U Bukureštu su se sastali ministri vanjskih poslova 25 zemalja kako bi, na tzv. Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, razgovarali o ključnim problemima povezanima s ratom na istoku Europe. Na skupu u Bukureštu traže se odgovori na goleme sigurnosne izazove koje je pred svijet postavila ruska agresija na Ukrajinu. U Bukureštu je i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, a skup prati HTV-ova dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro.
- Mnogi su danas ovdje isticali da nije Bukurešt slučajno izabran za domaćina ove konferencije, jer Rumunjska ima najdužu granicu prema ratom pogođenoj Ukrajini i kao takva ključnu ulogu u dostavi transatlantske pomoći, i vojne i humanitarne, a od jučer i u dostavi električne struje, kazala je Jasna Paro za Dnevnik HTV-a.
Dodala je da su u Bukureštu dva velika događaja, a oba se bave sigurnosnim ugrozama koje stoje pred Europom i saveznicima.
- Minhenska sigurnosna konferencija koja je počela danas poslijepodne, prvi put u povijesti održava se na tlu istočne Europe i okuplja sve one uključene u međunarodnu koaliciju demokratskih država koje smatraju da je ruski rat protiv Ukrajine ujedno i napad na demokraciju, mir i stabilnost u svijetu. U fokusu su dvije regije, istočno i zapadno od Rumunjske. Istočno se odnosi na crnomorsku regiju, ovdje je i moldavska premijerka jer Moldavija svakim danom sve više ovisi o dostavi električne energije preko Rumunjske. Na zapadu, to su države zapadnog Balkana, koje su uz crnomorske države danas najviše izložene ruskim političkim miješanjima i pritiscima. Treća velika tema je uloga i položaj NATO-a na jugoistoku Europe. Sve te teme naći će se na dnevnom redu ministara vanjskih poslova, na sastanku NATO-a koji će početi sutra poslijepodne u Bukureštu, izvijestila je o važnim događajima u Bukureštu.
- U Bukureštu je i hrvatski ministar vanjskih poslova. On je danas imao bilateralne sastanke sa svojim rumunjskim domaćinima i sudjelovao je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Govorio je o važnosti povezivanja među državama zapadnog Balkana, od energetskog do digitalnog, i njihovom što žurnijem integriranju u zajednički europski okvir, rekla je i najavila izjavu ministra Gordana Grlića Radmana, ali i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.
Saveznici NATO-a rekli su u utorak da će povećati pomoć Ukrajini tijekom iduće vrlo teške zime zbog ruskih napada na njezinu energetsku infrastrukturu, a čelnik Saveza optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da se koristi hladnoćom kao oružjem.
Ministri vanjskih poslova vojnog saveza NATO-a traže načine na razgovorima u glavnome rumunjskom gradu Bukureštu kako bi održali kijevsku vojsku i pomogli u očuvanju sigurnosti civila usred stalnih nestanaka struje i nestašica grijanja.
- Predsjednik Putin pokušava iskoristiti zimu kao oružje, rekao je novinarima glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na početku dvodnevnog skupa.
Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly optužio je Putina da cilja civilnu i energetsku infrastrukturu kako bi pokušao smrznuti Ukrajince i natjerati ih na pokornost.
Rusija priznaje napade na ukrajinsku infrastrukturu, ali niječe da namjerno nanosi štetu civilima.
Ministri će se usredotočiti na povećanje pomoći Ukrajini poput sustava protuzračne obrane i streljiva.
Također će razgovarati o nesmrtonosnoj pomoći, uključujući gorivo, medicinske potrepštine, zimsku opremu i ometače bespilotnih letjelica, isporučenu kao paket pomoći NATO-a kojem saveznici mogu pridonijeti.
- Nadam se da ćemo se dogovoriti o prilično važnom paketu nesmrtonosne pomoći, rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky.
-Zapadni Balkan, o tome je bilo dosta riječi. Jer nama je upravo u interesu proširenje i veća prisutnost EU-a upravo na tom prostoru, rekao je ministar Gordan Grlić Radman o Minhenskoj konferenciji u Bukureštu.
Dodao je da je bilo riječi i o podršci Ukrajini u borbi za slobodu.
- Tu se zemlje zapadnog Balkana moraju snažno opredijeliti i slijediti, i njihove politike moraju biti kompatibilne sa zajedničkom vanjskom politikom Europske unije, kazao je.
- Saveznici dostavljaju Ukrajini napredne sustave protuzračne obrane koji mogu odgovoriti na različite prijetnje - od bespilotnih letjelica - do krstarećih i balističkih projektila. Očekujem da će sa sastanka ministara vanjskih poslova ovdje u Bukureštu biti poslana poruka o potrebi da se dodatno unaprijedi dostava sustava protuzračne obrane, jer trebamo pomoći Ukrajini u obrani od tog užasnog načina ratovanja, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Ulazak Hrvatske i Rumunjske u šengenski prostor ojačat će EU
Širenje šengenskog prostora u koji su Hrvatska i Rumunjska spremne ući 2023. u interesu je Europske unije i pomoći će njezinoj sigurnosti i zaštiti od ilegalnih migracija, rekli su šefovi diplomacija dviju zemalja nakon razgovora u Bukureštu.
Ministar Gordan Grlić Radman sastankom s rumunjskim kolegom Bogdanom Aurescuom počeo je službeni posjet Bukureštu, tijekom kojeg je danas popodne sudjelovao na Münchenskom sastanku lidera, a u utorak i srijedu sudjelovat će na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.
- Širenje šengenskog prostora pomoći će jačanju vanjskih granica Europske unije od prijetnja unutarnjoj sigurnosti Unije, rekao je Aurescu nakon sastanka.
Grlić Radman rekao je da Hrvatska očekuje pozitivnu odluku za ulazak u šengenski prostor, a to očekuje i za Rumunjsku i Bugarsku.
Prema preporuci Europske komisije, sve tri države nadaju se da će 1. siječnja 2023. postati članicama šengenskog prostora slobodnog kretanja ljudi, iako postoje neke rezerve za Bugarsku i Rumunjsku, koje prema ocjeni nekih članica Unije ne čine dovoljno u suzbijanju ilegalnih migracija.
- U interesu je EU-a da šengensko područje ojača uključivanjem i Hrvatske i Rumunjske koje su spremne za ulazak i dio su rješenja potrebnog Europskoj uniji za upravljanje priljevom migranata", rekao je Aurescu.
Hrvatska i Rumunjska također se nadaju da će postati članicama OECD-a. Aurescu je kazao da su u tom procesu dvije zemlje kandidati i zajedno rade.
U godini u kojoj Hrvatska i Rumunjska obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, ministar Grlić Radman u izjavi nakon sastanka istaknuo je odlične bilateralne odnose, bez otvorenih pitanja, s odličnim stupnjem međusobne zaštite nacionalnih manjina i naglaskom na potrebi jačanja odnosa u gospodarstvu, turizmu, trgovini.
Ministar Grlić Radman naglasio je da su dvije zemlje na istoj strani povijesti, i kako je rekao, na pravoj strani demokracije u pitanju borbe za slobodu Ukrajine od ruske agresije.
- Stoga je potrebno osnažiti europsku prisutnost u tom dijelu našeg kontinenta, kako ne bi došlo do jačanja utjecaja trećih, ne nužno dobronamjernih političkih čimbenika, rekao je.
Dodao je kako to obvezno mora podrazumijevati prihvaćanje vanjske i sigurnosne europske politike zemalja kandidata za članstvo.
Grlić Radman nije izrijekom spomenuo Srbiju koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji, ali dosad nije uvela sankcije Rusiji, čime nije slijedila politiku EU-a, nego je govorio o zapadnom Balkanu.
Aurescu je naglasio važnost nametanja sankcija Rusiji kao sredstva pritiska za završetak agresije.
- U vrijeme energetske krize Hrvatska je odlučila ojačati svoje kapacitete isporuke plina s LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu m3 "kako bi osigurala energetsku neovisnost susjeda" i drugih zemalja u Europi, rekao je Grlić Radman.
Ponovio je da Hrvatska može biti energetsko čvorište u ovom dijelu Europe.
Baerbock: Ruski udar na energetska postrojenja 'slom civilizacije'
Ruski raketni napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu "brutalni su slom civilizacije", izjavila je u utorak u Bukureštu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
- Napadi su najbrutalnije kršenje međunarodnog prava koje se moglo zamisliti, rekla je Baerbock.
- Kada se infrastrukturu namjerno bombardira, onda dobrovoljno prihvaćaš da se djeca, starci i obitelji smrzavaju do smrti, umiru od žeđi i gladi, dodala je.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin želi slomiti kičmu ukrajinskog društva, rekla je Baerbock, te obećala kontinuiranu podršku Ukrajini.
Njemačka šefica diplomacije u Bukureštu sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, koji će razgovarati o tome kako osnažiti zajedničku potporu Ukrajini s obzirom na zimu koja dolazi i intenziviranje ruskih napada.
Na dvodnevnom sastanku sudjeluje i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Kako je najavljeno uoči sastanka koji se održava u utorak i srijedu, šef NATO-a Jens Stoltenberg pozvat će saveznike na pružanje dodatne zimske pomoći Kijevu, nakon što je ukrajinski predsjednik poručio građanima da se pripreme za još jedan tjedan hladnoće i mraka zbog ruskih napada na infrastrukturu.
Ministri će se usredotočiti na povećanje vojne pomoći Ukrajini, ali se zbog problema s opskrbom i kapacitetima raspravlja i o drugoj vrsti pomoći.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/eu-ce-biti-jaci-s-hrvatskom-i-rumunskom-u-schengenu-10468058
