Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT) Europskog parlamenta održao je javno saslušanje na temu unaprjeđenja medijske pismenosti u digitalnom dobu, uz sudjelovanje stručnjaka iz područja digitalnih medija i sigurnosti, novinarstva te predstavnika Europske komisije. Eurozastupnica Sunčana Glavak u svom je obraćanju istaknula da medijska pismenost mora biti dio svih europskih politika, a osvrnula se i na 8. Dane medijske pismenosti koji upravo traju u Hrvatskoj.
„Ovogodišnja tema usmjerena je na borbu protiv dezinformacija. Prema njihovom istraživanju, djecu i mlade već četvrtu godinu zaredom najviše zabrinjava utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje te online nasilje. S druge strane, opća populacija kao najveće prijetnje ističe krađu osobnih podataka, nasilne sadržaje i prekomjerno korištenje interneta“, napomenula je eurozastupnica Glavak dodavši kako medijska pismenost mora postati prioritet, ne samo među mladima, već i među generacijama zrelije dobi.
Na Odboru je analizirano i najnovije istraživanje Europskog parlamenta provedeno među mladima od 16 do 30 godina u državama članicama EU-a. Rezultati pokazuju da čak 76 % ispitanika vjeruje da je tijekom posljednjih sedam dana bilo suočeno s dezinformacijama i lažnim vijestima, dok je u Hrvatskoj taj udio nešto niži i iznosi 67 %. Način i izvor informiranja mladih značajno doprinosi ovoj statistici. Čak 42 % ispitanika u EU navodi društvene mreže kao primarni izvor informacija o političkim i društvenim temama. Slijede televizija s 39 % te internetski portali s 26 %. Prema rezultatima ankete, mladi Hrvati se također u velikoj mjeri oslanjaju na društvene mreže radi informiranja, pri čemu 48 % ispitanika navodi spomenute platforme kao glavni izvor informacija. Unutar te skupine, Facebook se ističe kao najčešće korištena platforma za 54 % ispitanika, što znatno odudara od prosjeka na razini EU, gdje je tek 27 % mladih odabralo tu društvenu mrežu, dok je Instagram prvi izbor za čak 47 % mladih. S druge strane, među tradicionalnim medijima, 40 % ispitanika u Hrvatskoj navodi televiziju kao relevantan kanal, dok internetski portali dosežu udio od 32 %. Koliko je važno raditi na podizanju medijske pismenosti, ilustrira i podatak iz 2019. koji otkriva da čak 60 % korisnika dijeli vijesti na društvenim mrežama bez da ih prethodno pročita.
Sveprisutnost medija i digitalnih tehnologija u suvremenom životu omogućuje jednostavniji pristup informacijama, ali istovremeno povećava rizik od izloženosti dezinformacijama i manipulativnim sadržajima, što posljedično može dovesti do oblikovanja javnog mišljenja na temelju neprovjerenih činjenica.
Regulatorni okvir od iznimne je važnosti, zato se na području Europske unije od 2024. primjenjuje Akt o digitalnim uslugama, kojim se nastoji stvoriti sigurnije internetsko okruženje.
Međutim, jednako je ključno i kontinuirano obrazovanje građana, jačanje medijskog pluralizma te promicanje neovisnog novinarstva, a kao važan korak u tom smjeru eurozastupnica Glavak istaknula je ulaganje u edukaciju novinara i njihovu ulogu u okruženju postojećih informacijskih poremećaja. Mediji su dio rješenja, ali i žrtve tog okruženja, zato je njihova neovisnost važna.
Uz to, potrebno je stvoriti medijski program znanja koji će unaprijediti medijsku pismenost, pomažući mladima da, usprkos svakodnevnom obilju novih informacija, bolje razumiju digitalne sadržaje te racionalno koriste dostupne podatke. Medijska pismenost u fokus mora staviti jačanje medijskih i informacijskih kompetencija, jer dezinformiranje je oblik invazije na digitalni prostor i nije kratkoročna prijetnja.
