Luka Brkić, ekonomski stručnjak, izjavio je u HTV-ovu Studiju 4 kako ne vjeruje da su građani Hrvatske potrošili svoje štednje, već da jednostavno drugačije reagiraju u kriznim vremenima i novac čuvaju. Božo Kovačević, politički analitičar, složio se s ocjenom da Europa nikad od Drugog svjetskog rata nije bila u težoj i neizvjesnijoj ekonomskoj situaciji nego ove godine, a tomu je pridodao i političku neizvjesnost.
Ekonomska i politička jesen uistinu je sadržajna - euro nikad nije bio slabiji u odnosu na dolar, Rusi su potpuno obustavili isporuku plina Europi, što je dovelo do novog poskupljenja tog energenta, inflacija i dalje divlja. U Italiji se predviđa dolazak na vlast desnice, u Češkoj su bili prosvjedi oko 80.000 građana protiv rata u Ukrajini i sankcija Rusiji. Istodobno, građani Hrvatske između novih "afera" krađe novca iz javnog sektora čekaju paket pomoći Vlade koji treba spasiti ekonomiju i stanovnike od siromaštva ove jeseni i zime.
Politički analitičar Božo Kovačević slaže se s ocjenom da Europa nikad od Drugog svjetskog rata nije bila u težoj i neizvjesnijoj ekonomskoj situaciji nego ove godine. Tomu pridodaje i političku neizvjesnost.
- Europa kao da je odustala od koncepcije u koju se zaklinjala posljednjih nekoliko godina, a to je strateška autonomija. Očito je da se odustaje od ambicioznog programa zelene tranzicije i očito je da je Europa na vanjskopolitičkom planu izgubila kompas, iako je nedavno donesen dokument koji je zove "Strateški kompas".
Kovačević: Svijet nije strukturiran da samo jedni imaju pravo donositi odluke
- Europa se zaklela da neće više kupovati ruski plin. Najavila je neku vrstu trgovinskog rata Rusiji, a sada se čudi što Rusija poduzima neke mjere, kazao je Kovačević i dodao da svijet nije strukturiran tako da samo jedni imaju pravo donositi odluke, a drugi im se samo pokoravati.
- Što se tiče općeg zaostajanja Europske unije, mogli bismo reći da je to rezultat kratkovidnosti EU-a. U rekordnom roku je, bez ikakvih napora SAD-a, EU postao američki vazal u političkom, vojnosigurnosnom smislu i energetskom. Okidač za to je ruska invazija Ukrajine, ali se Unija našla potpuno nepripremljena, rekao je, među ostalim, Kovačević. EU nije pravi igrač u međunarodnim odnosima, dodao je.
Brkić: Štednja u "čarapama" je znatna, trošena je, ali nije u potpunosti potrošena
Dva uzastopna pada BDP-a za Eurozonu znače ulazak u recesiju. Hrvatska će imati taj pad sigurno barem 0,5%. FED najavljuje rast kamata na kredite za građane. Na pitanje hoće li se to osjetiti u drugoj polovini studenoga, ekonomski stručnjak Luka Brkić nije potvrdio te je rekao da je za to prekratko razdoblje.
- Ali definitivno rast referentnih kamatnih stopa vodi rastu ukupnih kamatnih stopa. To nije nikakvo čudo. Neovisno o ratu u Ukrajini očekivao se rast kamatnih stopa, dodaje Brkić.
Jedan veliki trgovački lanac u Hrvatskoj ima podatak da 68% građana nakon ljeta kupuje karticama na odgodu, a na gotovinu ostalo. Prije ljeta se gotovinski plaćalo 70%, a 30% na kartice. Brkiću je teško potvrditi tezu da građani nakon ljeta uglavnom kupuju karticama jer su potrošili štednju.
- Ta štednja koja se nalazi "u madracima" i "čarapama" je znatna. Ona je jednim dijelom i trošena, ali nije u potpunosti potrošena. Ljudi u kriznim vremenima reagiraju malo drugačije. Skrivaju novac od samih sebe, dio novca ide u "rezervu", štednju, "čarape", "madrace", rekao je Brkić.
O prosvjedima u Češkoj i skorim izborima u Italiji
Kovačević je komentirao nedavne prosvjede u Pragu protiv rata, ali inflacije i pada životnog standarda. Kazao je, među ostalim, da je sve to posljedica nedovoljno artikulirane europske politike i činjenice da se vodi hibridni rat. Istaknuo je i da inzistiranje na bezuvjetnom miru zapravo znači inzistirati da se Ukrajina odrekne dijela svoga teritorija, a to je cilj ruske politike.
Zatim se osvrnuo i na skore izbore u Italiji. Od 2013. u Italiji se svjedoči uglavnom tomu da je za premijera bio izabiran onaj kojega je Europska unija nametnula, kao neku vrstu ekonomskog protektorata Italiji.
Brkić: Ako dođe do zatvaranja plina do kraja, recesija je izgledna u Italiji i Njemačkoj. Prelila bi se na Hrvatsku
Smanjenje potrošnje plina na 15%, što su članice na tešku muku dogovorile, mnogi tvrde, neće biti provedivo niti dovoljno da se održi proizvodnja i zaustavi pad gospodarstva. Brkić ističe da Europska unija ima velikih teškoća. Govoreći o Sjevernom toku 1, kazao je da ako dođe do zatvaranja plina do kraja, onda je izgledna recesija u Italiji i Njemačkoj. To će se onda naravno preliti na Hrvatsku, kazao je Brkić. Hoće li ta recesija biti stagflacijskog karaktera, to ćemo vidjeti, dodao je.
U Hrvatskoj se za sada u ekonomskom smislu čini sve stabilno, iza nas je sjajna turistička sezona, Vlada je pripremila paket pomoći od 6 milijardi kuna. Ali što ako dođe do hiperinflacije u EU postoji li strah da se sve ovo uruši i da zagazimo u opće siromaštvo? Brkić smatra da te opasnosti postoje. Neki, kako kaže, očekuju smirivanje inflacije do kraja ove godine i njezin pad iduće godine.
- No ja osobno nisam baš toliko optimističan, zato jer odgovor na ovu vrstu inflacije ne može biti adekvatan s obzirom na genezu inflacije, istaknuo je Brkić. Dodaje da odgovor Europe nije jedinstven niti koherentan niti dovoljno solidaran.
Problem u Hrvatskoj je i naglašena porezna evazija - zdravstveni i mirovinski fondovi postaju prvi na popisu ugroženih jer se ne uplaćuju, a razlog je to što nema radne snage. Brkić to potvrđuje i dodaje da su neodrživi npr. zdravstveni sustavi u kojemu se "tri liječe, a jedan plaća".
Kovačević je govorio i o hrvatskoj političkoj sceni, oporbi i aferi Ina. Oporba govori o problemima korupcije, ali ne spominju probleme tržišne ekonomije, kazao je.
Brkić je pak zaključio da je problem hrvatskog gospodarstva prije svega u političkoj ekonomiji Hrvatske.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/eu/kovacevic-i-brkic-9410473
