U veljači je zaustavljeno tromjesečno usporavanje godišnje inflacije potrošačkih cijena. Ipak, ostvarena godišnja inflacija bila je tek 0,2 postotna boda viša nego prethodnoga mjeseca te je iznosila i nadalje vrlo niskih 0,5%. Ova blaga promjena godišnje inflacije naviše bila je primarno posljedica promjene kretanja cijena energije koje su se nakon godišnjega pada u siječnju vratile u zonu rasta (1,9%).
Najveći utjecaj na promjenu cijene energije imale su cijene plina koje su porasle za 2,4% (nakon pada od -1% u siječnju) te cijene goriva i maziva koje su znatno ublažile pad (s -4,1% na -0,7%). Naime, cijene energije uključuju cijene električne i toplinske energije, krutih i tekućih goriva, plina te goriva i maziva za prijevozna sredstva. Pritom najveću težinu imaju najvolatilnije cijene među njima - cijene goriva, maziva i loživog ulja (39% ukupnih cijena energije), koje se formiraju slobodno na tržištu te mijenjaju gotovo tjedno. Ujedno su povezane s kretanjem cijena sirove nafte na svjetskim robnim burzama koje su posljednja tri mjeseca na nižim razinama u međugodišnjoj usporedbi, no s vidljivim usporenjem godišnjega pada u veljači.
Naime, u veljači je prosječna cijena terminskih ugovora sirove nafte tipa Brent na Londonskoj robnoj burzi bila niža za oko 2% u odnosu na veljaču prošle godine, što je značajno manji pad nego u prethodna dva mjeseca kada je iznosio više od 10%. Tijekom prvog dijela ožujka, ponovno se formirao trend godišnjeg rasta (cijene su bile više u prosjeku za nešto više od 2% nego iste dane prošle godine), pa se može očekivati inflatorni utjecaj ovih cijena na inflaciju potrošačkih cijena u ožujku.
