Uoči sudjelovanja na otvaranju 26. Mostarskom sajmu predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Draganom Čovićem te predstavnicima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. "Razgovarali smo o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, potrebi smirivanja političkih tenzija, dinamici ispunjavanja kriterija na europskom putu i važnosti izmjena izbornog zakona", poručio je Plenković na konferenciji za medije, dodavši da se Hrvatska zalaže za cjelovitu, stabilnu i funkcionalnu BiH u kojoj će sva tri konstitutivna naroda biti jednakopravna. Plenković je kazao da je, uoči otvaranja Mostarskog sajma, nastavljen strukturirani dijalog između HDZ-a BiH i HDZ-a u Hrvatskoj.
"Riječ je o višegodišnjoj suradnji kojom je bitno promijenjen i položaj hrvatskog naroda u BiH. Razumijemo prilike u BiH i nastojimo, kao zemlja koja je i susjed i prijatelj, pomoći na europskom putu", poručio je.
Dodao je kako želi da se preostalih nekoliko kriterija također riješi te da dođe do dinamičnijeg puta BiH prema Europskoj uniji. Odnose Hrvatske i BiH ocijenio je jako dobrima, podsjetivši da Hrvatska posebno podupire položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda.
Opstanak hrvatskog naroda u BiH
Kao najrecentniji primjer spomenuo je podršku Mostarskom sveučilištu, Hrvatskom narodnom kazalištu i zdravstvenom sustavu, naglasivši nastojanje da se osigura opstanak hrvatskoga naroda u BiH kroz tri temeljna stupa: obrazovanje, kultura i zdravstvene usluge.
Osvrnuo se i na robnu razmjenu dviju država koja je premašila 4 milijarde eura te naglasio da je Hrvatska prvi vanjsko-trgovinski partner, zemlja koja svojim prioritetom prema BiH želi unaprijediti i gospodarsku i socijalnu situaciju ovdje, rekao je Plenković.
"To ćemo činiti i dalje i u prometnom i energetskom smislu te nastojati djelovati kao zemlja koja želi stabilnost funkcionalnost BiH", poručio je te izrazio zabrinutost zbog trenutne krize koja traje.
"Smatramo da je ona dosta ozbiljna i zahtjeva da se svi vrate u ustavne okvire, da se smire tenzije, da ne dođe do daljnjih napetosti nego da zajednički prionemo naporima za stabilnost zemlje, ekonomski prosperitet i europski put", nastavio je premijer.
Plenković je najavio da će nastojati da partneri na razini EU na idućem sastanku Europskog vijeća rasprave situaciju u BiH, podsjetivši da je tu inicijativu pokrenuo prije nekoliko tjedana.
"Mislimo da BiH zaslužuje i adekvatno vrijeme i pozornost svih europskih lidera", ocijenio je hrvatski premijer.
Situaciju u BiH treba urediti, stabilizirati, a zatim ubrzati njezin europski put
Komisija Ursule von der Leyen ima ambiciju da se na pitanju procesa proširenja naprave veći iskoraci nego prije, a to znači, ako bude moguće, da se barem do kraja mandata ove Komisije, a to je kraj 2029. godine, dogodi proširenje", rekao je Plenković te naglasio da je zato jako važno da Bosna i Hercegovina ne gubi ritam niti reformski niti institucionalnog približavanja.
Upitan hoće li druge zemlje EU slijediti primjer Austrije i Njemačke u uvođenju sankcija Miloradu Dodiku i drugim srpskim dužnosnicima, Plenković je rekao kako unutar EU neće biti jedinstvenog stava. „Mi nismo u istoj poziciji kao zemlje koje nisu prvi susjedi. Mi s te strane želimo slati umirujuće poruke koje će ohrabrivati dijalog“, rekao je.
Na novinarski upit o blokadi državnog Doma naroda BiH kojim su bošnjački zastupnici prošloga tjedna spriječili raspravu o prijedlogu Izbornoga zakona što ga je predložio HDZ BiH, hrvatski premijer je pozvao na prestanak prakse preglasavanja Hrvata u BiH u Predsjedništvu zemlje. „Za nas je to tema koja je conditio sine qua non bilo kakvog stvarnog napretka Bosne i Hercegovine“, rekao je Plenković, upozorivši da je sadašnja situacija nepravedna prema Hrvatima u BiH.
„Taj mali korak za druge narode, a veliki za hrvatski narod, preduvjet je skladnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine“, dodao je.
Legitimna zastupljenost, funkcionalnost, europski put i gospodarski razvoj BiH
Ponovio je da nema drugog puta osim europskog koji će osigurati da zemlja funkcionira skladno i da se vidi napredak i u pogledu ravnopravnosti konstitutivnih naroda, osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg, ali i uopće za reformski put zemlje, za plan rasta, za donošenje zakona i za veliki proces koji će tek uslijediti, a to je harmonizacija zakonodavstva BiH s europskom pravnom stečevinom.
"U ovako velikim globalnim krizama na koje živimo danas BiH će biti puno sigurnija i njeni građani će biti puno mirni ako se ubrza ritam približavanja Europske unije", poručio je Plenković.
Kazao je da je, s obzirom na brojne nove lidere u Europskom vijeću, potrebno neko vrijeme za raspravu i pojašnjenje situacije te da se zatim, kazao je, stvari stave na pravo mjesto.
"To je legitimna zastupljenost tri konstitutivna naroda, funkcionalnost zemlje, Bosna i Hercegovina na europskom putu te gospodarski razvoj. U te četiri točke sadržano je sve ono što neko tko želi dobro zemlji može artikulirati na europskoj razini u interesu svih naroda u BiH", zaključio je premijer.
Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović zahvalio je Plenkoviću na dolasku na Mostarski sajam te na svemu što je Hrvatska dosad činila i što čini u ovim trenucima kako bi Bosna i Hercegovina bila tema za stolom gdje se rješavaju problemi.
