršetka već započetih brodova raspravljati i sa samim brodovlasnicima.