U prosincu 2019. godine industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 2,2 posto manja u odnosu na prosinac 2018. godine. Promatrajući samo prosinac od 2008. godine, razina industrijske proizvodnje u prošlogodišnjem prosincu bila je šesta najmanja razina proizvodnje, a konkretno u odnosu na prosinac 2008. godine bila je 6,7 posto manja.
Strukturno, kretanja u prošlogodišnjem prosincu rezultat su smanjenja proizvodnje kod rudarstva i vađenja (-10,7 posto, u deset mjeseci samo jedan rast) te kod prerađivačke industrije (-2,7 posto, tri mjeseca uzastopnoga godišnjeg pada), dok je kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (5,9 posto, deveti uzastopni mjesec godišnjeg rasta) zabilježen rast.U prerađivačkoj je industriji najveći godišnji pad u prosincu zabilježen kod ostale prerađivačke industrije (-30,8 posto) te kod proizvodnje tekstila (-22 posto).
Na razini cijele 2019. godine kod rudarstva i vađenja (-5,8 posto) te kod prerađivačke industrije (-0,3 posto) zabilježen je pad proizvodnje, dok je kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (7,5 posto) zabilježen rast u odnosu na 2018. godinu. Unutar prerađivačke industrije kudikamo je pad najveći, već dvije godine zaredom (-37,3 posto u 2018. i -32,6 posto u 2019. godini) kod proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava koja, među ostalima, obuhvaća i proizvodnju brodova.
U 2019. godiniukupna je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 0,5 posto većau odnosu na 2018. godinu. Na taj su rast povoljno utjecala kretanja domaće i inozemne potražnje kod kojih se (prema posljednjim dostupnim podacima za prvih devet mjeseci 2019. godine) bilježi ubrzanje dinamike realnoga rasta. Prošlogodišnji rast industrijske proizvodnje dio je uzlaznoga trenda koji traje od 2014. godine, a prekinut je padom samo u 2018. godini.
I na taj višegodišnji uzlazni trend pozitivno djeluju povoljnija kretanja domaće i inozemne potražnje. Naime, realno državna potrošnja kontinuirano raste od 2016. godine, osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital od 2015. godine, a inozemna potražnja (robni izvoz) od 2013. godine. Iako već godinama raste, realna razina domaće potražnje (prema posljednjim dostupnim podacima) u prvih devet mjeseci 2019. godine manja je za 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine te se uočava postojanje velikoga prostora za rast, koji bi mogao pozitivno utjecati na još uvijek nisku razinu (za devet posto niža u odnosu na 2008. godinu) industrijske proizvodnje. S druge strane, realna razina inozemne potražnje (robni izvoz) u istom je razdoblju bila veća za čak 55,7 posto, a s obzirom na to da je udio hrvatskoga robnog izvoza (u 2018. godini prema strukturi BDP-a 23,7 posto) u BDP-u peti najniži postotak među zemljama EU, i kod inozemne potražnje uočava se veliki prostor za rast, koji bi mogao povećati razinu industrijske proizvodnje.
Prošlogodišnja niža razina industrijske proizvodnje u odnosu na 2008. godinu ne bilježi se kod svih industrijskih grana, odnosno kod proizvodnje prehrambenih proizvoda (10,9 posto), proizvodnje kože i srodnih proizvoda (38 posto), proizvodnje papira i proizvoda od papira (49,8 posto), proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda (22,6 posto), proizvodnje proizvoda od gume i plastike (80,8 posto), proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica (15,2 posto), popravka i instaliranja strojeva i opreme (69,5 posto) te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (14,2 posto) bilježi se veća razina proizvodnje u odnosu na onu iz 2008. godine.
Za ovogodišnja kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj izazov će predstavljati negativna kretanja industrijske proizvodnje, koja se bilježe na razini EU (u prvih 11 mjeseci 2019. godine proizvodnja je manja za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine) usporedno s krizom u njemačkoj automobilskoj industriji, usporenom dinamikom gospodarskoga rasta u Kini te napetosti oko vanjskotrgovinske robne razmjene SAD-a s EU i Kinom.
