Očekuje se da će europsko gospodarstvo u 2019. rasti šestu godinu zaredom te se predviđa širenje gospodarstva u svim državama članicama. Predviđa se da će ukupna stopa rasta biti nešto niža u odnosu na visoke stope rasta ostvarene posljednjih godina, a izgledi za budućnost podložni su velikoj neizvjesnosti.
Potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, zadužen i za financijsku stabilnost, financijske usluge te uniju tržišta kapitala Valdis Dombrovskis izjavio je: Očekuje se da će u 2019. gospodarstva svih država članica EU-a i dalje rasti, što znači više radnih mjesta i prosperiteta. Bez obzira na to, naša je prognoza rasta snižena, posebno za najveća gospodarstva europodručja. Na taj se način u obzir uzimaju vanjski čimbenici, kao što su trgovinske napetosti i usporavanje rastućih tržišta, posebno u Kini. U nekim zemljama europodručja ponovno se javljaju zabrinutosti zbog uzajamne povezanosti države i banaka i održivosti duga. Mogućnost da dođe do Brexita bez dogovora stvara dodatnu neizvjesnost. Ako smo svjesni tih sve većih rizika, obavili smo pola posla. Drugu polovinu čini odabir odgovarajuće kombinacije politika, kao što je olakšavanje ulaganja, udvostručeni napori radi provedbe strukturnih reformi i provedba razboritih fiskalnih politika.
Povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici izjavio je: Nakon vrhunca u 2017. usporavanje rasta gospodarstva EU-a nastavit će se i u 2019., a stopa rasta iznosit će 1,5 %. Usporavanje će biti izraženije nego što je predviđeno prošle jeseni, posebno u europodručju, zbog neizvjesnosti u globalnog trgovini i djelovanja domaćih čimbenika u najvećim državama članicama. Gospodarski temelji Europe i dalje su čvrsti, a dobre nam vijesti i dalje stižu, posebno u pogledu zaposlenosti. Rast bi se trebao postupno vratiti u drugoj polovini ove godine i u 2020.
Gospodarski rast
Gospodarska aktivnost usporila se u drugoj polovini prošle godine u kontekstu usporavanja rasta svjetske trgovine, slabljenja povjerenja zbog neizvjesnosti i slabijih proizvodnih rezultata zbog negativnog djelovanja privremenih čimbenika u nekim državama članicama, kao što su poremećaji u sektoru proizvodnje automobila, društvene napetosti i neizvjesnost u pogledu fiskalne politike. Kao posljedica toga rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u europodručju i u EU-u vjerojatno se u 2018. smanjio na 1,9 % u odnosu na 2,4 % iz 2017. (jesenska prognoza: 2,1 % za EU28 i europodručje).
Gospodarski zamah na početku ove godine bio je slab, iako su temeljni uvjeti i dalje solidni. Gospodarski rast nastavit će se, iako umjerenijom stopom. Na europsko gospodarstvo i dalje će povoljno utjecati poboljšanje uvjeta na tržištu rada, povoljni uvjeti financiranja i blago ekspanzivni smjer fiskalne politike. Predviđa se rast BDP-a europodručja za 1,3 % u 2019. i 1,6 % u 2020. (jesenska prognoza: 1,9 % u 2019.; 1,7 % u 2020.). Prognoza rasta BDP-a EU-a također je korigirana naniže, na 1,5 % u 2019. i 1,7 % u 2020. (jesenska prognoza: 1,9 % u 2019.; 1,8 % u 2020.).
Kad je riječ o većim državama članicama prognoze rasta za 2019. znatno su korigirane naniže za Njemačku, Italiju i Nizozemsku. Domaća potražnja snažna je u mnogim je državama članicama, čemu pridonosi i potpora fondova EU-a.
Inflacija
Inflacija potrošačkih cijena u europodručju smanjila se krajem 2018. zbog snažnog pada cijena energenata i niže stope inflacije cijena prehrambenih proizvoda. Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene energije i neprerađene hrane, bila je cijele godine niska, unatoč bržem rastu plaća. Ukupna inflacije (HICP) u prosjeku je u 2018. iznosila 1,7 %, što je porast u odnosu na 1,5 % u 2017. S obzirom na to da su pretpostavke o cijeni nafte za ovu i sljedeću godinu trenutačno niže nego u jesen, predviđa se da će se inflacija u europodručju 2019. sniziti na 1,4 % i blago povećati na 1,5 % u 2020. Predviđa se da će inflacija u EU-u ove godine iznositi 1,6 % i zatim porasti na 1,8 % u 2020.
Neizvjesnosti
Zbog visoke razine neizvjesnosti ekonomski su izgledi nejasni, a predviđanja su podložna negativnim rizicima. Trgovinske napetosti, koje već neko vrijeme opterećuju gospodarsko raspoloženje, donekle su se smanjile, ali i dalje izazivaju zabrinutost. Kinesko gospodarstvo možda se usporava brže nego što je predviđeno, a globalna financijska tržišta i brojna nova tržišta osjetljiva su na nagle promjene u pogledu percepcije rizika i očekivanja rasta. Kad je riječ o EU-u, Brexit i dalje predstavlja izvor nesigurnosti.
Za Ujedinjenu Kraljevinu isključivo tehnička pretpostavka za 2019.
S obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, projekcije za 2019. i 2020. temelje se isključivo na tehničkoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između EU27 i Ujedinjene Kraljevine zadržati status quo. Te projekcije služe samo za prognozu i ne utječu na aktualni postupak u kontekstu postupka iz članka 50.
Kontekst
Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama robe zaključno s 25. siječnja 2019. Svi ostali ulazni podaci uzeti su u obzir zaključno s 31. siječnja.
Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (u proljeće i jesen) i dvije privremene prognoze (zimska i ljetna). Privremene prognoze obuhvaćaju godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu za sve države članice i europodručje te zbirne podatke za EU.
Sljedeća je sveobuhvatna prognoza Europske komisije Proljetna gospodarska prognoza 2019. koja će se objaviti u svibnju ove godine.
