Iako nešto viša nego 2017. godine (1,1%), u 2018. je inflacija potrošačkih cijena ostala relativno niska, s prosječnom godišnjom razinom rasta od 1,5%. Najviši je godišnji rast ostvaren sredinom godine kada je prelazio 2%, dok se krajem godine spustio do 0,8% u prosincu. Takvo je kretanje inflacije bilo uvjetovano faktorima na strani ponude, dok su veći pritisci sa strane potražnje izostali (temeljna je inflacija bila niža i stabilnija te iznosila oko 0,7% u prosjeku). Izravno su na kretanje potrošačkih cijena najviše utjecale cijene energije (u prosječnoj godišnjoj inflaciji sudjelovale su gotovo 50%) koje su u većoj mjeri ovisne o cijenama sirovina na globalnim tržištima. Pritom su domaće cijene roba/usluga povezane s energijom u velikoj mjeri bile pod utjecajem volatilnih cijena goriva i maziva (koje se i dalje u pravilu mijenjaju tjedno), čije je kretanje povezano s promjenama cijene sirove nafte na svjetskim burzama. Tako se cijena sirove nafte (tip Brent) na svjetskom tržištu od listopada kretala padajućim trendom te je do kraja godine bila niža za gotovo 30 dolara po barelu. Istodobno se smanjivao i njen godišnji rast: s 42% u rujnu do -10% u prosincu. Iako ne tako drastično, ublažavanje godišnjega rasta maloprodajnih cijena goriva i maziva za prijevozna sredstva ostvareno je i na hrvatskom tržištu, s 12,5% rasta u listopadu na 0,8% pada u prosincu. U ovoj godini očekujemo deflatorne pritiske zbog smanjenja PDV-a na dio prehrambenih proizvoda i manjeg rasta cijena nafte, koji bi, u okolnostima ograničenog rasta potražnje, inflaciju trebali spustiti ispod razine iz 2018. godine.
Usporenje inflacije krajem prošle godine
