Još najmanje 100 civila ostalo je u čeličani koja je pod snažnom ruskom paljbom u opkoljenom Mariupolju, tvrde ukrajinske vlasti. Čeličana Azovstalj posljednji je dio grada koji je još u rukama ukrajinskih boraca. Eksplozije i u Odesi, na koju su Rusi - s Krima - ispalili krstareće rakete...
Odesa je i sinoć bila na udaru ruskih raketa. Pogođeni su trgovački centar i dva hotela. Malo prije raketirano je više stambenih zgrada.
- Na Odesu je palo sedam projektila. Jedna je osoba poginula, a ozlijeđeni su zadobili ozljede srednjeg intenziteta. Ovaj objekt nije imao ništa zajedničko s vojnom infrastrukturom ili objektima. Tu nema skladišta streljiva i nikada ga nije bilo. Ovako je ruski svijet čestitao 9. svibnja gradu heroju Odesi, rekao je gradonačelnik Odese Genadij Truhanov.
Ni jutros nije bilo mirno u Odesi. U raketiranju je pogođeno i uništeno pet stambenih zgrada. Dvije su osobe ranjene. Hipersonični projektili ispaljeni su s poluotoka Krima koji je pod ruskom vlašću.
Samo nekoliko sati ranije u Odesi, inače, glavnoj crnomorskoj luci za izvoz poljoprivrednih proizvoda, boravio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Ukrajina je među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica i kukuruza. Zbog ruske blokade, u njezinim lukama stoji oko 25 milijuna tona žitarica. Ukrajina zbog toga gubi 19 milijun dolara na dan.
- To se vjerojatno nikada nije dogodilo u Odesi od Drugog svjetskog rata. Običan život vezan uz more blokira Rusija. I to je udarac ne samo Ukrajini. Bez našeg poljoprivrednog izvoza deseci zemalja u različitim dijelovima svijeta su na rubu nestašice hrane. A s vremenom situacija može postati, iskreno rečeno, zastrašujuća, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
SAD: Rusi prisilno sele Ukrajince u kampove u Rusiji
Nastavljeni su napadi ruskih snaga na mariupoljsku čeličanu Azovstalj. Kijev tvrdi da u podzemnim tunelima uz ukrajinske branitelje još ima i stotinjak civila, kao i brojnih ranjenika koji se zbog stalnih napada ne mogu evakuirati.
Ukrajinci svaki dan plaćaju svojim životima i bore sa zvjerstvima. I trošak te borbe nije jeftin, ali odbijanje ruske agresije još je skuplje, izjavio je američki predsjednik Joe Biden potpisujući zakon koji omogućuje ubrzanje slanja vojne opreme Ukrajini. Zakon se temelji na programu kojim su Amerikanci u Drugom svjetskom rat pomagali Europi kako bi se suprotstavila Hitleru.
- Potpisujem zakon koji pruža još jedan važan alat u našim naporima da podupremo vladu Ukrajine i ukrajinski narod u njihovoj borbi za obranu zemlje i demokracije od Putinova brutalnog rata. Ukrajinci svaki dan plaćaju svojim životima i bore se sa zvjerstvima u kojima sudjeluju Rusi. Trošak borbe nije jeftin, ali odbijanje agresije još je skuplje. Zato ostajemo u ovome, rekao je Biden.
Od početka ruske invazije Bidenova administracija uputila je Ukrajini vojnu pomoć od oko 3,8 milijardi dolara.
Rusi prisilno sele Ukrajince u kampove u Rusiji, tvrde Sjedinjene Države.
- Ne mogu govoriti o tome koliko je kampova ili kako izgledaju, no imamo naznake da se Ukrajinci protiv svoje volje odvode u Rusiju... Ovo je još jedan pokazatelj da Vladimir Putin jednostavno neće prihvatiti i poštovati ukrajinski suverenitet i da su Ukrajinci (za njega) građani druge nacije, rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby.
Bivši britanski diplomat: Ne učine li Rusi uskoro velik proboj, rat bi ubrzo mogao ići u korist Ukrajinaca
Bijela kuća nezadovoljna je curenjem informacija koje sugeriraju da su američke obavještajne službe pomagale ukrajinskoj vojsci u likvidaciji brojnih najviših ruskih časnika kao i torpediranju njihovih vojnih brodova.
- Predsjednik je nezadovoljan curenjem informacija. Njegovo stajalište jest da se preuveličava (američka) uloga te da se podcjenjuju Ukrajinci i njihovo vodstvo, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
Ne učine li Rusi uskoro velik proboj, rat bi ubrzo mogao ići u korist Ukrajinaca, koji u posljednje vrijeme dobivaju sve sofisticiranije oružje, kaže bivši britanski diplomat. Tvrdi da je Moskva svjesna toga jer na svoj najveći domoljubni praznik Dan pobjede ruski predsjednik nije proglasio ni objavu rata niti je najavio opću mobilizaciju.
- Nije bilo nove najave, ali ni jasnog izlaza iz problema koje su sami sebi stvorili, rekao je Nigel Gould-Davies, bivši britanski veleposlanik u Bjelorusiji.
Moskva je potvrdila je samo prošli tjedan evakuirano više od 11 tisuća ukrajinskih građana, i to, tvrde, na njihov zahtjev. Od 24. veljače, prema ruskom ministarstvu obrane, iz Ukrajine je u Rusiju prebačeno gotovo 200.000 djece te više od 1,1 milijun ljudi.
Središnje obilježavanje Dana pobjede Rusi su završili raskošnim vatrometom. A diljem Europe u znak solidarnosti s Ukrajincima najvažniji spomenici bili su osvijetljeni u bojama ukrajinske zastave.
Tako je bilo i u Berlinu gdje su se susreli francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz. Istaknuli su da Ukrajina pripada europskoj obitelji i da zajednički rade kako bi nastavili putem prema zajedničkoj Europi.
- Rat se vratio na naš kontinent i sada moramo učiniti sve da zaštitimo našu demokraciju i stanemo na stranu Ukrajine, ali u isto vrijeme zaštitimo naš narod od bilo kakvog širenja rata, rekao je Macron.
- Želimo također poslati važan signal zemljama zapadnog Balkana. Ostajemo pri našim pristupnim obećanjima. Blokade koje još postoje moraju se prevladati u duhu europske odgovornosti i u duhu geostrateškog razuma, rekao je Scholz.
Von der Leyen razgovarala s Orbanom o zabrani uvoza ruske nafte
Francuski predsjednik jučer je predložio stvaranje tzv. Europske političke zajednice kako bi se povećala suradnja Unije s drugim europskim zemljama, poput Ukrajine, čije članstvo nije izgledno u bliskoj budućnosti. Kijev je jučer predao drugi dio službenog upitnika za dobivanje kandidature za članstvo u Europskoj uniji.
Dva i pol mjeseca od početka invazije na susjednu Ukrajinu, UN procjenjuje da više od 12 milijuna ljudi u toj zemlji treba humanitarnu pomoć uključujući hranu, lijekove i sklonište. Više od pet milijuna Ukrajinca zbog ratnih razaranja napustilo je zemlju.
Kao odgovor na neprijateljske mjere Zapada i proširenje sankcija, Rusija neće zatvoriti veleposlanstva. Tvrde da bi to bilo protivno ruskoj politici koja smatra da je rad diplomatskih predstavništava itekako bitan.
Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen razgovarala je u Budimpešti s mađarskim premijerom o zabrani uvoza ruske nafte unutar zemalja članica, čemu se Viktor Orban protivi. Von der Leyen tvrdi da je postignut izvjestan napredak, ali da i dalje treba raditi na rješavanju tog problema. O istom će problemu Orban danas razgovarati i s francuskim predsjednikom Macronom.
IZVOR: HRT
