Nakon četvrte sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, konferenciju za novinare su održali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Potpredsjednik Vlade Marić istaknuo je da je od 19 mjera u šest različitih područja, ispunjena gotovo polovica mjera. „U potpunosti šest, tri djelomično, a ispunjenje preostalih 10 je u tijeku. Prema našem planu očekujemo do kraja našeg predsjedanja, a sami smo si zadali rok i nešto kraće, ispuniti i provesti sve preostale mjere te završiti i ispuniti ono što se u ovom trenutku od nas očekuje“, poručio je.
Nakon toga, nastavio je, ovisno i o rezultatima analize kvalitete portfelja, odnosno svih procedura koje su u tijeku po pitanju hrvatskog bankarskog sustava, paralelno će se otvoriti daljnja diskusija i raspravu s europskim institucijama o idućim koracima.
„Sukus je današnjeg sastanka da smo identificirali gdje smo, a to je na tragu naših dosadašnjih planova što se tiče vremenskog okvira“, ustvrdio je.
Izmjene zakona i jačanje kapaciteta DZS-a
Na pitanje novinara koje su mjere do sada ispunjene i koje još preostaju, potpredsjednik Vlade Marić izdvojio je Zakon o kreditnim institucijama kojeg je bilo predviđeno mijenjati u dva navrata te prilagođavati sukladno obvezama za ulazak u blisku suradnju.
„Prve izmjene su već napravljene, a drugi dio koji se tiče i Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, u proceduri Hrvatskog sabora prošlo je prvo čitanje. Također, sutra će biti rasprava o Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te je donesen Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika“, kazao je.
U tom je kontekstu dodao je da je prilagođeno i unutarnje ustrojstvo Državnog zavoda za statistiku u cilju pojačanja kapaciteta.
Vezano za upravljanje u javnom sektoru i cijelog seta mjera što se tiče poslovnog okruženja, Marić je podsjetio da su donesene izmjene i dopune Zakona o ustanovama, kao i izmjene i dopune Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika.
„Sve što je predviđeno je izvršeno, ostaju još Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kao i objava natječaja za prodaju dionica odnosno udjela u oko 90 društava“, kazao je.
Gospodarski rast na zdravim osnovama
Što se tiče izvješća Europske komisije o ekonomskim neravnotežama, Marić je kazao da je Hrvatska zabilježila ograničeni napredak te stoji uz bok 14 država članica.
„Za preostalih 13 je evidentiran određeni napredak, dakle nema nijedne zemlje koja je u punom ispunjenju svih kriterija i mjera, a nema nijedne da je u najgoroj kategoriji“, poručio je.
Najvažnije je, nastavio Marić, da se evidentira da je gospodarski rast na zdravim osnovama i da su svi pokazatelji prepoznati od strane Europske komisije.
„U konačnici, zato Hrvatska više nije u grupi zemalja s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama, niti u skupini zemalja s prekomjernim proračunskim manjkom“, dodao je.
Kamatna stopa oko jedan posto
Marić je izvijestio i da je Hrvatska izdala obveznicu vrijednu 15 milijardi kuna u tri tranše različite ročnosti i uz ponderiranu kamatnu stopu od oko jedan posto.
Hrvatska je tako izdala obveznicu u tri različite tranše, ovisno o ročnosti - 5 milijardi kuna na rok od pet godina, 4 milijarde kuna indeksiranih u euro na 14 godina i - kako je Marić istaknuo - dosad uz najdulju ročnost, 800 milijuna eura na 20 godina, odnosno gotovo 6 milijardi kuna.
„Riječ je o ukupno 15 milijardi kuna, koji će se iskoristiti prije svega za iskup obveznica koje dospijevaju idući tjedan“, kazao je Marić.
Podsjetio je da 5. ožujka dospijevaju dvije domaće obveznice – u vrijednosti od milijardu eura i 5 milijardi kuna, odnosno ukupno oko 12,5 milijardi kuna, koje su izdane 2010. godine, pri čemu prva uz kamatnu stopu ili kupon od 6,75 posto, a druga od 6,5 posto.
Ostvarena znatna ušteda na kamatama
Izrazio je zadovoljstvo ovim izdanjem, pri čemu je naveo da je na obveznicu vrijednu 5 milijardi kuna prinos 0,38 posto, na onu od 4 milijarde 1,12 posto, a na onu od 800 milijuna eura 1,28 posto.
„Ponderirana kamatna stopa tako je na razini oko 1 posto“, rekao je Marić te istaknuo kako je ostvarena znatna ušteda na kamatama, s obzirom da obveznice koje dospijevaju imaju kamatnu stopu iznad 6 posto.
Kako je rekao, već se ranije krenulo u dijalog s domaćom financijskom industrijskom - bankama, mirovinskim fondovima, osiguravajućim društvima, investicijskim fondovima i svima koji tradicionalno ulažu u hrvatske vrijednosne papire, napomenuvši da nitko ne može predvidjeti koronavirus i slične stvari.
„Tempirali smo da samo izvršenje ove transakcije bude netom prije samih dospijeća“, kazao je Marić.
Objasnio je i da će se razlika između ostvarenog izdanja i iznosa na koji dospijeva idući tjedna od 12,5 milijardi kuna također će iskoristiti jer nam kroz par tjedana dospijeva jedan veliki trezorski zapis, a i za općenito likvidnonosne potrebe koje imamo u okviru postojećih proračunskih stavki.
Vujčić: U tijeku provjera kvalitete banaka
Guverner Hrvatske narodne banke Vujčić je istaknuo da je u tijeku provjera kvalitete banaka, što je preduvjet ulaska u bankovnu uniju. Izvijestio je da je napravljen test otpornosti hrvatskih banaka na pogoršane uvjete poslovanja, odnosno njih pet koje je izabrala Europska središnja banka. Također, u tijeku je i provjera kvalitete aktive banaka za koju se očekuje da će biti uskoro dovršena.
„Ukoliko rezultati budu zadovoljavajući, Hrvatska će biti u stanju, zajedno s ulaskom u Europski tečajni mehanizam 2, ući i u blisku suradnju, odnosno bankovnu uniju“, kazao je i dodao da će se u okviru bankovne unije centralizirati osiguranje depozita.
Izvor:Vlada/Hina
Nakon četvrte sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, konferenciju za novinare su održali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Potpredsjednik Vlade Marić istaknuo je da je od 19 mjera u šest različitih područja, ispunjena gotovo polovica mjera. „U potpunosti šest, tri djelomično, a ispunjenje preostalih 10 je u tijeku. Prema našem planu očekujemo do kraja našeg predsjedanja, a sami smo si zadali rok i nešto kraće, ispuniti i provesti sve preostale mjere te završiti i ispuniti ono što se u ovom trenutku od nas očekuje“, poručio je.
Nakon toga, nastavio je, ovisno i o rezultatima analize kvalitete portfelja, odnosno svih procedura koje su u tijeku po pitanju hrvatskog bankarskog sustava, paralelno će se otvoriti daljnja diskusija i raspravu s europskim institucijama o idućim koracima.
„Sukus je današnjeg sastanka da smo identificirali gdje smo, a to je na tragu naših dosadašnjih planova što se tiče vremenskog okvira“, ustvrdio je.
Izmjene zakona i jačanje kapaciteta DZS-a
Na pitanje novinara koje su mjere do sada ispunjene i koje još preostaju, potpredsjednik Vlade Marić izdvojio je Zakon o kreditnim institucijama kojeg je bilo predviđeno mijenjati u dva navrata te prilagođavati sukladno obvezama za ulazak u blisku suradnju.
„Prve izmjene su već napravljene, a drugi dio koji se tiče i Zakona o kreditnim institucijama i Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, u proceduri Hrvatskog sabora prošlo je prvo čitanje. Također, sutra će biti rasprava o Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te je donesen Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika“, kazao je.
U tom je kontekstu dodao je da je prilagođeno i unutarnje ustrojstvo Državnog zavoda za statistiku u cilju pojačanja kapaciteta.
Vezano za upravljanje u javnom sektoru i cijelog seta mjera što se tiče poslovnog okruženja, Marić je podsjetio da su donesene izmjene i dopune Zakona o ustanovama, kao i izmjene i dopune Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika.
„Sve što je predviđeno je izvršeno, ostaju još Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kao i objava natječaja za prodaju dionica odnosno udjela u oko 90 društava“, kazao je.
Gospodarski rast na zdravim osnovama
Što se tiče izvješća Europske komisije o ekonomskim neravnotežama, Marić je kazao da je Hrvatska zabilježila ograničeni napredak te stoji uz bok 14 država članica.
„Za preostalih 13 je evidentiran određeni napredak, dakle nema nijedne zemlje koja je u punom ispunjenju svih kriterija i mjera, a nema nijedne da je u najgoroj kategoriji“, poručio je.
Najvažnije je, nastavio Marić, da se evidentira da je gospodarski rast na zdravim osnovama i da su svi pokazatelji prepoznati od strane Europske komisije.
„U konačnici, zato Hrvatska više nije u grupi zemalja s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama, niti u skupini zemalja s prekomjernim proračunskim manjkom“, dodao je.
Kamatna stopa oko jedan posto
Marić je izvijestio i da je Hrvatska izdala obveznicu vrijednu 15 milijardi kuna u tri tranše različite ročnosti i uz ponderiranu kamatnu stopu od oko jedan posto.
Hrvatska je tako izdala obveznicu u tri različite tranše, ovisno o ročnosti - 5 milijardi kuna na rok od pet godina, 4 milijarde kuna indeksiranih u euro na 14 godina i - kako je Marić istaknuo - dosad uz najdulju ročnost, 800 milijuna eura na 20 godina, odnosno gotovo 6 milijardi kuna.
„Riječ je o ukupno 15 milijardi kuna, koji će se iskoristiti prije svega za iskup obveznica koje dospijevaju idući tjedan“, kazao je Marić.
Podsjetio je da 5. ožujka dospijevaju dvije domaće obveznice – u vrijednosti od milijardu eura i 5 milijardi kuna, odnosno ukupno oko 12,5 milijardi kuna, koje su izdane 2010. godine, pri čemu prva uz kamatnu stopu ili kupon od 6,75 posto, a druga od 6,5 posto.
Ostvarena znatna ušteda na kamatama
Izrazio je zadovoljstvo ovim izdanjem, pri čemu je naveo da je na obveznicu vrijednu 5 milijardi kuna prinos 0,38 posto, na onu od 4 milijarde 1,12 posto, a na onu od 800 milijuna eura 1,28 posto.
„Ponderirana kamatna stopa tako je na razini oko 1 posto“, rekao je Marić te istaknuo kako je ostvarena znatna ušteda na kamatama, s obzirom da obveznice koje dospijevaju imaju kamatnu stopu iznad 6 posto.
Kako je rekao, već se ranije krenulo u dijalog s domaćom financijskom industrijskom - bankama, mirovinskim fondovima, osiguravajućim društvima, investicijskim fondovima i svima koji tradicionalno ulažu u hrvatske vrijednosne papire, napomenuvši da nitko ne može predvidjeti koronavirus i slične stvari.
„Tempirali smo da samo izvršenje ove transakcije bude netom prije samih dospijeća“, kazao je Marić.
Objasnio je i da će se razlika između ostvarenog izdanja i iznosa na koji dospijeva idući tjedna od 12,5 milijardi kuna također će iskoristiti jer nam kroz par tjedana dospijeva jedan veliki trezorski zapis, a i za općenito likvidnonosne potrebe koje imamo u okviru postojećih proračunskih stavki.
Vujčić: U tijeku provjera kvalitete banaka
Guverner Hrvatske narodne banke Vujčić je istaknuo da je u tijeku provjera kvalitete banaka, što je preduvjet ulaska u bankovnu uniju. Izvijestio je da je napravljen test otpornosti hrvatskih banaka na pogoršane uvjete poslovanja, odnosno njih pet koje je izabrala Europska središnja banka. Također, u tijeku je i provjera kvalitete aktive banaka za koju se očekuje da će biti uskoro dovršena.
„Ukoliko rezultati budu zadovoljavajući, Hrvatska će biti u stanju, zajedno s ulaskom u Europski tečajni mehanizam 2, ući i u blisku suradnju, odnosno bankovnu uniju“, kazao je i dodao da će se u okviru bankovne unije centralizirati osiguranje depozita.
Izvor:Vlada/Hina
