Visoki predstavnik Eurpske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell potvrdio je u srijedu kako će Unija nastaviti podupirati održanje mira i stabilnosti BiH istanuvši kako je to postalo posebno važnim nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Borrell je doputovao u Sarajevo na kraju svoje regionalne mini-turneje a u bazi vojnih snaga EU kod glavnog grada BiH sudjelovao je u ceremoniji kojom je označen dovršetak procesa jačanja vojnog kontingenta EUFOR-a.
- Nekad je potrebno pokazati snagu kako bi se osigurao mir, kazao je Borrell u govoru koji je tom prigodom održao.
Jače snage EUFOR-a u BiH
Snage EUFOR-a u BiH ojačane su s dodatnih 500 vojnika pa ih je sada na terenu ukupno 1100, sa zadaćom da pojačano nadziru stanje na terenu i odmah reagiraju u slučaju sigurnosnih ugroza.
Borrell je tijekom izjave novinarima kazao kako je pojačanje upućeno kao mjera opreza iako trenutačno ne postoji izravna prijetnja sigurnosti i miru u BiH. Pojasnio je kako Unija želi osigurati mogućnost reagiranja u slučaju izbijanja bilo kakve krizne situacije.
- Odlučnost i predanost očuvanju mira, kako je istaknuo, danas su nužniji nego ikada u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu koja predstavlja sigurnosnu prijetnju bez presedana kojom je rat vraćen na europsko tlo. U takvim okolnostima kada milijuni izbjeglica lutaju europskim kontinentom i dok se ukrajinske gradove razara a civile ubija svi moraju biti svjesni ogromnih posljedica i to će, kako je kazao, potaknuti EU na veća ulaganja u obranu ali i na osiguranje energetske neovisnosti i sigurnosti. Sve što se zbiva u Ukrajini, kako je istaknuo Borrell, može imati odraza i na stanje na zapadnom Balkanu.
- Želim poslati jasnu poruku onima koji misle pokušati destabilizirati Europu i zapadni Balkan: Operacija 'Althea' je tu kako bi to spriječila", kazao je Borrell. Dodao je da će EU svakako zadržati tu misiju koliko god to bude potrebno s jasnim izvršnim mandatom očuvanja mira.
Borrell: Radite zajeno, ne proizvodite sukobe
Pozvao je sve u BiH da rade zajedno umjesto da proizvode nove sukobe i blokiraju rad tijela vlasti jer je to preduvjet za provedbu reformi na temelju kojih ta zemlja može dobiti status kandidata za članstvo u EU, uključujući tu promjene izbornog zakona.
BiH je zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa podnijela 2016. godine a Europska je komisija još u svibnju 2019. godine definirala 14 prioritetnih reformi koje je potrebno provesti kako bi to odobrila no vladajuće stranke od tada gotovo ništa nisu uradile kako bi se taj cilj dosegnuo.
IZVOR: HRT
