Nastavljeni su ruski napadi na istočnu ukrajinsku regiju Donbas, no napredovanje agresora ne ide prema planu, navode američki izvori. Ukrajinci tvrde da su Rusi pokušavali zauzeti područja Limana u Doneckoj oblasti te Sjeverodoneck i Popasnu u Luhansku, ali da u tome nisu uspjeli. Britansko ministarstvo obrane objavilo je da je Rusija bila prisiljena spojiti i prerasporediti svoje iscrpljene i razdvojene jedinice u istočnoj Ukrajini. S druge strane, Moskva tvrdi da su njezine topničke jedinice tijekom noći pogodile 389 ukrajinskih ciljeva.
Na istočnom dijelu fronta ruska invazija, kojoj je cilj opkoliti ukrajinske snage, napreduje, ali vrlo sporo i ponovno ne uspijeva izvršiti zadatke u predviđenim rokovima - tvrde ministarstva obrane Ukrajine, SAD-a i Velike Britanije. Nastavljene su višetjedne teške borbe za gradiće Rubižne, Popasna i druge strateški važne toponime u Donbasu.
- Vidimo znakove da Rusija pojačava jedinice grupirane na istoku i povećava napore kako bi zauzela što više ukrajinskog teritorija. Trenutačno su joj glavna meta teritoriji unutar adminstrativnih granica Donecke i Luhanske oblasti, a na jugu Hersonska oblast, kaže Oleksandr Motuzjanik, ukrajinsko ministarstvo obrane (glasnogovornik).
Ukrajinski predsjednik Zelenski tvrdi da Rusija pritom razara svu infrastrukturu i bombardira civilno stanovništvo kako bi potpuno opustošila dijelove Donbasa pod ukrajinskom kontrolom. Ruska strana po običaju tvrdi da gađa vojne i infrastrukturne objekte. Kada ih pogodi, potvrđuje napad, a za projektile koji završe među civilima tvrdi da nisu njihovi. Dok se u gradiću Barvinkove ukrajinski borci ukopavaju kako bi dočekali mogući ruski proboj, upravitelj lokalnog muzeja vodi novinare na ratnu ekskurziju.
- Govore da ne pucaju po civilnom stanovništvu. Da izvode precizne udare. Ovo su precizni udari? U knjižnicu? Po spomenicima?, kaže Mikola Zeleni, upravitelj muzeja u Barvinkovu.
U najvećem potpuno razorenom europskome gradu nakon 2. svjetskog rata, Mariupolju, nastavlja se bombardiranje preostalih ukrajinskih branitelja i civila u čeličani Azovstalj. U atomskim podrumima čeličane, odakle tjednima stižu apeli da se osigura humanitarni koridor za više stotina civila i ranjenika, danas je navodno obilježen bivši sovjetski praznik.
- Mi smo graničari iz Doneckog pograničnog odjeljenja. U Mariupolju smo i branimo naš grad-heroj. Na današnji dan čestitamo svim kolegama zaštitnicima naših granica. Želimo svima mir i Božju blagodat. I želimo vas još jednom uvjeriti da je istina na našoj strani i da će pobjeda biti naša. Slava Ukrajini! Gerojam Slava!
Procjenjuje se da je nakon dva mjeseca rata u gradu ostala oko petina predratnog stanovništva: to je oko sto tisuća ljudi.
- Ono tamo je moj stan. Dobro je da sam na vrijeme izašla. Živim u podrumu. A tko puca, ja ne znam. Ne mogu razumijeti. Želim naći nekog vojnika koji će mi objasniti je li to gotovo ili nije, kaže stanovnica Mariupolja.
- Komu da kažemo hvala? Trebaš biti zvjer, bez savjesti i osjećaja za svijet da bi ovo išao napraviti. Sve u četvrti pretvorili su u beskućnike, kaže stanovnik Mariupolja.
Među više od pet milijuna, većinom žena i djece, koji su izbjegli iz Ukrajine, u Rimu su privremeni dom našle Dvije supruge boraca iz čeličane, čije ime odjekuje diljem svijeta, privremeni dom našle su u Rimu. Gospođa Prokopenko žena je zapovjednika bataljona Azov Denisa Prokopenka.
- Stanje civila i ranjenih boraca je tragično. Previše ih je unutra - oko 600 ranjenih vojnika od kojih su neki već umrli. A bombardiraju ih i dalje svake noći, teškim bombama. Svakog dana stižu vijesti o novim mrtvima, kaže Katerina Prokopenko, supruga zapovjednika bataljuna Azov.
- Molimo za pomoć ljude u SAD-u i Europi, od međunarodnih organizacija do diplomata, da se ovaj problem pokuša riješiti diplomatskim i političkim putem. Mislim da Mariupolj mora dobiti priliku, i to ne samo civili. Želimo spasiti i preživjele vojnike, jer... Oprostite, kaže kroz suze Julija Fedusjuk, supruga borca iz bataljuna Azov.
S ukrajinskih borbenih linija počinju stizati snimke modernog naoružanja koje bi u najavljenim, mnogo većim količinama, tek trebalo stići nakon dogovora 40 svjetskih vlada koje koordinira SAD. Zemlje Europske unije će, kako javlja britanski Guardian, idućeg tjedna razgovarati o uvođenju embarga na rusku naftu u nekoliko faza, kako bi se spriječilo da režim Vladimira Putina europskim novcem obnavlja i drži u pogonu ruski ratni stroj.
Izvor: HRT
